{"id":16731,"date":"2017-01-25T08:00:53","date_gmt":"2017-01-25T07:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16731"},"modified":"2021-02-25T10:59:07","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:07","slug":"rumunjska-i-moldavija-izmedu-samoprijezira-i-geopolitike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16731","title":{"rendered":"Rumunjska i Moldavija: izme\u0111u samoprijezira i geopolitike"},"content":{"rendered":"

Jedan nedavni doga\u0111aj manjeg zna\u010daja sjajno sa\u017eima aktualne odnose izme\u0111u Rumunjske i susjedne Republike Moldavije. Pozicija “velikog brata” koju je Bukure\u0161t do sad nastojao zauzeti sve manje korespondira stvarnim ulogama ovih zemalja te izaziva sve sna\u017enije otpore.<\/strong><\/p>\n

Novi moldavski predsjednik Igor Dodon po\u010detkom godine ukinuo je moldavsko dr\u017eavljanstvo biv\u0161em rumunjskom predsjedniku Traianu B\u0103sescuu, koje je ovaj stekao svega nekoliko dana ou\u010di izbora 13. novembra koji su Dodona doveli na vlast. Prema moldavskom predsjedniku, dodjela dr\u017eavljanstva B\u0103sescuu u vrijeme kada je ovaj bio pod istragom rumunjskog pravosu\u0111a bila je nelegalan \u010din. Uz to, B\u0103sescu je i dugogodi\u0161nji zagovornik priklju\u010denja ove biv\u0161e sovjetske republike Rumunjskoj, \u0161to zna\u010di da je bio dr\u017eavljanin zemlje \u010dije pravo na postojanje negira.<\/p>\n

Biv\u0161i rumunjski predsjednik je uzvratio optu\u017ebom da je Dodonov postupak politi\u010dki motiviran, odnosno da je posljedica popularnosti koje B\u01cesescu u\u017eiva u svojoj nesu\u0111enoj domovini, zbog \u010dega aktualnom moldavskom predsjedniku predstavlja opasnost. Otkad je zavr\u0161io svoj drugi predsjedni\u010dki mandat u prosincu 2014. godine, oko B\u0103sescua se \u0161ire glasine kako bi mogao poku\u0161ati postati predsjednik Moldavije, \u0161to je nedavno omogu\u0107eno novim zakonom koji sada propisuje da se moldavski predsjednici biraju neposrednim glasanjem umjesto u parlamentu.<\/p>\n

Traian B\u0103sescu je doista godinama slu\u017eio kao utjelovljenje ekspanzionisti\u010dkog i gotovo kolonijalnog odnosa dijela rumunjske vladaju\u0107e klase prema susjednoj Moldaviji. Tijekom svoja dva mandata aktivno je provodio svojevrsnu “za\u0161titni\u010dku” politiku obe\u0107avaju\u0107i da \u0107e pomo\u0107i zemlji da krene “europskim putem” koji bi naposljetku neminovno vodio priklju\u010denju Rumunjskoj. Postojanje dviju dr\u017eava za njega je posljedica historijske nepravde koja ujedno predstavlja suvremenu geopoliti\u010dku opasnost. Glavni krivac i za jedno i za drugo je, dakako, Rusija.<\/p>\n

B\u0103sescuova moldavska oklada<\/strong><\/p>\n

U B\u0103sescuovoj politici prema Moldaviji radi se dakle o zanimljivom spoju historijskog revizionizma i geopoliti\u010dkog pragmatizma. Jedan od instrumenata njegove politike bila je masovna dodjela dvojnog dr\u017eavljanstva Moldavcima \u010dime im je omogu\u0107eno lak\u0161e putovanje u Zapadnu Europu. Ova mogu\u0107nost je privukla mnoge te olak\u0161ala rumunjskom predsjedniku da u toj zemlji izgradi solidnu bazu podr\u017eavatelja. S obzirom na mogu\u0107nost dopisnog glasovanja na rumunjskim izborima, B\u0103sescu se vi\u0161e puta okoristio tom bazom: prvi puta kada je 2009. zahvaljuju\u0107i glasovima iz Moldavije osvojio drugi predsjedni\u010dki mandat, a zatim i kada je njegova stranka na pro\u0161logodi\u0161njim parlamentarnim izborima tijesno u\u0161la u parlament.<\/p>\n

Jo\u0161 va\u017enije, B\u0103sescu je stekao mogu\u0107nost da se izravno petlja u moldavsku politiku. Tijekom pro\u0161logodi\u0161njih predsjedni\u010dkih izbora u toj zemlji otvoreno je podr\u017eao Maiju Sandu, Dodonovu glavnu rivalku, koja je izgubila u osporavanom drugom krugu glasanja. B\u01cesescuova moldavska politika donijela mu je simpatije me\u0111u rumunjskim nacionalistima, kao i po\u0161tovanje me\u0111u unionistima u Moldaviji, kojima je njegovo antirusko prenemaganje slu\u017eilo kao dokaz rumunjske snage i beskompromisnog stava u regiji. No istodobno je izazvao i veliku mr\u017enju drugih Moldavaca. Naime, za mnoge u toj zemlji Rusija je po\u017eeljno odredi\u0161te za radne migracije, ba\u0161 kao i Zapad.<\/p>\n

Osim toga, sukob s Rusijom je \u0161tetio ekonomiji: sankcije su zna\u010dajno smanjile postoje\u0107i izvoz jabuka i vina, klju\u010dnih proizvoda ove najsiroma\u0161nije europske zemlje, a nisu olak\u0161ale izvoz u EU. B\u0103sescuovi moldavski proeuropski saveznici tako\u0111er se na\u0161li usred niza bizarnih korupcijskih i seksualnih skandala. Jedan od njih snimljen je za vrijeme seksa s novinarkom dok je istodobno telefonski razgovarao s B\u0103sescuom. Dok petnaest posto stanovnika zemlje s tri i pol milijuna ljudi radi u inozemstvu, ekonomija je u rasulu, a infrastruktura se uru\u0161ava, Moldavija je doista igrali\u0161te lokalnih oligarha usko povezanih s Moskvom. No upravo su liberalni proma\u0161aji stvorili plodno tlo za pobjedu populisti\u010dkih oligarha.<\/p>\n

Su\u017een manevarski prostor<\/strong><\/p>\n

Nakon nedavnih zakonskih promjena, novoizabrani moldavski predsjednik sada ima ne\u0161to ve\u0107e ovlasti, no mnogi u toj zemlji ionako vjeruju da je “stvarni vladar” milijuna\u0161 Vladimir Plahotniuc. On je nakon pobjede Donalda Trumpa na ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima u pismu novoj administraciji izrazio \u017eelju da zemlja slu\u017ei kao “most” izme\u0111u Rusije i Zapada. To je ina\u010de i obe\u0107anje kojim je Dodon pobijedio. Ova \u017eelja “\u010dovjeka iz sjene” (Plahotniuc rijetko sam preuzima neke funkcije) ujedno je i signal da je tip politike koju je provodio B\u0103sescu stvar pro\u0161losti. No odnosi izme\u0111u dvije zemlje ionako ve\u0107 dugo nisu u centru pa\u017enju javnosti u bilo kojoj od njih.<\/p>\n

Jedan od razloga za to je naravno \u010dinjenica da Rumunjska ne vodi samostalnu vanjsku politiku (a jo\u0161 manje to \u010dini Moldavija) i ne igra neku zna\u010dajnu ulogu u geopoliti\u010dkim nadmetanjima. Rumunjska je sasvim podlo\u017ena op\u0107im manevriranjima i strategijskim zaokretima NATO-a i EU te se u pravilu ne izja\u0161njava o njima \u010dak ni u onim prilikama kada su planovi dviju me\u0111unarodnih organizacija u konfliktu. Agresivna proameri\u010dka i antiruska politika mogla bi mo\u017eda do\u0107i u pitanje ako Trump ispuni svoja obe\u0107anja o normalizaciji odnosa s Rusijom. Time bi se rumunjski politi\u010dari, ba\u0161 kao i mnogi drugi, na\u0161li u vrlo neugodnoj poziciji.<\/p>\n

Moldavija je s druge strane premala i previ\u0161e podijeljena (po etni\u010dkim, lingvisti\u010dkim i politi\u010dkim linijama) da bi igrala klju\u010dnu ulogu \u010dak i na vlastitom teritoriju. Njezin trajni problem ostaje pitanje Pridnjestrovlja, fakti\u010dki nezavisne dr\u017eave pod ruskom za\u0161titom koja je formalno dio Moldavije. Kompleksna povijest regije za\u010du\u0111uju\u0107e se \u010desto sasvim ignorira uslijed dominacije nacionalisti\u010dkog narativa koji Moldaviju jednostavno smatra dijelom Rumunjske. Naime, kada je carska Rusija 1812. godine anektirala ovo podru\u010dje, i same rumunjske kne\u017eevine (tada Vla\u0161ka i Moldavija 1<\/a><\/sup>) bile su tek igrali\u0161te velikih sila: Rusije, Austrije i Osmanskog Carstva.<\/p>\n

Vje\u010dna provincija<\/strong><\/p>\n

Kada je rumunjska dr\u017eava nastala 1859., odnosno kada je dobila punu samostalnost od Osmanskog Carstva 1878. godine, to se dogodilo u sklopu ruske ekspanzije na ra\u010dun “bolesnika na Bosporu”. Od “za\u0161titnika”, Rusija je novoj rumunjskoj vladaju\u0107eg klasi uskoro postala neprijatelj kada se ova pod vodstvom svog novog njema\u010dkog kralja okrenula prema srednjoeuropskim silama. Tada je nastao i mit o neiskupljenoj Besarabiji, nespretno nazvanom teritoriju u dana\u0161njoj Republici Moldaviji i Ukrajini koji je bio dio Ruskog Carstva. Nakon Prvog svjetskog rata, u trenutku gra\u0111anskog rata u Rusiji, naizgled je kona\u010dno ostvaren san o “Velikoj Rumunjskoj” kada su dr\u017eavi priklju\u010deni teritoriji Transilvanije, Banata, ali i Besarabija.<\/p>\n

No taj posljednji teritorij je zapravo bio terra incognita<\/em> za rumunjsku dr\u017eavu. Njezina asimilacijska politika i o\u0161tre administrativne mjere dodatno su ote\u017eale integraciju teritorija. Situacija se ponovno zakomplicirala osnivanjem paralelne Moldavske Autonomne Sovjetske Socijalisti\u010dke Republike s druge strane rijeke Dnjestar. Podru\u010dje je u narednim desetlje\u0107ima nekoliko puta promijenilo vlasnika: pripalo je Sovjetskom savezu 1940., zatim je sljede\u0107e godine predano Rumunjskoj, da bi nakon Drugog svjetskog rata bilo kona\u010dno uklju\u010deno u SSSR kao moldavska republika u dana\u0161njim granicama.<\/p>\n

Sovjetski period je ozna\u010dio dominaciju projekta moldavske nacionalnosti i dr\u017eavnosti uz istovremenu rusifikaciju. No paralelno s tim, osobito 1980-ih, ja\u010daju i ideje rumunjskog nacionalizma \u010demu poma\u017ee zaokret socijalisti\u010dke Rumunjske prema sna\u017enijem nacionalizmu 1970-ih godina te afirmacija nacionalizama u SSSR-u u vremenu perestrojke. No za razliku od ve\u0107ine drugih sovjetskih nacija, Moldavci su u tom prijelomnom periodu imali konfuzni nacionalni identitet. Nezavisnost je ostvarena 1991. godine uslijed raspada SSSR-a, a nekakvo ujedinjenje s Rumunjskom (ako je ono doista ikad bilo ostvarivo), bilo je onemogu\u0107eno, izme\u0111u ostalog, problemima na po\u010detku rumunjske tranzicije.<\/p>\n

Ujedinjeni u siroma\u0161tvu<\/strong><\/p>\n

Moldavija je zapravo uvijek bila jedan od najnerazvijenijih dijelova SSSR-a, primarno orijentiran izvozu vina i vo\u0107a. Maleni glavni grad Ki\u0161injev imao je vrlo skromnu industriju. Od svog nastanka, samostalna Moldavija raspolagala je slabom infrastrukturom i jo\u0161 slabijim perspektivama samoodr\u017eivosti. Poput mnogih drugih novih dr\u017eava, nastala je iz poku\u0161aja dijela lokalne partijske elite, koja nije oklijevala koristiti paralelne rumunjske i moldavske nacionalizme, da unato\u010d promijenjenim okolnostima zadr\u017ei vlast. Pitanje identiteta i danas je u centru politi\u010dkih rasprava u ovoj zemlji.<\/p>\n

U Rumunjskoj, Moldavija je funkcionirala kao platno za projiciranje fantazija: omogu\u0107ila nam je da do\u017eivljavamo sebe kao Europljane, civiliziranije i razvijenije od “male bra\u0107e i sestara” i da poku\u0161amo sebi dodijeliti historijski zadatak njihovog europeiziranja. Drugim rije\u010dima, Moldavija nam je omogu\u0107ila da se i mi prema nekom pona\u0161amo kao \u0161to se Europa pona\u0161a prema nama: kombinacijom kolonijalne superiornosti i pokroviteljske intervencije. Bez sumnje, Moldavija je jedino mjesto gdje Rumunjska mo\u017ee predstavljati neku civilizaciju i Europu te je tako postala va\u017ean prostor za kanaliziranje samoprijezira i no\u0161enje s poni\u017eenjima koje do\u017eivljavamo u Europi.<\/p>\n

B\u0103sescuova politika zapravo je institucionalizirala sve ove procese. Poslala je cijele kohorte stru\u010dnjaka, “civilnodru\u0161tvenih” aktivista, diplomata, novinara i politi\u010dara da podu\u010de tamo\u0161nje stanovni\u0161tvo kako da budu sli\u010dniji nama, potpuno zanemaruju\u0107i \u2013 kako to obi\u010dno biva \u2013 lokalni kontekst. No posljednjih godina ovaj se kontekst znatno promijenio. Za po\u010detak, EU do\u017eivljava ozbiljne unutra\u0161nje probleme koji su bez sumnje usporili daljnja pro\u0161irenja na istok. Doga\u0111aji u Ukrajini su s druge strane pokazali kako inzistiranje na “europskom putu” povremeno umjesto blagostanja dovodi do gra\u0111anskog rata.<\/p>\n

Naposljetku, “proeuropske stranke” potpuno su se kompromitirale i dodatno ote\u017eale ionako te\u0161ku situaciju ulaze\u0107i u konflikt s Rusijom. Rumunjska, koja je nekad Moldaviji bila jedini Zapad, sada je izgubila na privla\u010dnosti dok se rumunjski i moldavski radnici natje\u010du jedni protiv drugih za slabo pla\u0107ene poslove u Zapadnoj Europi. To ne zna\u010di da nacionalisti s obje strane granice ne\u0107e nastaviti zagovarati ujedinjenje ili mu se pak energi\u010dno protiviti, no njihovi fantazije slabo korespondiraju sa stvarno\u0161\u0107u u kojoj su dvije zemlje, na razli\u010dite na\u010dine, zarobljene u tu\u0111e geopoliti\u010dke blokove gdje im je namijenjena uloga izvora jeftine i neza\u0161ti\u0107ene radne snage.<\/p>\n

  1. Kne\u017eevina Moldavija obuhva\u0107ala je velika podru\u010dja onog \u0161to je danas isto\u010dna Rumunjska, zapadna Ukrajina te Republika Moldavija.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Novi moldavski predsjednik Igor Dodon je po\u010detkom godine ukinuo moldavsko dr\u017eavljanstvo biv\u0161em rumunjskom predsjedniku Traianu B\u0103sescuu, koje je ovaj stekao svega nekoliko dana prije izbora 13. novembra koji su Dodona doveli na vlast…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":16732,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[25],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-16731","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-nacionalizam","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16731","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16731"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16731\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16737,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16731\/revisions\/16737"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16732"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16731"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16731"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16731"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16731"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16731"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16731"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16731"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}