{"id":1669,"date":"2014-07-10T07:00:56","date_gmt":"2014-07-10T06:00:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1669"},"modified":"2021-02-25T11:06:30","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:30","slug":"agrokor-mercator-najbolji-susjed-u-najlosijem-susjedstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1669","title":{"rendered":"Prodaja Mercatora: najbolji susjed u najlo\u0161ijem susjedstvu"},"content":{"rendered":"

Prodaja slovenskog Mercatora hrvatskom Agrokoru u Hrvatskoj je bila povod za neutemeljeni trijumfalizam, a u Sloveniji uo\u010di parlamentarnih izbora za iskrenu ili hinjenu zabrinutost. \u0160to spajanje dviju velikih regionalnih tvrtki doista zna\u010di za dobavlja\u010de i protro\u0161a\u010de?<\/strong><\/p>\n

Ivici Todori\u0107u je kona\u010dno uspjelo kupiti Mercator. Pregovori koji su trajali vi\u0161e od godinu dana napokon su urodili plodom, tako da \u0107e Todori\u0107ev Agrokor postati najve\u0107e trgova\u010dko<\/a> poduze\u0107e u Srednjoj i Isto\u010dnoj Europi (izuzmemo li Rusiju). O\u010dekivani godi\u0161nji prihod tog trgova\u010dkog koncerna iznosi \u010dak 7 milijardi eura. Voditelj istra\u017eivanja pri me\u0111unarodnom odjelu Raiffeisen banke u Be\u010du, Gunter Deuber, komentirao je preuzimanje Mercatora: \u201cNapokon je taj posao obavljen i to je vrlo pozitivan signal, ne samo u poslovnom smislu, ve\u0107 promatrano i sa politi\u010dkog aspekta. Ranije je postojala politi\u010dka opozicija prodaji, stoga je ovo poticajan signal za druge me\u0111unarodne investitore koji tra\u017ee priliku u privatizacijskim poslovima Slovenije\u201d.<\/p>\n

Slu\u010daj Mercatora, u reklamama poznatog kao Najbolji susjed, do usijanja dovodi ionako uzavrelu politi\u010dku atmosferu uo\u010di prijevremenih slovenskih izbora 13. jula ove godine. Stav prema njegovoj (ne)prodaji postaje politi\u010dki lakmus papir, test na kojem su sve politi\u010dke stranke poku\u0161ale demonstrirati kako im je stalo samo i isklju\u010divo do nacionalnog interesa. Ekonomskom, a zatim i politi\u010dkom analizom, mogu\u0107e je pokazati da su prilikom prodaje prisutni bili sasvim druga\u010diji interesi, kao i da za prodaju nije postojao stvarni racionalni temelj.<\/p>\n

Dr\u017eavno i privatno<\/strong><\/p>\n

Sa svojim zagovornicima privatizacije i neoliberalnog pristupa politi\u010dkoj ekonomiji, Slovenija se nimalo ne razlikuje od ostalih zemalja u regiji. Redovni profesori ekonomije, obi\u010dno bez ikakvog radnog iskustva u takozvanom \u201crealnom sektoru\u201d, neumorno nas sa katedri javnih sveu\u010dili\u0161ta uvjeravaju kako je dr\u017eava lo\u0161 gospodar. Budu\u0107i da sami ne znamo upravljati dr\u017eavnim vlasni\u0161tvom, nu\u017eno je privu\u0107i strane investitore da privatiziraju dr\u017eavnu imovinu te se zatim pobrinu za strate\u0161ki razvoj, u\u010dinkovitost, produktivnost i konkurentnost. Nema smisla tro\u0161iti previ\u0161e rije\u010di na predod\u017ebu o dobrohotnim strancima, koji bolje od nas znaju \u0161to je za nas dobro, a iza koje se krije politika otvorenih vrata za ekonomsko iskori\u0161tavanje. Ipak, bitno je naglasiti kako dr\u017eavno vlasni\u0161tvo u praksi ne zna\u010di i dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo. Iako bi politi\u010dari zajedni\u010dkim vlasni\u0161tvom trebali upravljati u ime gra\u0111ana, gra\u0111ani nemaju nikakav neposredni utjecaj na to upravljanje, a i posredni utjecaj je iznimno ograni\u010den. Poduze\u0107a poput Mercatora stoga u svakodnevnoj real-politi\u010dkoj praksi postaju plijen stranaka na vlasti koje njima upravljaju kao sa svojim vlastitim feudima. U slu\u010daju Mercatora takva se praksa pokazala posebno o\u010ditom kada je kamera uhvatila <\/a>tada\u0161njeg premijera Antona Ropa kako opominje Zorana Jankovi\u0107a 1<\/a><\/sup> : \u201cZaboravio si re\u0107i tko te je postavio. Ja sam te postavio, politika te je postavila!\u201d. No Mercator u tom smislu nije nikakva iznimka, ve\u0107 prije pravilo pri upravljanju dr\u017eavnim vlasni\u0161tvom.<\/p>\n

Neoliberalni ekonomisti i politi\u010dari stoga rje\u0161enje vide u legalizaciji takvog stanja, odnosno u privatizaciji. Bez obzira na (ne)sposobnost i razmjere plja\u010dka\u0161kih apetita raznih vladaju\u0107ih stranaka, gra\u0111ani putem izbora imaju barem posredan utjecaj na strate\u0161ki va\u017ena poduze\u0107a, \u0161to Mercator bez sumnje jest. Na izborima bira\u010di mogu smijeniti stranke koje se zala\u017eu za rasprodaju dr\u017eavne imovine te tako, barem hipotetski, zaustaviti daljnje privatizacije. Iako mala, i u praksi gotovo iluzorna, takva mogu\u0107nost barem hipotetski postoji. Privatizacijom stanovni\u0161tvo gubi prakti\u010dki sve poluge mo\u0107i za utjecaj na razvoj strate\u0161ki va\u017enih poduze\u0107a. Otpu\u0161tanje radnika, izvla\u010denje sredstava, prakse \u0161tetne po okoli\u0161, i sve ostalo u slu\u017ebi bezobzirne utrke za profitom, odjednom vi\u0161e nisu stvar klijentelizma i korupcije, ve\u0107 preko no\u0107i postaju uobi\u010dajene, \u010dak po\u017eeljne poslovne prakse. Takav je op\u0107i okvir u kojeg ulazi i prodaja\/privatizacija Mercatora.<\/p>\n

Utjecaj na doma\u0107u proizvodnju<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to je prodaja Mercatora nerazumna detaljno su argumentirali slovenski ekonomisti Bole, Pra\u0161nikar i Trobec 2<\/a><\/sup> jo\u0161 u februaru 2012. godine. Mercator je strate\u0161ki va\u017eno poduze\u0107e, najve\u0107e u zemlji. Sa svojom mre\u017eom dobavlja\u010da \u010dini \u010dak desetinu slovenskog gospodarstva te je i najve\u0107i poslodavac o kojem ovisi vi\u0161e od trideset tisu\u0107a radnika, odnosno, pribrojimo li i \u010dlanove njihovih obitelji, oko sto tisu\u0107a stanovnika. Prodaja Mercatora stoga bi se mogla negativno odraziti na \u010dak jednu dvadesetinu stanovni\u0161tva. Problem na koji su trojica navedenih ekonomista ukazali jo\u0161 prije dvije godine, a na koji zagovornici prodaje i takozvanih \u201csinergijskih u\u010dinaka\u201d nikada nisu dali odgovor, sastoji se u razli\u010ditosti temeljnih djelatnosti Mercatora i Agrokora. Primjerice, Mercator nije vertikalno integrirano poduze\u0107e, \u0161to zna\u010di da nije vlasnik glavnih proizvo\u0111a\u010da robe koju prodaje u svojim trgovinama. U njegovoj strukturi prodaje ve\u0107inu \u010dine proizvodi slovenskih proizvo\u0111a\u010da, pa se kroz Mercatorovu mre\u017eu prodaje \u010dak \u010detvrtina svih proizvoda slovenskih poljoprivrednika i prehrambeno-prera\u0111iva\u010dke industrije. Pored toga \u0161to je slovenskim poljoprivrednicima i industriji Mercator klju\u010dni distribucijski kanal, i za jedne i za druge predstavlja i va\u017ean izvozni kanal.<\/p>\n

Agrokor je, s druge strane, vertikalno integrirano poduze\u0107e u kojem postoje dvije glavne djelatnosti \u2013 proizvodnja hrane i trgovina na malo. Poduze\u0107e integrirano na takav na\u010din prednost daje proizvodima vlastitih proizvo\u0111a\u010da u svojoj trgova\u010dkoj mre\u017ei. Agrokorova javno proklamirana strategija te\u017ei osiguravanju 80 postotnog udjela hrvatskih prehrambenih proizvoda. Todori\u0107 je u intervjuu za jednu od slovenskih privatnih televizija izjavio: \u201cNitko ne voli Mercator vi\u0161e od mene\u201d, ali pri tom nije pru\u017eio nikakve garancije da ne\u0107e biti otkaza, tek je dodao da radije zapo\u0161ljava te da slovenskim dobavlja\u010dima ne garantira ni\u0161ta, ali im obe\u0107aje prostor na Konzumovim policama, ukoliko budu konkurentni. A kako Agrokor tretira dobavlja\u010de vidljivo je iz hrvatskih medija koji su prenijeli vijest o tome kako je 2013. godine nadzor Ministarstva financija<\/a> u sektoru trgovine utvrdio je kako (uz Mercator Hrvatska), Agrokorovi Konzum i Tisak imaju najve\u0107i dug prema dobavlja\u010dima, odnosno imaju najvi\u0161e nepla\u0107enih ra\u010duna \u010diji su rokovi naplate ve\u0107 istekli<\/a>. Blef o ekonomskoj racionalnosti prodaje Mercatora nadma\u0161uje tek prate\u0107e hinjeno neznanje politike.<\/p>\n

Hinjeno protivljenje privatizaciji<\/strong><\/p>\n

Sposobnost radikalnog mijenjanja stavova politi\u010dke stranke koriste kako bi se prilagodile javnom mi\u0161ljenju, poku\u0161avaju\u0107i s njim koketirati te biti \u0161to dopadljivije. Predstavljaju se kao ne\u0161to \u0161to u stvarnosti nisu, ali im je ta la\u017ena slika iznimno korisna, pogotovo u predizbornom razdoblju. Majstori takve mimikrije su nesumnjivo Alenka Bratu\u0161ek, predsjednica tehni\u010dke Vlade, i Dejan \u017didan, novi predsjednik Socijalnih demokrata (SD). Vlada na odlasku, u kojoj oboje sudjeluju, potvrdila je prije gotovo to\u010dno godinu dana, 21.6.2013., ambiciozan privatizacijski plan prodaje petnaest strate\u0161ki va\u017enih tvrtki u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, izme\u0111u ostalih i Telekoma te Aerodroma. Prva u nizu prodanih tvrtki bio je Helios, kojeg je kupac, austrijski Ring, prvo zadu\u017eio za dodatnih 200 milijuna eura, a rezultat preuzimanja bio je i otkaz za 155 radnika. I Bratu\u0161ek i \u017didan se danas prave nemu\u0161ti, pa \u010dak i otvoreno govore kako su se oduvijek protivili privatizacijama. \u201cDa smo mi bili na vlasti, Helios ne bi bio prodan\u201d \u2013 nedavno je izre\u010dena tvrdnja predsjednika Socijalnih demokrata.<\/p>\n

No, socijaldemokratski zastupnici su upravo na spomenutoj sjednici parlamenta sa osam glasova za i jednim protiv, glasali za paket privatizacija koji uklju\u010duje i Helios. Bratu\u0161ek je u svojem predizbornom protivljenju privatizaciji bila ne\u0161to opreznija, \u0161to je i razumljivo, budu\u0107i bi trebala demonstrirati uistinu iznimnu dosjetljivost kako bi dokazala da se kao predsjednica Vlade protivila privatizacijskim planovima te iste Vlade. Umjesto toga, odlu\u010dila je naglasiti kako je od predsjednika uprave Nove ljubljanske banke, Janka Medje, dobila garancije kako ne\u0107e do\u0107i do otpu\u0161tanja radnika. Ta nas epizoda neodoljivo podsje\u0107a na britanskog premijera Nevilla Chamberlaina, koji je po povratku s pregovora s Adolfom Hitlerom mahao papirima garancija tvrde\u0107i kako oni jam\u010de dugotrajni mir. Uostalom, da garancije premijerke na odlasku ne vrijede ni\u0161ta, potvrdio je ubrzo i sam Medja, rekav\u0161i kako kupoprodajni ugovor ne sadr\u017ei ba\u0161 nikakve garancije da ne\u0107e biti otpu\u0161tanja. U njemu pi\u0161e tek kako \u0107e se zalagati za sinergijske u\u010dinke koji se ne bi primarno temeljili na otkazima, ba\u0161 kao \u0161to se i svaka Miss svijeta zala\u017ee za mir u svijetu.<\/p>\n

Prodaji su se protivila i dva najve\u0107a slovenska sindikata, Savez slobodnih sindikata Slovenije (Zveza svobodnih sindikatov Slovenije), \u010diji je predsjednik Du\u0161an Semoli\u010d zatra\u017eio ostavku Medje, i Konfederacija sindikata javnog sektora Slovenije (Konfederacija sindikatov javnega sektorja Slovenije) pod vodstvom Branimira \u0160truklja. Obojica sindikalista pojavila su se i govorila na prosvjedu protiv prodaje Mercatora kao i svih daljnjih privatizacija. Opravdano pitanje koje je postavljeno na prosvjedima je u \u010dije se ime prodaje Mercator, ako se prodaji protivi tri \u010detvrtine stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n

  1. Trenutni gradona\u010delnik Ljubljane koji je od 1997. do 2006. vr\u0161io funkciju predsjednika uprave Mercatora. Godine 2002. dobio je i nagradu za menad\u017eera godine. [↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Velimir Bole, Janez Pra\u0161nikar i Domen Trobec: \u201cProdaja Mercatorja \u2013 Komu koristi?\u201d, Objektiv, Dnevnik, 4.2.2012. [↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Ivici Todori\u0107u je kona\u010dno uspjelo kupiti Mercator. Pregovori koji su trajali vi\u0161e od godinu dana napokon su urodili plodom tako da \u0107e Todori\u0107ev Agrokor postati…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1685,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[125,51],"theme":[455],"country":[38,30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-1669","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-investicije","tag-privatizacija","theme-rad","country-hrvatska","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1669","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1669"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1669\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36863,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1669\/revisions\/36863"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1685"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1669"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1669"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1669"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1669"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1669"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1669"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}