Potro\u0161nja na zdravstvene sustave u zemljama \u010dlanicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) “u najboljem je slu\u010daju neu\u010dinkovita, a u najgorem, rasipni\u010dka”, zaklju\u010dak je novog izvje\u0161taja kojeg je objavila ova organizacija.<\/p>\n
Usprkos kriznim bud\u017eetima koje su nametnule mjere \u0161tednje, OECD isti\u010de, a prenosi Euractiv, da je \u010dak jedna petina sredstava potro\u0161enih na zdravstveni sustav u zemljama \u010dlanicama imala minimalan ili \u010dak nikakav u\u010dinak na “dobre zdravstvene ishode”. Prema izvje\u0161taju Tackling Wasteful Spending on Health<\/a> jedan od deset pacijenata nepotrebno je stradao primaju\u0107i zdravstvenu skrb, dok je \u010dak 10 posto sredstava bolnica utro\u0161eno na saniranje gre\u0161aka koje je bilo mogu\u0107e sprije\u010diti, ili na lije\u010denje bakterijskih infekcija zadobivenih tokom bolni\u010dke njege.<\/p>\n Izvje\u0161taj se, izme\u0111u ostaloga, bavi percepcijom korupcije u zdravstvu, ali i tzv. operativnim rasipni\u0161tvom pri \u010demu se isti\u010de da tro\u0161kovi privatnog zdravstvenog osiguranja imaju ve\u0107e administracijske tro\u0161kove koje bi se bolje moglo usmjeriti na samo lije\u010denje pacijenata.<\/p>\n Generi\u010dki vs. brendirani lijekovi<\/strong><\/p>\n Zanimljiv je, i izrazito va\u017ean aspekt koji se ti\u010de upotrebe brendiranih naspram generi\u010dkih lijekova. Dok farmaceutske kompanije provode brojne tu\u017ebe protiv zemalja koje umjesto skupih brendiranih lijekova koriste zna\u010dajno jeftinije generi\u010dke, u studiji OECD-a zauzima se suprotan stav te se upozorava da je upotreba generi\u010dkih lijekova u nekim zemljama \u010dlanicama izrazito niska i iznosi oko 10 posto, dok je cijena takvih lijekova i do 85 posto jeftinija od brendiranih lijekova. Potro\u0161nju skupih brendiranih lijekova umjesto jeftinih generi\u010dkih, OECD smatra jo\u0161 jednim oblikom rasipni\u0161tva i neodgovorne potro\u0161nje novaca u ovim sustavima.<\/p>\n Studija jednozna\u010dno zaklju\u010duje kako u slu\u010dajevima niske upotrebe generi\u010dkih lijekova odgovornost za taj oblik rasipni\u0161tva sredstava u zdravstvu le\u017ei na regulatorima, odnosno dr\u017eavi. Ovdje se onda otvara Pandorina kutija korupcije u zdravstvu te podjele odgovornosti izme\u0111u farmaceutskih kompanija i dr\u017eavnih slu\u017ebenika te lije\u010dnika. Najnoviji primjer korupcije koju poti\u010de farmaceutska industrija je slu\u010daj gr\u010dke tu\u017ebe protiv \u0161vicarskog Novartisa<\/a> kojeg se sumnji\u010di za podmi\u0107ivanje preko 4000 lije\u010dnika u Gr\u010dkoj s ciljem poticanja upotrebe Novartisovih proizvoda.<\/p>\n Glasnogovornik Europske komisije Enrico Brivio za Euractiv je kazao kako Komisija pozdravlja studiju OECD-a “jer je ona u sukladnosti sa Komisijinim pristupom me\u0111usobne kooperacije europskih zdravstvenih sustava”. Radi se dakako o nonsensu. Europska komisija u “komunikeu<\/a>” na kojeg se poziva Brivio ni\u0161ta ne govori o stro\u017eoj regulaciji farmaceutskog tr\u017ei\u0161ta, stoga \u0107e budu\u0107a namjera Komisije da ograni\u010di profite farmaceutskih giganta u korist jeftinijih generi\u010dkih lijekova<\/a> ovisiti dakako o pritisku na Komisiju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Potro\u0161nja na zdravstvene sustave u zemljama \u010dlanicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) “u najboljem je slu\u010daju neu\u010dinkovita, a u najgorem, rasipni\u010dka”, zaklju\u010dak je novog izvje\u0161taja kojeg je objavila ova organizacija. Usprkos kriznim bud\u017eetima koje su nametnule mjere \u0161tednje, OECD isti\u010de, a prenosi Euractiv, da je \u010dak jedna petina sredstava potro\u0161enih na zdravstveni sustav […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":16701,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-16700","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16700","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16700"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16700\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16702,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16700\/revisions\/16702"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16701"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16700"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16700"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16700"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16700"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16700"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16700"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16700"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}