{"id":16621,"date":"2017-01-16T10:37:53","date_gmt":"2017-01-16T09:37:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16621"},"modified":"2017-01-16T10:49:24","modified_gmt":"2017-01-16T09:49:24","slug":"globalna-korupcija-dva-primjera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16621","title":{"rendered":"Globalna korupcija: dva primjera"},"content":{"rendered":"<p>Postoji \u010ditav niz navodno neprijepornih postavki o funkcioniranju svjetske ekonomije\u00a0na koje nalije\u0107emo svakodnevno listaju\u0107i ili skrolaju\u0107i, doma\u0107e ili strane medije. Onda kada se one i dovedu u pitanje, bilo odra\u0111enim istra\u017eivanjem ili ekonomskom krizom, stvar se vrlo brzo vrati na kozmeti\u010dku razinu. Razlog tome nije\u00a0manjak uvjerljivosti istra\u017eivanja ili doga\u0111aja, ve\u0107 prili\u010dno zabetonirani odnosi mo\u0107i koji \u010dine dru\u0161tveno tkivo tih postavki i zapravo ih svojom politi\u010dkom snagom \u010dine uvjerljivima &#8211; preciznije, njihova promjena se ne \u010dini politi\u010dki uvjerljivom.<\/p>\n<p>No, takvi odnosi mo\u0107i nas ne bi trebali sprije\u010diti da stalno iznova ukazujemo na problemati\u010dne to\u010dke i poku\u0161avamo raskrinkati mitove koji slu\u017ee kao ideolo\u0161ko mazivo u predstavljanju tih odnosa. Tako su se protekli vikend pojavile dvije vijesti koje vrlo plasti\u010dno ukazuju na krajnju krhkost va\u017ee\u0107eg okvira kojim se nastoje prikazati odnosi u globalnoj ekonomiji i na temelju njih nuditi recepti za ekonomske politike. <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/business\/2017\/jan\/14\/moodys-864m-penalty-for-ratings-in-run-up-to-2008-financial-crisis\" target=\"_blank\">Prva se vijest<\/a> ti\u010de uloge privatnih rejting agencija u &#8220;pripremi&#8221; globalne ekonomske krize. Iako su posljedice bile jasno vidljive, kao \u0161to su vidljivi sistemska korupcija i upitni prognosti\u010dki kredibilitet tih agencija, one i dalje slu\u017ee kao neprijeporni autoritet u procjeni &#8220;stanja stvari&#8221; te legitimacijsko upori\u0161te za provo\u0111enje nepopularnih politika.<\/p>\n<p><strong>Odnos razvijenosti i nerazvijenosti<\/strong><\/p>\n<p>Nakon \u0161to se prije dvije godine najve\u0107a svjetska rejting agencija, Standard &amp; Poor&#8217;s nagodila sa SAD-om oko od\u0161tete za pogre\u0161ne i koruptivne procjene vrijednosti hipotekarnih kredita koji su bili okida\u010d ekonomske krize, pro\u0161li tjedan je do sli\u010dne nagodbe do\u0161la i druga najve\u0107a agencija &#8211; Moody&#8217;s. Pristali su isplatiti Federalnoj vladi i dvadeset i jednoj saveznoj dr\u017eavi (plus District of Columbia) 864 milijuna dolara za &#8220;nepodop\u0161tine&#8221; koje su izazvali. Kao \u0161to je u petak izjavio dr\u017eavni odvjetnik savezne dr\u017eave Connecticut, na rejtinge koje je izdavao Moody&#8217;s &#8220;izravno su utjecale velike investicijske banka koje su te vrijednosne papire izdavale i pla\u0107ale agenciji Moody&#8217;s da ih procjenjuje&#8221;. Iz agencije su nagodbu koja de facto predstavlja priznanje u\u010destvovanja u sistemskoj korupciji, komentirali prili\u010dno blazirano tvrde\u0107i da i dalje stoje iza njihovih procjena te da se nagodba ne zasniva na prepoznatom kr\u0161enju zakona ili priznanju odgovornosti.<\/p>\n<p>Na sli\u010dnu bi izjavu vjerojatno nai\u0161li i kad bi pitali \u010delnike razvijenih zemalja da prokomentiraju zaostajanje zemalja u razvoju i ulogu njihovih zemalja u tom zaostajnju. Zasigurno bi spomenuli i visoke razine pomo\u0107i koje se upu\u0107uju iz centara svjetske ekonomije na takozvanu periferiju. Me\u0111utim, <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/global-development-professionals-network\/2017\/jan\/14\/aid-in-reverse-how-poor-countries-develop-rich-countries\" target=\"_blank\">nedavno objavljeno istra\u017eivanje<\/a> ameri\u010dke neprofitne organizacije <em>Global financial integrity<\/em> koja se bavi analizom nedopu\u0161tenih financijskih tokova i instituta pri Norve\u0161koj \u0161koli ekonomije, Centra za primijenjeno istra\u017eivanje, pokazalo je da su financijski tokovi koji idu iz zemalja tzv. Tre\u0107eg svijeta prema bogatim zemljama puno izda\u0161niji od onih koji idu u obrnutom smjeru. Drugim rije\u010dima, strukturni odnosi izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih zemalja su upravo takvi da reproduciraju stupnjeve razvijenosti, a ne da ih poku\u0161avaju konvergirati, kako \u010desto \u010dujemo u PR istupima globalnih institucija i svjetskih \u010delnika.<\/p>\n<p>\u010cisto da iznesemo osnovne podatke iz istra\u017eivanja: u 2012. godini, zadnju za koju postoje podaci, siroma\u0161ne zemlje su putem pomo\u0107i, investicija i raznih oblika primile 1,3 bilijuna dolara. Me\u0111utim, u suprotnom smjeru je oti\u0161lo 3,3 bilijuna dolara. Ako zbrojimo te razlike od 1980. godine do 2012. dobit \u0107emo iznos od 16,3 bilijuna dolara u korist razvijenih zemalja, \u0161to otprilike odgovara BDP-u SAD-a. Tri su glavna oblika izvla\u010denja novca: otplata dugova (od 1980. \u010dak je 4,2 bilijuna dolara oti\u0161lo samo na kamate), repatrijacija profita kompanija iz bogatih zemalja koje su investirale u zemlje u razvoju i eklatantna korupcija: ra\u010dunovodstveno zaobila\u017eenje poreznih sustava tih zemalja i pohranjivanje novaca u poreznim oazama. Ili drugim rije\u010dima: razvijenost i nerazvijenost nisu u\u010dinak pameti ili gluposti onih koji su razvijeni ili nerazvijeni, ve\u0107 upravo samog odnosa razvijenih i nerazvijenih.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postoji \u010ditav niz navodno neprijepornih postavki o funkcioniranju svjetske ekonomije\u00a0na koje nalije\u0107emo svakodnevno listaju\u0107i ili skrolaju\u0107i, doma\u0107e ili strane medije. Onda kada se one i dovedu u pitanje, bilo odra\u0111enim istra\u017eivanjem ili ekonomskom krizom, stvar se vrlo brzo vrati na kozmeti\u010dku razinu. Razlog tome nije\u00a0manjak uvjerljivosti istra\u017eivanja ili doga\u0111aja, ve\u0107 prili\u010dno zabetonirani odnosi mo\u0107i koji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":12338,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-16621","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16621","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16621"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16621\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16629,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16621\/revisions\/16629"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12338"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16621"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16621"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16621"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16621"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16621"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16621"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16621"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}