{"id":16680,"date":"2017-01-24T08:00:58","date_gmt":"2017-01-24T07:00:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16680"},"modified":"2021-02-25T10:59:08","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:08","slug":"krpanje-stabilnosti-korupcijom-i-nacionalizmom-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16680","title":{"rendered":"Nacionalizam i korupcija kao jamci stabilnosti?"},"content":{"rendered":"

Kao \u0161to se moglo o\u010dekivati prema rezultatima parlamentarnih izbora, Makedonija je daleko od razrje\u0161enja dugogodi\u0161nje politi\u010dke krize. Donosimo nekoliko mogu\u0107ih kratkoro\u010dnih scenarija s obzirom na pozicije i kapacitete klju\u010dnih aktera, kao i na op\u0107e prihva\u0107eni imperativ stabilnosti. Jedno je sigurno: politi\u010dke snage za iskorak u progresivnijem smjeru jo\u0161 nema na vidiku.<\/strong><\/p>\n

Prijevremeni parlamentarni izbori odr\u017eani u decembru 2016. godine trebali su biti epilog politi\u010dkog procesa \u010diji je cilj bio rje\u0161enje klju\u010dnih problema duboke politi\u010dke krize u Makedoniji. Kako rezultat izbora nije osigurao \u010distu pobjedu “etni\u010dkog makedonskog politi\u010dkog bloka” (jer VMRO-DPMNE broji svega dva zastupnika u Sobranju vi\u0161e nego SDSM), proces pridobivanja parlamentarne ve\u0107ine sadr\u017ei sve elemente potrebne za novo prolongiranje politi\u010dke krize. I dok VMRO-DPMNE i dalje vodi ista partijska elita koja se nalazi pod istragom Specijalnog tu\u017eiteljstva za korupciju u ogromnim razmjerima, albanske politi\u010dke stranke koje sada dr\u017ee klju\u010d za formiranje ve\u0107ine uputile su se proku\u0161anim nacionalisti\u010dkim stazama inzistiraju\u0107i na etni\u010dkim pitanjima.<\/p>\n

Ovo se dakako, moglo o\u010dekivati jer se “platforma” koju su dogovorile \u010detiri albanske stranke, osim na nekim suludim zahtjevima (poput usvajanja rezolucije kojom se priznaje genocid nad Albancima iz perioda 1912.-1956. godine), temelji na politi\u010dkim zahtjevima koji su ve\u0107 godinama redovni dio politi\u010dkih programa albanskih stranka. One su dakle, ovaj trenutak prepoznale kao priliku za sna\u017enije “ganjanje” svojih zahtjeva.<\/p>\n

Ovaj je potez albanskih stranaka zna\u010dajno utjecao na mogu\u0107e ishode formiranja nove parlamentarne ve\u0107ine. S jedne se strane nalazi VMRO-DPMNE koji je kampanju vodio na poprili\u010dno nacionalisti\u010dkim osnovama. U kampanji je tako zabilje\u017eeno vi\u0161e slu\u010dajeva politi\u010dkih govora ispunjenih fa\u0161isti\u010dkom i rasisti\u010dkom retorikom, uz pozivanje na lin\u010d opozicijskih lidera. S obzirom na takav oblik predizborne mobilizacije, \u010dini se gotovo potpuno nevjerojatnim da bi VMRO-DPMNE mogao prihvatiti zahtjeve albanskih stranaka. Me\u0111utim, Ali Ahmeti, vo\u0111a najve\u0107e albanske stranke BDI, usprkos tome \u0161to je na ovim izborima, u usporedbi sa prethodnima, izgubio gotovo polovicu svojih glasa\u010da, u\u010dinio je samostalan korak u smjeru reduciranja albanskih zahtjeva na dva glavna koje je proglasio neizostavnima. On tra\u017ei pro\u0161irenje upotrebe albanskog jezika kao slu\u017ebenog na cijelu zemlju i produ\u017eenje mandata Specijalnog tu\u017eiteljstva. VMRO-DPMNE je brzo reagirao na reducirane Ahmetijeve zahtjeve jednostavnom odbijenicom. Me\u0111utim, usprkos tome, na dan pisanja ovog teksta po\u010deli su pregovori o potencijalnoj koaliciji izme\u0111u tradicionalnih partnera, Ahmetijevog BDI-ja i VMRO-DPMNE-a.<\/p>\n

Nove linije politi\u010dke identifikacije<\/strong><\/p>\n

Neo\u010dekivano umre\u017eavanje albanskih stranaka u platformu nosilo je sa sobom transformacijski potencijal koji je umalo sveo ovu op\u0107u krizu \u2013 nastalu kao rezultat velikih korupcijskih skandala, prisvajanja dr\u017eavnih institucija, nedemokratske vlasti i op\u0107e dru\u0161tvene represije \u2013 na obi\u010dnu etni\u010dku krizu. To se, sre\u0107om, i zahvaljuju\u0107i brojnim faktorima, nije dogodilo. Kao prvo, u Makedoniji posljednjih 4 do 5 godina postoji velika multisektorska dru\u0161tvena mobilizacija koja debelo nadilazi etni\u010dka pitanja. To je stvorilo preduvjete za zajedni\u010dku gra\u0111ansku politi\u010dku identifikaciju kojom su razbijene tradicionalne linije etni\u010dkih podjela prilikom poduzimanja politi\u010dkih akcija. Kao drugo, \u010dinilo se da su upravo Albanci odigrali klju\u010dnu ulogu dokidaju\u0107i tradiciju glasanja za albanske stranke, dakle po etni\u010dkim linijama, i to uglavnom napu\u0161taju\u0107i ju u korist glasanja za opozicijske socijaldemokrate.<\/p>\n

Tu promjenu treba tuma\u010diti oslanjaju\u0107i se na dva klju\u010dna aspekta: prvo, s obzirom na to da VMRO-DPMNE jo\u0161 uvijek u\u017eiva veliku podr\u0161ku me\u0111u Makedoncima, glasanje Albanaca protiv Gruevskog sa statusom najvi\u0161e anti-albanski nastrojenog politi\u010dara u zemlji, postiglo bi najve\u0107i u\u010dinak glasanjem za njegovog protivnika, dakle za SDSM. I drugo, vo\u0111a SDSM-a Zoran Zaev otvorio se Albancima u Makedoniji koriste\u0107i retoriku koja ne proizvodi podjelu po etni\u010dkim linijama, ve\u0107 umjesto toga te\u017ei ujedinjavanju. Time je Albancima olak\u0161ao da se “otrgnu” od uobi\u010dajene prakse glasanja za albanske stranke po inerciji. Upravo se na ovome temelji zaklju\u010dak da bi Albanci uskratili svoju podr\u0161ku bilo kojoj albanskoj stranci koja bi u\u0161la u formiranje koalicije s Gruevskim. A to je postalo kristalno jasno u raspravama vo\u0111enima u javnosti nakon samih izbora.<\/p>\n

Karte u rukama Alija Ahmetija<\/strong><\/p>\n

Ali Ahmeti, me\u0111utim, uhva\u0107en izme\u0111u dvije vatre, na\u0161ao se pred velikim izazovima. S jedne strane, on je platio cijenu ostanka u koaliciji s VMRO-DPMNE-om gubitkom polovice zastupnika koje je njegova stranka imala u Sobranju u prethodnom mandatu. S druge strane, ako u\u0111e u koaliciju sa SDSM-om, odre\u0107i \u0107e se principa na kojem je inzistirao cijelu svoju politi\u010dku karijeru: etni\u010dke podjele politi\u010dke mo\u0107i. Premda je rije\u010d o nepisanom pravilu, ono je oblikovalo makedonski politi\u010dki kontekst. Radi se o modelu koji podrazumijeva da vladaju\u0107u koaliciju uvijek \u010dine pobjedni\u010dka makedonska i pobjedni\u010dka albanska stranka, neovisno o njihovim me\u0111usobnim ideolo\u0161kim i politi\u010dkim razlikama.<\/p>\n

No, s druge strane, Ahmeti je politi\u010dar koji je svoju reputaciju izgradio na na\u010delu da stabilnost zemlje uvijek dolazi kao prioritet pred svim drugim to\u010dkama ne\u010dijeg politi\u010dkog programa. U tom je kontekstu on svjestan nacionalisti\u010dkog vala kojeg VMRO-DPMNE mo\u017ee pokrenuti ako on odlu\u010di formirati vlast s SDSM-om. I s pravom uzima ovaj faktor u razmatranje. Retorika za kojom bi potom VMRO-DPMNE mogao posegnuti svodila bi se na: izdajni\u010dki SDSM (koji je uop\u0107e do\u0161ao tako blizu relativnoj pobjedi na izborima zahvaljuju\u0107i glasovima Albanaca) zdru\u017een je u zavjeri s albanskim strankama radi protiv Makedonaca. Uzimaju\u0107i u obzir politi\u010dku i financijsku mo\u0107 koju je VMRO-DPMNE tokom deset godina na vlasti koncentrirao u svojim rukama, provode\u0107i pritom strogu socijalnu kontrolu, ova stranka predstavlja realnu opasnost za destabilizaciju zemlje po etni\u010dkim linijama. Radi se o posebno relevantnom pitanju ako se pri razmatranju uva\u017ei argument kako VMRO-DPMNE ne\u0107e prezati pred izazivanjem dru\u0161tvene nestabilnosti i etni\u010dkih kriza kao posljednjim uto\u010di\u0161tem pred poku\u0161ajem izbjegavanja odgovornosti i optu\u017enica za ozbiljne korupcijske skandale i kaznena djela za koje ih tereti Specijalno tu\u017eiteljstvo.<\/p>\n

Jedna od mogu\u0107nosti je i da Ali Ahmeti odlu\u010di da je koaliranje s bilo kojom od dvije najve\u0107e stranke preveliki rizik za stabilnost zemlje ili njegove stranke te da po\u010dne lobirati za veliku koaliciju, neku opciju nalik situaciji koju smo imali prije samih izbora kad su sve stranke morale sudjelovati u vladi. Takva velika koalicija va\u017eila bi do sazivanja jo\u0161 jednih parlamentarnih izbora koji bi onda i\u0161li istovremeno sa lokalnim izborima, dakle u martu 2017. godine, za dva mjeseca. Te potencijalne izbore i Ahmeti i Gruevski vide kao na\u010din pobolj\u0161anja rezultata obiju stranaka, uz dakako, kori\u0161tenje svih resursa koji im se nalaze na raspolaganju. Takav bi scenarij ponovno stavio na \u010dekanje cijeli proces razrje\u0161avanja politi\u010dke krize, daju\u0107i pritom dovoljno vremena najve\u0107im strankama da se reorganiziraju i prilagode svoje strategije novonastalim uvjetima (npr. neglasanja po etni\u010dkim linijama).<\/p>\n

Nu\u017enost novih aktera<\/strong><\/p>\n

S obzirom na pat poziciju u kojoj se trenutno nalazimo, ne treba o\u010dekivati da \u0107emo sada svjedo\u010diti nekim velikim politi\u010dkim koracima vlade \u010dije formiranje o\u010dekujemo, neovisno o tome tko \u0107e je na kraju formirati. Poreme\u0107ena uobi\u010dajena raspodjela parlamentarnih mjesta ne omogu\u0107ava ni jednoj politi\u010dkoj stranci toliku komociju da bi se odva\u017eile na sna\u017ene iskorake ka razmontiravanju sustava prisvajanja dr\u017eavnih institucija. To bi zahtijevalo sna\u017ean politi\u010dki legitimitet nove vlade, ali i ponovno otvaranje pregovora s Gr\u010dkom kako bi se prona\u0161lo rje\u0161enje za problem ustavnog imena ove zemlje. Radi se o takmi\u010denju dvije zemlje zbog kojeg su makedonski pregovori o pridru\u017eivanju Europskoj uniji ve\u0107 godinama blokirani.<\/p>\n

I dok se situacija u regiji zao\u0161trava, kao u slu\u010daju srpske provokacije Kosova ornamentiranim vlakom, kriterij dr\u017eavne stabilnosti u Makedoniji ponovno po\u010dinje dobivati sve ve\u0107u va\u017enost. Ova zemlja obi\u010dno je kotirala kao sjeci\u0161te mira i stabilnosti na Balkanu. Na\u017ealost, masovni dru\u0161tveni pokreti koji su nastali proteklih godina, posebno u najnestabilnijim zemljama poput Makedonije te Bosne i Hercegovine, nisu stvorili nove politi\u010dke reference, u obliku novih politi\u010dkih aktera koji ne bi podlijegali cenzuri \u0161to ju proizvodi dru\u0161tveni imperativ stabilnosti.<\/p>\n

Te nove politi\u010dke formacije, hipotetski proizi\u0161le iz dru\u0161tvenih pokreta, trebale bi onda predstavljati zahtjeve naroda Balkana, koji bi nadilazili tradicionalno nacionalisti\u010dko adresiranje i tako bi osigurale nastanak novih politi\u010dkih alternativa diljem regije. Aktualne politi\u010dke elite, \u010dini se, radije bi se vratile nacionalizmu kao svojoj “novoj” politi\u010dkoj mantri. Rizik se ra\u0111a onda kada se iste tendencije s elite pro\u0161ire na narod, a on postoji dokle god ne postoji novi dru\u0161tveno politi\u010dki subjekt koji propituje i ru\u0161i mantre elite. U Makedoniji \u0107emo tako i dalje svjedo\u010diti svim oblicima manipulacije “volje naroda”, a ova \u0107e zemlja i dalje vjerojatno biti “naja\u017eurniji” indikator socijalno-politi\u010dkih gibanja u regiji. Nakon deset godina korupcije i nacionalizma vlade VMRO-DPMNE-ija i BDI-ja, jasno je da ova dva sastojka ne mogu osigurati stabilnost zemlji. Dapa\u010de, \u010dini se da bi samo mogli podgrijati nezadovoljstvo naroda.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prijevremeni parlamentarni izbori odr\u017eani u decembru 2016. godine trebali su biti kona\u010dnom fazom politi\u010dkog procesa koji je trebao razrije\u0161iti najve\u0107e uzroke duboke politi\u010dke krize u Makedoniji…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":16726,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12,33],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-16680","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","tag-protest","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16680","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16680"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16680\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16725,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16680\/revisions\/16725"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16726"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16680"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16680"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16680"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16680"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16680"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16680"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16680"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}