{"id":16585,"date":"2017-01-13T14:26:42","date_gmt":"2017-01-13T13:26:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16585"},"modified":"2017-01-13T14:45:27","modified_gmt":"2017-01-13T13:45:27","slug":"pocetak-ispuhivanja-medijskog-balona-u-albaniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16585","title":{"rendered":"Po\u010detak ispuhivanja medijskog balona u Albaniji?"},"content":{"rendered":"

“Profesionalno i osobno, nisam mogao dopustiti da me se stjera u kut i da preuzmem stajali\u0161ta koja obezvrje\u0111uju moje javne stavove.” Kazao je urednik Mapo media Alfred Lela, obja\u0161njavaju\u0107i razloge svojeg otkaza u jednom od najve\u0107e\u0107ih albanskih medijskih carstava, dodav\u0161i kako se nije slagao s novom uredni\u010dkom politikom ovog medija. Zbog pritiska kojeg je na njega vr\u0161io nakladnik Henri Cili zbog negativno intoniranog teksta o premijeru Ediju Rami, Lela “nije imao izbora nego dati otkaz”, izjavio je<\/a>.<\/p>\n

On nije jedini albanski ugledni novinar ili urednik koji je u posljednje vrijeme dao otkaz ili izgubio posao u albanskim mejnstrim medijima. Ne\u0161to sli\u010dno se dogodilo sa Armandom Shkullakuom glavnim urednikom ABC vijesti koji je na toj poziciji bio posljednje \u010detiri godine. On nije me\u0111utim razjasnio da li je sam dao otkaz ili ga je dobio, no njegovi kolege preplavili su dru\u0161tvene mre\u017ee ha\u0161tagom #posljednjiotok \u017eele\u0107i time istaknuti njegovu istinoljubivost, profesionalizam i kriti\u010dnost kao novinarske vrline koje prema mi\u0161ljenju struke me\u0111u albanskim novinarima postaju deficitarne.<\/p>\n

Analiti\u010dari zasad predvi\u0111aju \u0107e ovi i drugi otkazi uzrokovati sna\u017ean disbalans politi\u010dke ravnote\u017ee u albanskim mejnstrim medijima. Otkaze su naime dobili ili dali mahom urednici smatrani opozicijskima, dakle oni koji ne pi\u0161u na korist vladaju\u0107oj stranci.<\/p>\n

Kontrola tr\u017ei\u0161ta ogla\u0161avanja<\/strong><\/p>\n

Sve ovo nije nimalo neobi\u010dno ako se sagleda struktura medijske scene u Albaniji<\/a> koja dijeli krucijalne elemente sa hrvatskim i makedonskim medijskim sektorom. Kao prvo, medijski sektor u Albaniji nalazi se u usponu, pa je tako u posljednjih 15 godina ukupan broj zaposlenih narastao sa 2018 (2002. godine) na 5527 (2014.) osoba. Polovicu zaposlenih u medijskom sektoru \u010dine urednici i novinari. Drugo, medijski radnici u Albaniji su visokoobrazovani: \u010dak 64 posto radnika ima prvostupni\u010dku diplomu, jo\u0161 32 posto ima master, a dodatnih 1,7 posto je doktoriralo. Pritom je \u010dak 73 posto visokoobrazovanih zavr\u0161ilo novinarstvo, neki oblik medijske ili komunikacijske znanosti dok je dodatnih 27 posto zavr\u0161ilo neki drugi fakultet. Tre\u0107e, pla\u0107e u medijima su zadovoljavaju\u0107e, s obzirom na druge sektore u zemlji. Najbolje su pla\u0107eni upravo urednici \u010dije pla\u0107e, prema podacima Sindikata albanskih novinara, variraju od 714 do 2140 eura. Novinari su me\u0111utim, podijeljeni u tri platne klase. Najpla\u0107eniji su televizijski novinari s pla\u0107ama od 480 do 526 eura, srednje pla\u0107eni zara\u0111uju oko 395 \u2013 438 eura, a najpotpla\u0107eniji primaju 260 eura mjese\u010dno. No, ipak, \u010dak 65 posto novinara ima mjese\u010dnu pla\u0107u izme\u0111u 350 do 613 eura.<\/p>\n

Neovisno o strukturi vlasni\u0161tva nad medijima, ve\u0107ina novaca dolazi upravo od dr\u017eave<\/a>. Ba\u0161 kao i u Makedoniji, vlada kontrolira tr\u017ei\u0161te ogla\u0161avanja. Prisiljeni da javno objavljuju sve isplate iz dr\u017eavne riznice vladaju\u0107i su se domislili “inovaciji”, pa tako s ciljem prikrivanja njihove prave namjene, fakture ispla\u0107uju s godinu dana zaka\u0161njenja. Tako je primjerice Mapo media, s po\u010detka ove pri\u010de, od dr\u017eave za 2014. godinu, na ime faktura iz 2013. godine upabir\u010dio \u010dak 77 posto svojih ukupnih prihoda.<\/p>\n

Kontrola medija putem kontrole tr\u017ei\u0161ta ogla\u0161avanja najva\u017eniji je oblik utjecanja na medije u kapitalisti\u010dkim dru\u0161tvima. Premda su balkanske zemlje izrazito transparentne u na\u010dinima na koje njihove vlade kontroliraju uredni\u010dke politike (transparentnom kontrolom tr\u017ei\u0161ta ogla\u0161avanja poput Edija Rame i Nikole Gruevskog ili pak osobnim i privatnim odnosima s vlasnicima marketin\u0161kih agencija poput Aleksandra Vu\u010di\u0107a), ne treba upasti u zamku misle\u0107i da se u kontekstu medija privatni ogla\u0161iva\u010di pona\u0161aju druga\u010dije. U zemljama poput Hrvatske primjerice, gdje je vrhunac rada u medijima odavno pro\u0161ao, pla\u0107e se smanjile, a polovica radnika prisilno i trajno napustila sektor, politi\u010dki utjecaj nad medijima svodi se na pripadanje istom kulturnom krugu, dok oligopolni privatni ogla\u0161iva\u010di poput Ivice Todori\u0107a jednostavno ne financiraju oglase u medijima koji se uop\u0107e o njima usude pisati.<\/p>\n

Stoga bi bilo pogre\u0161no bilo koji trend u albanskim medijima \u010ditati kao “nedostatak profesionalizma” albanskih medijskih radnika, ili kao zatucani balkanski mentalitet korumpiranih politi\u010dara. Medijski radnici u Albaniji me\u0111u najobrazovanijim su novinarima u regiji, stoga \u0107e biti zanimljivo promatrati kako \u0107e oblikovati svoju borbu u fazi ispuhivanja medijskog balona koja je o\u010dito upravo po\u010dela. Zahvaljuju\u0107i vjerojatno obrazovanosti, me\u0111u albanskim novinarima \u010dini se ne postoje iluzije o prividnoj apoliti\u010dnosti i vrijednosnoj neutralnosti ovog sektora. Upravo suprotno, svijest o sve manjoj va\u017enosti urednika na visokom je stupnju, ba\u0161 kao \u0161to je op\u0107im mjestom postala i svijest o utjecaju tr\u017ei\u0161ta na autocenzuru. Zbog svih ovih specifi\u010dnosti koje tvore albansku medijsku okolinu, mogu\u0107e je da su albanski medijski radnici u najpovoljnijoj poziciji da izvuku svoju sindikalnu borbu ne\u0161to povoljnije nego \u0161to je to uspjelo hrvatskim, srpskim ili makedonskim novinarima. Ne samo zbog svijesti o vlastitoj javnoj politi\u010dkoj ulozi ve\u0107 i zbog strukturno zadanih uvjeta: slabiji zakoni o kleveti, transparentnija informiranost o distribuciji sredstava iz medija i u medije te sli\u010dni primjeri iz drugih zemalja regije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Profesionalno i osobno, nisam mogao dopustiti da me se stjera u kut i da preuzmem stajali\u0161ta koja obezvrje\u0111uju moje javne stavove.” Kazao je urednik Mapo media Alfred Lela, obja\u0161njavaju\u0107i razloge svojeg otkaza u jednom od najve\u0107e\u0107ih albanskih medijskih carstava, dodav\u0161i kako se nije slagao s novom uredni\u010dkom politikom ovog medija. Zbog pritiska kojeg je na […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":16588,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[28,85],"theme":[458,455],"country":[65],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-16585","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-mediji","tag-radnicki-pokret","theme-drustvo","theme-rad","country-albanija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16585","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16585"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16585\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16593,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16585\/revisions\/16593"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16585"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16585"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16585"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16585"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}