{"id":16750,"date":"2017-01-26T08:00:26","date_gmt":"2017-01-26T07:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16750"},"modified":"2021-02-25T10:59:07","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:07","slug":"ministricin-potpis-strucna-ovjera-traume","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16750","title":{"rendered":"Ministri\u010din potpis: stru\u010dna ovjera traume"},"content":{"rendered":"

Imenovanje Nine Kor\u017einek Obuljen na mjesto ministrice kulture trebalo je predstavljati najsna\u017eniji znak otklona nove hrvatske vlade od one “karamarkovske” koja joj prethodila. Ipak, nakon prvih sto dana mo\u017ee se mirne du\u0161e zaklju\u010diti da je upravo Ministarstvo kulture (ako izostavimo ona ministarstva u kojima se ministri nisu mijenjali) onaj resor u kojem je kontinuitet s politikama prethodne garniture najizra\u017eeniji.<\/strong><\/p>\n

U povodu obilje\u017eavanja kuriozitetnih “sto dana nove vlade” na podru\u010dju kulture ili kulturne politike ne uspijevamo se sjetiti bolje anegdotalne ilustracije od promotivnog igrokaza koji se sredinom sije\u010dnja u formi “Aktualnog prijepodneva” u Saboru odigrao izme\u0111u Jasena Mesi\u0107a, zastupnika HDZ-a i biv\u0161eg ministra kulture\u00a0 (2010.-2011.) i aktualne ministrice kulture Nine Kor\u017einek Obuljen, koja je u Ministarstvu kulture (MK) za mandata Bo\u017ee Bi\u0161kupi\u0107a bila \u0161efica Kabineta ministra (1998.-2000.), a zatim zamjenica ministra i dr\u017eavna tajnica (2006.-2011.).<\/p>\n

U cilju parlamentarnog populizma, odnosno osna\u017eivanja ideje aktualne kulturne politike koja istovremeno “radi” na planu nacionalnog identiteta i nacionalne ekonomije; biv\u0161i ministar kulture Mesi\u0107 postavlja aktualnoj ministrici a nekada\u0161njoj najbli\u017eoj suradnici, nedvojbenoj elitnoj profesionalki u podru\u010dju kulturne politike, sljede\u0107e pitanje: “Vi\u0161e puta ste isticali va\u017enost dva stupa kulture – kulture kao potrebe o\u010duvanja nacionalnog identiteta, ali i doprinosa kulture za hrvatsko gospodarstvo. Nekoliko puta je podvu\u010deno da se iz fondova EU namjerava povu\u0107i novac za ove ciljeve te da \u0107e se fondovi koristiti za realizaciju kulturne infrastrukture i za mlade. Zanima me da konkretno odgovorite koji se koraci poduzimaju u tom smjeru?”<\/p>\n

Pokazna vje\u017eba\u00a0<\/strong><\/p>\n

Na to interesantno pitanje izgovoreno u polupraznoj sabornici, ministrica Obuljen Kor\u017einek odgovara pripremljeno i ekonomi\u010dno, skiciraju\u0107i svoju posljednju aktivnost toga smjera na primjeru “projekta Vu\u010dedol koji pokazuje kako se ulaganjem u kulturnu infrastrukturu mogu stvoriti preduvjeti za razvoj kulture”. Zavr\u0161ava tezi\u010dno, naglasiv\u0161i kako se “zala\u017ee za ravnomjeran kulturni razvoj u smislu dostupnosti kulture svim gra\u0111anima” – ali slijedom dostupnosti projekata Europskog fonda. Upravo je, naime “raspisan natje\u010daj Europskog fonda koji se odnosi na mlade, s posebnim naglaskom na rubna podru\u010dja”, a do kraja godine se “planira raspisivanje javnog poziva za program Kultura za gra\u0111ane 54 plus.”<\/p>\n

Zadovoljan izlaganjem, u svjetlu “modernih” doma\u0107ih trendova kulturne politike kao kulturkreative, zastupnik Mesi\u0107 zaklju\u010duje svoj javnokorisni stand up<\/em>: “Potrebno je ustrajati i na ovakvim konkretnim mjerama, da se istakne da kultura mo\u017ee pridonijeti do 5 posto BDP-a. To je cilj koji se mo\u017ee ostvariti programima koje ste naveli. Drago mi je da privodite kraju projekt Vu\u010dedol. Siguran sam da \u0107e ovaj projekt pridonijeti turizmu i gospodarskom oporavku.”<\/p>\n

Hvala i dovi\u0111enja zastupniku Mesi\u0107u, koji je svoj nastup odradio \u0161eretski kako samo on zna, jer je u ovom sastavu Sabora, objektivno profesionalno gledaju\u0107i, najkvalificiraniji za problematiku kulturne politike. Naravno, s takvom se kvalifikacijom nikako ne bi slo\u017eio pristojan broj radikalnije desnih zastupnika, i\/ili \u010dlanova HDZ-a bliskih biv\u0161em ministru kulture Zlatku Hasanbegovi\u0107u, koji su aktualnoj ministrici i nekada\u0161njoj \u010dlanici Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) netom prije njezina progla\u0161enja svim medijskim i drugim silama poku\u0161ali natovariti odgovornost za “kriminogene”, iako nedokazane, “radnje u HAVC-u”. Radikalna HDZ-ova desnica \u0107e, vjerojatno, i dalje tragati za “inkriminiraju\u0107im papirima” koji bi osujetili rad HAVC-a i eventualno zasjenili besprijekorno profesionalan rad ministrice jer je ponovljena revizija rada te institucije, naime, u tijeku.<\/p>\n

A tijekom protokolarnog intervjua Mesi\u0107 – Obuljen Kor\u017einek nije, naravno, bilo zastupni\u010dkih intervencija ni sa koje strane: taj je saborski igrokaz ionako vrijedan jedino kao pokazni primjer prevladavaju\u0107e javne koncilijantnosti prema novoj ministrici kulture.<\/p>\n

Svetost procedure<\/strong><\/p>\n

Otkako je na ministarskoj funkciji, Obuljen Kor\u017einek pristojno odgovara na medijska “pitanja” mesi\u0107evske zahtjevnosti i polemi\u010dnosti, obra\u0107aju\u0107i se zainteresiranoj javnosti uglavnom u emisijama javnog servisa HRT-a, nagla\u0161avaju\u0107i uvjerenje o kona\u010dnom prevladavanju “problema kontinuiteta i stabilnosti” u upravljanju doma\u0107om kulturom. Problem upravljanja kulturnim institucijama je, uz uskla\u0111ivanje kapaciteta nezavisne i institucionalne kulture doista prioritetan; zainteresiranu javnost predstavljaju isklju\u010divo kulturni profesionalci traumatizirani destruktivnim mandatom prethodnika Hasanbegovi\u0107a; Obuljen Kor\u017einek je prakti\u010dno, teorijski i legislativno superioran kadar doma\u0107e kulture, ali i \u010dlanica elite za probleme kulturnih politika u EU-i.<\/p>\n

Premise za rad nove ministrice zato djeluju stabilno i logi\u010dno, ali uspostavljaju sna\u017ean kompleks profesionalne superiornosti zbog kojega \u0107e kulturni stru\u010dnjaci i sudionici doma\u0107e kulture nerado ulaziti u sukob s ministricom, doslovno vjeruju\u0107i kako ona naposljetku “zna \u0161to radi”. Obuljen Kor\u017einek nije profesionalna politi\u010darka iako nedvosmisleno pripada polti\u010dkom spektru demokr\u0161\u0107anskog centra: tu formalnu razliku ministrica \u0107e uporno isticati kao klju\u010dnu.<\/p>\n

A ba\u0161 na tom tobo\u017ee jakom mjestu razlike kulturnog profesionalizma i politi\u010dke profesije rastu anomalije njezine kulturne politike. Jer politika (uvjerenje, metoda) isklju\u010divog proceduralnog profesionalizma, u nedostatku vlastite (ideolo\u0161ke) deklaracije po inerciji procedure preuzima onu prethodno deklariranu. Tako po “zakonu \u017eanra” procedure ispada da Obuljen Kor\u017einek, deklarativno protiv “lijeve ili desne politike u kulturi, u korist pluralizma i zajedni\u0161tva” inertno preuzima politi\u010dke relikvije politi\u010dkog neistomi\u0161ljenika i prethodnika Hasanbegovi\u0107a.<\/p>\n

U interpretativnom duhu demokr\u0161\u0107anske pristojne proceduralnosti to bi, ako dobro shva\u0107amo, bila “politika prve gre\u0161ke” koju Obuljen proceduralno prihva\u0107a, a potom elaborira i eventualno proceduralno mijenja. Ili preciznije, na terenu realpolitike rada Kulturnih vije\u0107a koja je u tehni\u010dkom mandatu prethodne vlade (nelegitimno) imenovao ministar Hasanbegovi\u0107, a ministrica Obuljen Kor\u017einek odlu\u010dila ostaviti iako je imala svako zakonsko pravo na opoziv i izmjenu njihovih \u010dlanova; Hasanbegovi\u0107evi ideolo\u0161ki protivnici ka\u017enjeni su kao kolaterarne \u017ertve proceduralnog sistema, s potpisom aktualne ministrice.<\/p>\n

Stabilnost kontinuiteta<\/strong><\/p>\n

Ministrica ne uva\u017eava teleolo\u0161ku analitiku niti prakti\u010dnost eti\u010dkih principa, ako to izlazi iz okvira proceduralnog pristupa. \u0160tovi\u0161e, zalog prvog velikog uspjeha ministrice i njezinog kabineta koji se sastoji od tajminga objave svih odluka o financiranju kulturnih programa MK u teku\u0107oj godini zbog \u010dega prvi put u povijesti doma\u0107e kulturne proizvodnje vjerojatno ne\u0107e kasniti isplata njezinim korisnicima; sastoji se od tobo\u017ee dosljedne a zapravo politi\u010dki krajnje manipulativne odluke o “nastavku rada prethodno izabranih Kulturnih vije\u0107a” kako bi se posao zavr\u0161io tijekom godine, da se ne remeti ritam proizvodnje.<\/p>\n

Pod pritiskom razo\u010darane javnosti, ali i vlastite, krhke argumentacije o proceduralnosti kao ultimativnoj kulturnoj politici, ministrica ovih dana najavljuje postfestum: \u0161iroku evaluaciju rezultata raspodjele javnog prora\u010duna u radu Kulturnih vije\u0107a “kako bi se za lipanj, kad nastupa sljede\u0107i natje\u010daj, mogli donijeti novi kriteriji”. Krajnje cini\u010dno obja\u0161njenje onima koji su (zauvijek) nestali iz kombinatorike prora\u010duna putem Ministarstva kulture. Jer se o\u010dito nema \u0161to prigovoriti aktualnim \u010dlanovima<\/a>\u00a0Kulturnog vije\u0107a za knji\u017enu, nakladni\u010dku i knji\u017earsku djelatnost prema \u010dijem je stru\u010dnom radu u 2017. godini nedvosmisleno pobolj\u0161ana financijska i nakladni\u010dka situacija ideolo\u0161kih liblinga konzervativne i radikalne desnice a\u00a0uni\u0161tena egzistencija<\/a>\u00a0onih koji, poput hrvatske verzije Le Monde Diplomatiquea (LMD), ne udovoljavaju kriterijima tog ideolo\u0161kog spektra pa u 2017. nisu dobili niti kune prora\u010dunskih sredstava. Pri tome je nesumnjivo da grije\u0161imo u prvoj dijagnostici, jer slu\u010daj LMD-a (kao i slu\u010daj dvotjednika “Zarez” iz pro\u0161le godine) najprije pripada problematici neuskla\u0111enih propisa i procedura u financiranju \u010dasopisa izme\u0111u EU i doma\u0107ih praksi; a tek naknadno podlije\u017ee interpretaciji za koju nema \u010dvrstih, proceduralno sljedivih, dokaza.<\/p>\n

Ministrici Obuljen Kor\u017einek ne\u0107e se potkrasti glupe klijentelisti\u010dke gre\u0161ke kao u slu\u010daju njezinih prethodnika\/ce, niti izgleda da je mogu\u0107e da se oma\u0161kom u proceduri njezine kulturne politike previde neuralgije doma\u0107e kulturne proizvodnje. Ona je ovdje da uspostavi apsolutnu funkcionalnost sustava, i to kroz operativne zahvate u korist ozbiljnijih reformskih ciljeva: sve \u0161to ministrica radi je strate\u0161ki promi\u0161ljeno, s idejom “stru\u010dnosti i budu\u0107nosti”. Po principima kulture kao neoliberalne kreativne industrije \u010dije postulate uzima s veteranskim oprezom (u skladu s najnovijim tendencijama europskih politika) ali ipak razla\u017ee u \u010detiri to\u010dke “kreativnog lanca” (stvaranje, proizvodnja, distribucija, sudjelovanje), ministrica Obuljen Kor\u017einek ukazuje na potrebu skorog osnivanja Agencije ili Centra za knjigu po uzoru na uspje\u0161an model HAVC-a, svjesna da nakladni\u0161tvo ne mo\u017ee opstati bez dr\u017eavne intervencije.<\/p>\n

Nevolje s medijima<\/strong><\/p>\n

Po istim principima kulturne ili kreativne industrije za ministricu kulture, me\u0111utim, ne funkcioniraju javni mediji i novinarstvo kao tip autorskog rada, pa odjednom nema pripadaju\u0107eg obja\u0161njenja koje bi pokrilo \u010dinjenicu fatalnog izostanka financiranja neprofitnih medija u okvirima Ministarstva kulture. Postoji jedino alibi po kojemu je biv\u0161i ministar Hasanbegovi\u0107 kriv za ubojstvo neprofitnih medija iz predumi\u0161ljaja, a aktualna ministrica podgrijava zlo\u010din vlastitim “grijehom ne\u010dinjenja”, kad ve\u0107 moramo ostati na starozavjetnoj retorici. Obuljen Kor\u017einek je otprije, kao profesionalka kulturne politike, poznata kao protivnica “dr\u017eavne intervencije u medije” kroz bud\u017eet MK, \u0161to je uvijek javno pravdala tobo\u017ee finim, a te\u0161ko shvatljivim razlikama standarda tr\u017ei\u0161ne i protekcionisti\u010dke medijske politike unutar EU-a.<\/p>\n

Iako, dakle, odluka Obuljen Kor\u017einek da se ove godine (“2017. \u0107e biti prijelazna godina za medijsku politiku”) ne bavi financiranjem neprofitnih medija koji su za\u017eivjeli za vrijeme mandata prethodne ministrice Zlatar Violi\u0107 nije neo\u010dekivana, ipak zapanjuje jednostavnost tvrdnji poput onih izre\u010denih u razgovoru<\/a> za neprofitni portal H-alter. Ondje ministrica, najavljuju\u0107i izradu sveobuhvatne Medijske strategije za razliku one \u010diji je Radni materijal<\/a> za mandata Zlatar Violi\u0107 javnosti ostavio savjetnik za medije MK-e Milan F. \u017divkovi\u0107 sa suradnicima, naprosto ka\u017ee da su “neprofitni mediji na brzoplet na\u010din uba\u010deni u medijsko zakonodavstvo”.<\/p>\n

Rad u kulturi?<\/strong><\/p>\n

Brzopleto mo\u017eda zna\u010di \u2013 bez odgovaraju\u0107e procedure? Nedovoljno stru\u010dno, terminolo\u0161ki nejasno, nedovoljno ba\u017edareno s ostalim ravnopravnim dionicima polja poput medija javnih servisa ili korporacija? Cini\u010dne analogije su mogu\u0107e, ali u ovom slu\u010daju posve proma\u0161ene: kao u srazu sitnih egzistencija prema strategijama ve\u0107eg, \u010detverogodi\u0161njeg zamaha. Kao u konzervativnoj slici ure\u0111enog sistema nacionalne kulture gdje treba pomiriti mladost i starost, tehnologiju i dobre obi\u010daje, ba\u0161tinu sa suvremenom umjetni\u010dkom praksom. Kao u demokr\u0161\u0107anskoj logici “modernog”, suvremenog svijeta kulturne proizvodnje gdje se znaju pravila i ograni\u010denja svake kulturne industrije, osim one koja, primjerice, nikako ne udovoljava pravilima nego tek ograni\u010denjima.<\/p>\n

Uostalom, tko se sje\u0107a prvog poteza ministrice Obuljen Kor\u017einek? Bila je najava sveobuhvatne porezne reforme nove vlade i prijetnja da \u0107e se nakladni\u0161tvu nakalemiti porezna stopa od 12%, uz oporezivanje autorskog honorara. \u0160to je u\u010dinila ministrica? Odigrala je alibi igru. Nije bilo te\u0161ko uvjeriti ministra financija Zdravka Mari\u0107a da \u0107e nacionalno izdava\u0161tvo, doma\u0107a rije\u010d u knjizi, posve nestati s lica Hrvatske uz drakonski porast poreza; ali bi posve neuvjerljivo bilo javno “braniti” neoporezivanje autorskih honorara u kulturi: radnik u kulturi je \u0161iroj javnosti ionako nepopularan, “uhljeb” ili ni\u0161koristi, duga je pri\u010da dok se do\u0111e do pojma njegova rada.<\/p>\n

Ministrica se, u ime svog prvog javnog poteza u okvirima vlade, zato radije odlu\u010dila na \u0161utnju u obrani prvog principa svake kulturne, umjetni\u010dke i medijske proizvodnje; nije se niti potrudila \u0161iroj javnosti ili kolegama u Saboru objasniti problem autorskog rada u kulturi. To bija\u0161e prete\u0161ko, i nimalo ugodno poput objave upisa rovinjske batane, tradicionalne drvene ribarske barke kao hrvatske nematerijalne ba\u0161tine, u registar UNESCO-a<\/a>. Svi \u0107e \u010duti fanfare velikog uspjeha nacionalne nematerijalne ba\u0161tine, a sve drugo je svima manje va\u017eno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U povodu obilje\u017eavanja kuriozitetnih “sto dana nove vlade” na podru\u010dju kulture ili kulturne politike ne uspijevamo se sjetiti bolje anegdotalne ilustracije od promotivnog igrokaza…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16076,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[121],"class_list":["post-16750","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16750","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16750"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16750\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16753,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16750\/revisions\/16753"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16076"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16750"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16750"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16750"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16750"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}