{"id":16758,"date":"2017-01-27T08:00:30","date_gmt":"2017-01-27T07:00:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16758"},"modified":"2021-02-25T10:59:06","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:06","slug":"kako-je-malena-skulptura-postala-veliki-politicki-problem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16758","title":{"rendered":"Kako je malena skulptura postala veliki politi\u010dki problem"},"content":{"rendered":"

Kipar i fotograf Constantin Br\u00e2ncu\u0219i smatra se jednim od pionira modernizma, kao i jednim od najpoznatijih rumunjskih umjetnika uop\u0107e. No status heroja nacionalne kulture nije rije\u0161io sve nedoumice vezane uz njegovo naslje\u0111e kao \u0161to jasno pokazuje sudbina skulpture “Mudrost Zemlje”.<\/strong><\/p>\n

Na po\u010detku dvadesetog stolje\u0107a, jedan je sin seljaka u svojim tridesetim godinama uzeo alat i krenuo na put za Pariz, navodno pje\u0161ke. Zvao se Constantin Br\u00e2ncu\u0219i i bio je kipar, a njegov atelje danas je dio Centra Pompidou. Iako, dakako, nije do\u0161ao skroz do Pariza hodaju\u0107i, pri\u010da o njegovom pje\u0161a\u010denju dio je lokalne mitologije koja je optere\u0107ivala odnose rumunjske dr\u017eave i javnosti prema njegovom djelu i ostav\u0161tini. Posljednja epizoda ovog kompleksnog odnosa odigrala se krajem pro\u0161le godine katastrofalnim podba\u010dajem prve nacionalne kampanje prikupljanja sredstava za kupnju jednog umjetni\u010dkog djela.<\/p>\n

Br\u00e2ncu\u0219i je stekao me\u0111unarodnu slavu kao majstor moderne skulpture kombiniraju\u0107i apstraktne forme s arhetipskom reprezentacijom, “primitivnom” kulturom i folklorom. Njegova najkonzistentnija poveznica s rumunjskom kulturom je trodijelni spomenik na otvorenom (najpoznatiji dio je Beskona\u010dni stup) smje\u0161ten u gradu T\u00eergu-Jiu, koji Rumunjska ve\u0107 godinama poku\u0161ava uvrstiti na UNESCO-ov popis ba\u0161tine. Nakon njegove smrti, 1957. godine, razvila se legenda o tome kako je tada\u0161nja Narodna Republika Rumunjska odbila preuzeti njegov atelje koji je on htio ostaviti domovini uz obrazlo\u017eenje kako je rije\u010d o “bur\u017eujskom umjetniku”. Nema nikakvih dokaza u prilog ovoj tezi, a njegov je atelje neposredno nakon smrti ionako preuzeo spomenuti Centre Pompidou.<\/p>\n

Mit o Br\u00e2ncu\u0219iju kao ne\u017eeljenom umjetniku postao je osobito popularan 1990-ih, u sklopu op\u0107e fascinacije emigrantskim umjetnicima i intelektualcima poput Emila Ciorana ili Eugena Ionescoa. Rije\u010d je zapravo o kombinaciji nacionalnog samopodcjenjivanja (“ne znamo cijeniti svoje vrijednosti”), kulturnog pesimizma (“mi smo ih otjerali”) i slabo artikuliranog etni\u010dkog nacionalizma, poput onog izra\u017eenog zahtjevom da se Br\u00e2ncu\u0219ijevo tijelo vrati u Rumunjsku ili da se na memorijalnoj plo\u010di u Parizu dodaju dijakritici \u00e2 i \u0219). Ista je mje\u0161avina u pozadini pri\u010de o skulpturi Mudrost Zemlje.<\/p>\n

“Vra\u0107ena” ba\u0161tina<\/strong><\/p>\n

Odre\u0111eni broj manjih ranih Br\u00e2ncu\u0219ijevih skulptura ve\u0107 je dugo dio kolekcije Nacionalnog muzeja umjetnosti Rumunjske u Bukure\u0161tu (MNAR), iako su rijetko izlo\u017eene i relativno slabo poznate. Me\u0111u njima je do nedavno bila i Mudrost Zemlje, skulptura sjede\u0107e \u017eene visoka 56 i pol centimetara koja spada me\u0111u ranija djela (1907.), a koju je 1910. kupio jedan rumunjski in\u017eenjer, da bi je 1957. u svoj posjed preuzela dr\u017eava. Skulptura je preko pedeset godina bila izlo\u017eena u MNAR-u, ali je 2012. “vra\u0107ena” nasljednicima biv\u0161eg vlasnika sudskom odlukom i to unato\u010d tome \u0161to nema jasnih podataka o tome je li dr\u017eava svojevremeno kupila ili konfiscirala skulpturu.<\/p>\n

Poznato je kako je dr\u017eava doista kupila drugu Br\u00e2ncu\u0219ijevu skulpturu iste godine, ali u slu\u010daju Mudrosti Zemlje nije mogla predo\u010diti nikakav dokaz o kupnji, niti je vlasnik predo\u010dio ikakav dokaz da je skulptura konfiscirana. \u010cak i u slu\u010dajevima kupnje, sud je skloniji vra\u0107anju imovine u naturi uz pretpostavku da je transakcija bila “nepo\u0161tena”, pri \u010demu postupci povrata imovine nisu izbjegli mnoge sumnje u korupciju. Tijekom ovog procesa, dva su razli\u010dita stru\u010dnjaka dala sasvim razli\u010dite procjene vrijednosti Mudrosti Zemlje (jedan 30, a drugi svega pet milijuna eura). Vi\u0161a cijena je zapalila ma\u0161tu javnosti i potaknula mnoge usporedbe npr. s cijenama koje posti\u017eu djela Pabla Picassa.<\/p>\n

“Vra\u0107ena” umjetni\u010dka djela obi\u010dno se brzo iznesu iz muzeja i prodaju na aukcijama. Ta je praksa omogu\u0107ila nastanak Artmarka, jedine rumunjske aukcijske ku\u0107e, pa je doma\u0107e tr\u017ei\u0161te umjetnina isklju\u010diva posljedica sudskih odluka o restitucijama. Prilikom kupnje umjetni\u010dkih djela, ali i povijesnih predmeta i rukopisa, dr\u017eava na\u010delno ima pravo prvokupa, koje rijetko konzumira, jednostavno zato \u0161to dr\u017eavne institucije ne raspola\u017eu potrebnim sredstvima. Osim toga, \u010dak i oni stru\u010dnjaci koji ina\u010de rade u dr\u017eavnim institucijama nerijetko precjenjuju vrijednost djela u korist aukcijske ku\u0107e.<\/p>\n

Dilema otkupa<\/strong><\/p>\n

Inicijalni pregovori o otkupu u pravilu propadaju, jer novi vlasnici tra\u017ee nemogu\u0107e cifre, pa je dr\u017eava du\u017ena natjecati se u sklopu aukcije sa svim ostalim potencijalnim zainteresiranim akterima. \u010cak i kad nema drugih zainteresiranih kupaca, aukcijskoj ku\u0107i i stru\u010dnjacima koji sura\u0111uju s njom u interesu je da se pokrene postupak aukcije koji im onda osigurava visoku proviziju. No slu\u010daj Mudrosti Zemlje imao je jednu komplikaciju: ta je skulptura 1998. (kada je bila u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu) progla\u0161ena nacionalnom ba\u0161tinom, \u0161to zna\u010di da je zabranjeno njeno izno\u0161enje iz zemlje osim u svrhu izlaganja.<\/p>\n

To je razlog za\u0161to novi vlasnici toliko dugo \u010dekaju da dr\u017eava otkupi svoju skulpturu. Naime, malo je vjerojatno da \u0107e se pojaviti strani kupac koji bi platio 20 milijuna eura za skulpturu koju ne mo\u017ee iznijeti iz zemlje. Vlada biv\u0161eg socijaldemokratskog premijera Victora Ponte jo\u0161 je 2014. godine izrazila interes za kupnju Mudrosti Zemlje, no ona nikada nije realizirana. Dilema unutar vlade odra\u017eavala je i podijeljeno mi\u0161ljenje javnosti: jedan dio je smatrao da je kupnja nu\u017ena iz razloga nacionalnog ponosa, dok je drugi smatrao da je skulptura ionako zapravo dr\u017eavna i da je izgubljena kroz nepo\u0161ten sudski proces, pa bi novac trebalo potro\u0161iti na druge stvari, poput \u0161kola ili bolnica.<\/p>\n

Stoga je zapo\u010deta javna kampanja usmjerena protiv aukcijske ku\u0107e i suda, kako bi se stvorio pritisak, izme\u0111u ostalog i na formalne vlasnike, ljude u starijoj \u017eivotnoj dobi, da pristanu na ni\u017eu cijelu (pet milijuna eura). Vlada je u me\u0111uvremenu pala, ali interes javnosti za temu nije oslabio. Otkup Mudrosti Zemlje postao je stoga jedan od glavnih projekata tehni\u010dke vlade premijera Daciana Ciolo\u0219a i njegovog ministra kulture Vlada Alexandrescua. Ovaj projekt nacionalnog ujedinjenja kroz kulturu i ba\u0161tinu uklju\u010divao je konkretan prijedlog cijene od jedanaest milijuna eura, pri \u010demu bi pet dala dr\u017eava, dok bi se preostalih \u0161est milijuna skupilo kroz nacionalnu kampanju prikupljanja donacija.<\/p>\n

Gra\u0111anska mobilizacija<\/strong><\/p>\n

Nije sasvim jasno kako se uop\u0107e do\u0161lo do ove cifre ni kako je ona dogovorena s vlasnicima, ne zna se ni tko je sudjelovao u pregovorima. Poznato je samo da ni Artmark ni neka druga aukcijska ku\u0107a nisu bile uklju\u010dene, \u0161to je predstavljalo iznena\u0111enje. Kako bilo, prikupljanje sredstava zapo\u010delo je u svibnju pro\u0161le godine (i zavr\u0161ilo 30. rujna), prije nego \u0161to su uop\u0107e ispunjeni pravni uvjeti da dr\u017eava prikuplja sredstva od donacija ili da kupuje umjetni\u010dka djela bez posrednika. Oni su naknadno ispunjeni kada su donesene izvanredne uredbe, no to nije rije\u0161ilo sve pravne dileme, niti je pripremilo lokalnu birokraciju za organiziranje prikupljanja.<\/p>\n

Cijelu kampanju trebala je pro bono<\/em> organizirati jedna marketin\u0161ka kompanija. Slogan koji je naposljetku izabran glasio je “Br\u00e2ncu\u0219i je moj”, uz odre\u0111ene varijacije poput “Br\u00e2ncu\u0219i je moj kao \u0161to je i zemlja moja”, ispisane na be\u017e podlozi. Poznati umjetnici i druge javne li\u010dnosti spremno su se uklju\u010dile, no nisu svi bili sretni promicanjem ideje da su osiroma\u0161eni stanovnici Rumunjske stvarno pravi “vlasnici zemlje”. Osobito je osporavana namjera da se financijski teret kupnje “elitisti\u010dkog” djela svali na le\u0111a stanovnika te najava da bi skulptura u budu\u0107nosti bila izlo\u017eena u Muzeju Nacionalne banke, umjesto u Nacionalnom muzeju umjetnosti Rumunjske.<\/p>\n

Otkri\u0107e da je uprava jednog siroti\u0161ta za kupnju skulpture donirala sredstva koja su bila namijenjena djeci izazvalo je op\u0107e zgra\u017eanje, a konkurentska je marketin\u0161ka kompanija samostalno objavila neodobreni reklamni spot koji je prozivao Crvenu armiju i komunizam te hvalio \u010disti rumunjski selja\u010dki duh, ja\u010daju\u0107i nacionalisti\u010dku dimenziju cijele kampanje. Do studenog, kampanja je prikupila ne\u0161to vi\u0161e od milijun eura, a oko sto tisu\u0107a ljudi je doniralo sredstva. Vlada je smjesta proglasila veliki uspjeh jer je uspjela mobilizirati gra\u0111anstvo oko zajedni\u010dkog kulturnog naslje\u0111a.<\/p>\n

Slijepa ulica<\/strong><\/p>\n

Ministarstvo kulture je u euforiji predlo\u017eilo osnivanje Br\u00e2ncu\u0219ijevog fonda kojim bi se nastavila prikupljati sredstva za kupnju djela vizualnih umjetnosti. No zatim se stvar jo\u0161 jednom zakomplicirala: prvo je vlada obe\u0107ala da \u0107e prikupiti preostalih pet milijuna eura, a zatim je odustala i prepustila parlamentu da o tome donese odluku. Ministarstvo je donijelo nekoliko proturje\u010dnih odluka od kojih niti jedna nije stupila na snagu. Najavljeno je da \u0107e se iz nepoznatih razloga Mudrost Zemlje preseliti iz Muzeja Nacionalne banke u Muzej sela (ina\u010de etnografsku instituciju) da bi zatim ponovno iz jednako nepoznatih razloga zavr\u0161ila u Nacionalnom muzeju umjetnosti.<\/p>\n

Jedna je osiguravaju\u0107a ku\u0107a ponudila da pripremi posebnu Br\u00e2ncu\u0219ijevu izlo\u017ebu, koja bi uklju\u010divala i ostala djela iz kolekcije MNAR-a, no od tih velikih najava ponovno nije bilo ni\u0161ta. U me\u0111uvremenu, na inicijativu nekoliko parlamentarnih zastupnika, nezavisni antikorupcijski odjel pri vladi zapo\u010deo je istragu pregovora na kojima je dogovorena cijena od jedanaest milijuna eura, time bacaju\u0107i sjenu na cijeli proces. Ubrzo su i ostale procedure namijenjene kupnji skulpture do\u0161le u pitanje, a parlament je odbio izglasati finalizaciju cijelog projekta.<\/p>\n

Na\u0161av\u0161i se u slijepoj ulici, vlada je naposljetku morala donijeti jo\u0161 jednu uredbu, ovoga puta onu u vra\u0107anju svih donacija koje je pravno upitno prikupila, i to u roku od naredne dvije godine. Po\u010detkom ove godine, socijaldemokrati su se vratili na vlast. Sto tisu\u0107a nesu\u0111enih “vlasnika” Br\u00e2ncu\u0219ijeve skulpture jo\u0161 uvijek \u010deka povratak svojih donacija, a formalni vlasnici skulpture, ostarjeli nasljednici prvog kupca, jo\u0161 uvijek \u010dekaju da se okoriste svojim “nasljedstvom”. U me\u0111uvremenu, Mudrost Zemlje jo\u0161 uvijek kontemplativno sjedi u sanduku Nacionalnog muzeja umjetnosti Rumunjske.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na po\u010detku dvadesetog stolje\u0107a, jedan je sin seljaka u svojim tridesetim godinama uzeo svoj alat i krenuo na put za Pariz, navodno pje\u0161ke. Zvao se Constantin Br\u00e2ncu\u0219i i bio je kipar, a njegov atelje danas je dio Centra Pompidou…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":16759,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[104],"class_list":["post-16758","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16758","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16758"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16758\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16765,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16758\/revisions\/16765"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16759"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16758"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16758"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16758"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16758"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16758"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16758"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16758"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}