{"id":16643,"date":"2017-01-19T08:00:22","date_gmt":"2017-01-19T07:00:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16643"},"modified":"2021-02-25T10:59:09","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:09","slug":"privatizacija-hep-a-sama-sebi-svrhom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16643","title":{"rendered":"Privatizacija HEP-a: sama sebi svrhom"},"content":{"rendered":"

Nedavna najava privatizacije Hrvatske elektroprivrede (HEP) predstavlja nastavak stare kampanje licitiranja vlasni\u0161tvom nad klju\u010dnim javnim resursima. Njezin cilj navodno je ovoga puta ostvarenim prihodima otkupiti kontrolni udio u drugoj, ve\u0107 privatiziranoj i oslabljenoj Industriji nafte (Ina). No, ako je to primarni cilj, postavlja se pitanje za\u0161to se udio u Ini ne kupi od pozama\u0161ne dobiti koju HEP ostvaruje?<\/strong><\/p>\n

U aktualnim raspravama bez kraja i konca na temu ovakve ili onakve prodaje dijela Hrvatske elektroprivrede, dobro bi do\u0161la jedna prigodno znakovita scena iz slavne BBC-jeve humoristi\u010dke serije “Only Fools and Horses”, kod nas godinama prikazivane s prevodnim nazivom “Mu\u0107ke”. Rije\u010d je o sedmoj epizodi devete sezone, naslova “Sin majke Prirode” (“Mother’s Nature Son”), u kojoj glavni lik Derek Trotter, nadaleko poznat kao Del Boy, poduzetni\u010dku sre\u0107u odlu\u010duje isprobati fla\u0161iranjem izvorske vode pod obe\u0107avaju\u0107im brendom “Peckham Spring Water”. Jedini problem je taj \u0161to je lokalni izvor apsolutno izmi\u0161ljen, pa Trotterovi u boce kri\u0161om to\u010de obi\u010dnu gradsku vodu iz slavine u svom stanu, \u0161to nemalo uznemiruje Derekova brata Rodneyja.<\/p>\n

“Pa, mi prodajemo javnu vodu javnosti”, zavapit \u0107e ubrzo mla\u0111i braco, u strahu od institucija pravne dr\u017eave.<\/p>\n

“Grije\u0161i\u0161”, odgovara stalo\u017eeni Del Boy, a potom slijedi kratka pouka iz ekonomske politike, ali i politi\u010dke ekonomije. “Jer, ova voda je bila javna”, poantira on, “a onda ju je Maggie privatizirala, nije li? Sad pripada odboru direktora koji od toga prave biznis. Oni prodaju nama, mi prodajemo dalje. I sve \u0161to radimo jest to da je – prepakiravamo.”<\/p>\n

Mo\u017ee se \u010diniti da bi taj dijalog ovdje bolje pristajao nekoj situaciji s javnim pitkim vodama negoli s HEP-om, dakle, jer ni toga ne nedostaje kad je privatizacija resursa posrijedi. No zapravo je svejedno, princip je istovjetan; uostalom, glavnina struje u Hrvatskoj dolazi od energije vode u padu, te mo\u017eemo s tom (ana)logikom i nastaviti razmatranje ovog jednako \u2013 doslovce \u2013 teku\u0107eg pitanja. A u sr\u017ei ekonomskih akrobacija koje ovih tjedana nadiru u prvi plan, svakako je i dalje ona ta\u010derinska kupoprodaja uz koju nu\u017eno ide pomno marketin\u0161ko prikrivanje su\u0161tine takvog biznisa. Naravno, direktorsko iliti menad\u017eersko prikrivanje, na visokom poslovnom nivou, dok nam subverzivna mimikrija urnebesnih kvartovskih autsajdera ovdje slu\u017ei tek za raskrinkavanje odnosa najve\u0107e dru\u0161tvene mo\u0107i.<\/p>\n

Prepakiravanje ostvarene vrijednosti<\/strong><\/p>\n

Drugim rije\u010dima, privatizacija elektroprivrede zna\u010dila bi samo ozakonjeno prepakiravanje ve\u0107 ostvarene vrijednosti, s manjim radni\u010dkim pravima i s ve\u0107om dobiti firme na davno osiguranom tr\u017ei\u0161tu, no koja bi, me\u0111utim, oti\u0161la na privatne ra\u010dune. Danas profit ipak nije primarni cilj HEP-a, kao niti drugih javnih ili dr\u017eavnih poduze\u0107a, nego su to razni socijalni i razvojni prioriteti<\/a>. Del Boy ukazuje na itekako notornu \u010dinjenicu koja viri iz svakog spomena privatizacije britanskih javnih sistema za ere Margaret Thatcher i potom, od vodovoda do \u017eeljeznica: usluga im je prodajom poduze\u0107a postala skuplja, infrastruktura dugoro\u010dno zapu\u0161tenija, radnici u tim firmama obespravljeniji, i javne financije \u2013 samo naoko paradoksalno – optere\u0107enije.<\/p>\n

Podsjetimo se, najnovija faza tematiziranja mogu\u0107e prodaje HEP-a, zasad ne vi\u0161e od \u010detvrtine dionica, otpo\u010dela je krajem pro\u0161le godine kad je hrvatski premijer Andrej Plenkovi\u0107 izjavio da njegova vlada \u017eeli otkupiti ma\u0111arski dominantni udio u vlasni\u0161tvu nad Inom, hrvatskom naftnom kompanijom. Te, naknadno, da to kani izvesti privatizacijom HEP-a \u010dime bi jedna velika energetska firma opet dospjela u ve\u0107inski posjed ove dr\u017eave, a ona druga, ina\u010de najve\u0107a, iz njega ne bi iza\u0161la. Ali, odmah treba re\u0107i da je potonji balans ustvari tek privid, i jednako da su neka daljnja sporenja oko zadane teme samo efekti s margine. U to, naime, ubrajamo pitanja treba li se izvjesni postotak dionica HEP-a odvojiti ekskluzivno za branitelje, i \u0161to zna\u010di sukob u stavovima o privatizaciji te firme izme\u0111u HDZ-a i Mosta, partnera u vladaju\u0107oj koaliciji.<\/p>\n

Prvi je sumnjiv moment ozna\u010den direktnim vezivanjem prodaje HEP-ovih dionica uz otkup Ininih; osim svega, upada u oko<\/a> da je nacionalizacija obezvrije\u0111ene naftne kompanije diskutabilna sama po sebi. A i njeno simboli\u010dko zna\u010denje ve\u0107 opasno prijeti da nadma\u0161i realnu joj vrijednost, mada se ne\u0107emo ovom prilikom baviti procjenama opravdanosti kupnje ve\u0107inskog dijela Ine. Zadr\u017eimo se na konstataciji da je vezivanje takve mogu\u0107e trgovine uz HEP zapravo nao\u010digled \u2013 alibi, i to poprili\u010dno providan, budu\u0107i da bi se transakcija mogla planirati i npr. na temelju zadr\u017eane dobiti HEP-a, dakle, bez privatizacije. To ujedno zna\u010di, a jer je debelo nerezonski postavljeno, da bi privatizacija HEP-a mogla biti svrhom jedino samoj sebi.<\/p>\n

Vatrogasne intervencije bez strate\u0161kih ciljeva<\/strong><\/p>\n

S druge strane, primjer Ine mo\u017ee nam jako dobro poslu\u017eiti za i\u0161\u010ditavanje mogu\u0107nosti koje bi posve izvjesno \u010dekale HEP nakon privatizacije. Teza da je mogu\u0107e prodati dio javnog poduze\u0107a i ostatak sa sigurno\u0161\u0107u zadr\u017eati u dr\u017eavnom portfelju, donekle mo\u017eda vrijedi za ekonomski i politi\u010dki ja\u010de zemlje, dok je za Hrvatsku sasvim neupotrebljiva. Ina je skon\u010dala u rukama druge kompanije \u010dak i bez prodaje apsolutne ve\u0107ine dionica, a Kon\u010dar je napu\u0161ten \u2013 s pozicije minimalnog strate\u0161kog udjela \u2013 na prepad, obno\u0107, s prvim znacima \u017eivota pro\u0161le vlade. Hrvatske autoceste, u sektoru koji je odranije liberaliziran pomo\u0107u koncesioniranja dijelova nekih prometnica, ve\u0107 u izgradnji, spa\u0161ene su od fakti\u010dne privatizacije sindikalnom i civilno-udruga\u0161kom akcijom \u0161irokih razmjera, i nadomak referendumu.<\/p>\n

Spomenimo jo\u0161 i da su Hrvatske \u017eeljeznice izbjegle generalnu privatizaciju isklju\u010divo tako \u0161to dr\u017eavi nije valjano uspjela niti prodaja H\u017d Carga kao njezina najisplativijeg segmenta. A filozofija Dereka Trottera funkcionira i na samo djelomi\u010dno privatiziranom resursu: ako dr\u017eava smije prodati imalo svojih ekonomskih temelja \u2013 onoga \u0161to je ponajprije \u010dini dr\u017eavom \u2013 time je opravdano ba\u0161 svako daljnje reambala\u017eiranje.<\/p>\n

No vratimo se Hrvatskoj elektroprivredi; treba primijetiti da oko njezine sudbine danas i najve\u0107e doma\u0107e stranke odigravaju svoje ve\u0107 obavezne figure za\u0161tite nacionalne ekonomije. Nije to samo Most, nego i zna\u010dajan dio HDZ-a, naspram Plenkovi\u0107a i potpredsjednice vlade te ministrice gospodarstva Martine Dali\u0107, kao i jo\u0161 nekih istaknutijih pojedinaca. Buni se danas i SDP, dakako, ali u svakom od tih slu\u010dajeva, a u kontekstu strana\u010dkih ekonomskih politika, biva o\u010ditim da je posrijedi vatrogasna intervencija, dakle, bez utemeljenja u strate\u0161kim prijedlozima i koracima, tj. u okviru krovnih programa, npr. monetarnih ili multisektorskih. I onda jo\u0161 treba da debatiramo o izdvajanju dijela HEP-ovih dionica za branitelje, valjda one iste koji su dr\u017eali i dio Ine pa, o\u010dekivano, ostali bez njega.<\/p>\n

Javnosti se name\u0107e la\u017ena dilema \u2013 usmjeriti dionice prema braniteljima ili mirovinskim fondovima, ili \u010dak mo\u017eda prema investicijskima. Branitelji ili ma koji drugi gra\u0111ani Hrvatske pojedina\u010dno, ista je zabluda; u svakom je slu\u010daju na stvari privatno vlasni\u0161tvo koje te\u017ei daljnjoj preprodaji na burzi, a o mirovinskim fondovima u rukama banaka da ne govorimo.<\/p>\n

Najvrednije poduze\u0107e u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

Sve te podteme nedvojbeno poma\u017eu skretanju pa\u017enje s osnovnog pitanja prodaje HEP-a, kao i s \u010dinjenice da se radi naprosto o nastavku stare kampanje licitiranja vlasni\u0161tvom nad doti\u010dnom firmom. Zna\u010di, o novom prepakiravanju iste davno privatizirane politike koja je \u2013 s njom i HEP u privatnim rukama – za\u010deta jo\u0161 devedesetih godina 20. stolje\u0107a, s na\u010delnim prihva\u0107anjem neoliberalne agende prema Washingtonskom konsenzusu. Vra\u0107ali smo se na temu privatizacije HEP-a<\/a> u nekoliko navrata, pa je u me\u0111uvremenu liberalizirano i samo hrvatsko tr\u017ei\u0161te struje, a toj kompaniji je sistemati\u010dno pri\u010dinjavana \u0161teta na nekoliko na\u010dina. Izdvojit \u0107emo samo dva aspekta: njezina uprava i dio administracije slu\u017eili su za periodi\u010dno zbrinjavanje miljenika svake vlasti, a na koncu joj je zabranjeno \u0161irenje<\/a> na rastu\u0107e podru\u010dje obnovljivih izvora energije s povla\u0161tenim otkupom.<\/p>\n

Svemu usprkos, HEP je i dalje najja\u010de i najvrednije poduze\u0107e u Hrvatskoj, otkako je Ini drasti\u010dno smanjena vrijednost nakon zapanjuju\u0107ih gubitaka koncesija<\/a> na inozemnim naftnim poljima (Sirija, Rusija, Angola). A jaka je u toj elektroenergetskoj ku\u0107i i struja otpora prema neprijateljskim idejama o prodaji, sudimo li prema najavama koje dopiru iz sindikata<\/a>. HEP-u stoga treba razvojna politika koja \u0107e definitivno na\u0107i mjesto u dugoro\u010dnoj dr\u017eavnoj strategiji, bez zadnjih primisli o \u0161tetnoj privatizaciji i strate\u0161kim partnerima, kao i novom liberalnom otvaranju tr\u017ei\u0161ta elektroenergije u Hrvatskoj. S tim u vezi, uz pouku koju donosi sudbina Ine na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, name\u0107e se i jedno va\u017eno pitanje o eventualnom \u0161irenju HEP-a izvan RH.<\/p>\n

Zavedeni golemom dobiti Hrvatskog telekoma, firme koja je privatizirana po\u010detkom pro\u0161log desetlje\u0107a, a \u0161to je izazvalo te\u0161ke posljedice za njezino radni\u0161tvo i ostatak Hrvatske, danas mnogi vide HEP u sli\u010dnoj ulozi. Kupovat \u0107e se manje i slabije elektroprivrede u susjednim zemljama, za po\u010detak u BiH i Crnoj Gori<\/a>, pa \u0107e se dobit vu\u0107i u Hrvatsku, to\u010dno onako kao \u0161to to \u010dini njema\u010dki dr\u017eavni Deutsche Telekom u poslovanju s Hrvatskim telekomom, svojim politi\u010dki ugrabljenim posjedom. No bez dileme je rije\u010d o pristajanju na igru u kojoj Hrvatska ne mo\u017ee imati dovoljno prednosti. Nema toliko slabijih privreda na rubovima Europske unije, a ja\u010dih ima napretek, e da bi se mogla upu\u0161tati u brutalne osvaja\u010dke pothvate, sve i kad bismo odobravali samu politi\u010dku i moralnu pozadinu sli\u010dnih praksi.<\/p>\n

“Esso dovla\u010di naftu iz arapskih zemalja i zatim je prodaje kao benzin. Sainsbury’s prodaje grah koji uop\u0107e nije sam uzgojio”, glasi zavr\u0161na dosko\u010dica direktora neregistrirane firme Trotters Independent Traders, te sukus za\u010dudnog mehanizma globalnog prepakiravanja. Pa, ba\u0161 ovih dana su Bugari i Rumunji pokazali<\/a> do kakvih sve posljedica i nu\u017enih koraka to vodi u energetskoj politici. Prije negoli Hrvatska uznastoji prepakirati susjedima njihovu struju i uvaliti im je kao bolji produkt na slobodnom tr\u017ei\u0161tu, sjetimo se da su Trotterovi ipak neslavno propali. U herojskom poduzetni\u010dkom iskoraku dotukli su i privatizirani javni sustav i ostatke netaknute prirode Peckhama, i tek onda uvidjeli da, eto, nemaju vi\u0161e otkud prelijevati niti iz \u0161upljeg u prazno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U aktualnim raspravama bez kraja i konca na temu ovakve ili onakve prodaje dijela Hrvatske elektroprivrede, dobro bi do\u0161la jedna prigodno znakovita scena iz slavne BBC-jeve humoristi\u010dke serije “Only Fools and Horses”, kod nas godinama prikazivane s prevodnim nazivom “Mu\u0107ke”…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":16647,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128,136],"theme":[457,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-16643","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","tag-infrastruktura","theme-klima","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16643","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16643"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16643\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36670,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16643\/revisions\/36670"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16647"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16643"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16643"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16643"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16643"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16643"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16643"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16643"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}