{"id":16569,"date":"2017-01-12T14:23:53","date_gmt":"2017-01-12T13:23:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16569"},"modified":"2017-01-12T15:33:35","modified_gmt":"2017-01-12T14:33:35","slug":"znanstvenici-periferije-testni-balon-za-direktivu-o-upucenim-radnicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16569","title":{"rendered":"Znanstvenici periferije testni balon za Direktivu o upu\u0107enim radnicima?"},"content":{"rendered":"<p>Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker odgovorio je rumunjskom parlamentarnom zastupniku <a href=\"http:\/\/www.parlamentor.ro\/youth-parlamentor\/moisa-juncker-promite-rezolvarea-problemei-salariilor-mici-ale-cercetatorilor-romani-in-orizont-2020-6162\" target=\"_blank\">Sorinu Mois\u0103-i<\/a> koji je adresirao brige rumunjskih znanstvenika po pitanju novog modela pla\u0107anja znanstvenika u znanstveno istra\u017eiva\u010dkom fondu Europske unije <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/programmes\/horizon2020\/sites\/horizon2020\/files\/H2020_HR_KI0213413HRN.pdf\" target=\"_blank\">Horizon 2020<\/a> (Obzor 2020). U svom odgovoru Juncker je \u010dak dao natuknuti da bi se tek promijenjena pravila mogla promijeniti ponovno.<\/p>\n<p>Naime, rumunjski znanstvenici iznijeli su optu\u017ebu prema Europskoj uniji tvrdnjama da znanstveno istra\u017eiva\u010dki europski fond Horizon 2020 (&#8220;Obzor 2020&#8221;) &#8220;poti\u010de emigraciju i euroskepticizam&#8221;. Ne radi se ni o kakvoj novoj optu\u017ebi, ona u kontekstu &#8220;mobilnosti&#8221; vrijedi za <a href=\"http:\/\/slobodnifilozofski.com\/2011\/05\/andrea-milat-obrazovanje-u-eu-izmeu.html\" target=\"_blank\">cijeli bolonjski prostor<\/a>, a funkcionira po davno zacrtanim pravilima Op\u0107eg sporazuma o trgovini uslugama (GATS). U njemu se naime prepoznaju dvije strane \u2013 ona koja prodaje uslugu i ona koja prima uslugu. Usluga sama mo\u017ee se razmjenjivati preko i unutar granica nekog, trgova\u010dkim sporazumima odre\u0111enog, prostora. Mobilnost je od samog po\u010detka bolonjske obrazovne reforme bila jedan od najva\u017enijih mehanizama razmjene intelektualnih &#8220;usluga&#8221;.<\/p>\n<p>O\u010dekivano, u razmjeni ovih usluga postoji neravnote\u017ea: dok zemlje periferije masovno, o vlastitom tro\u0161ku, \u0161alju svoje studente i znanstvenike na do-obrazovanje u zemlje centra, preljev i intelektualaca i financijskih sredstava u obratnom smjeru (od centra ka periferiji) jedva da postoji. Neravnote\u017ea se na politi\u010dko administrativnoj razini obja\u0161njava jednostavno ve\u0107im interesom za bolja i kvalitetnija zapadna sveu\u010dili\u0161ta. Me\u0111utim, lako je razvijati kvalitetu tih sveu\u010dili\u0161t kad je sustav postavljen tako sama \u010dinjenica postojanja interesa opravdava daljnje slijevanje sredstava u zapadna sveu\u010dili\u0161ta. U \u0161iroko dru\u0161tveno prihva\u0107enoj logici koja obrazovanje tretira kao uslugu, odnosno robu, kojom je dozvoljeno trgovati, drugi kriteriji , poput socio-ekonomske funkcije obrazovanja, uop\u0107e nisu niti na dnevnom redu rasprave.<\/p>\n<p><strong>Novi komisijin socio-ekonomski eksperiment<\/strong><\/p>\n<p>Ovi mehanizmi, nisu bili toliko javno vidljivi sve do novembra upravo protekle godine, kada je kombinacija novih pravila u Horizonu i sporne Direktive o upu\u0107enim radnicima razotkrila nove neravnote\u017ee u odnosu europskog centra i periferije. Naime, prema novim pravilima rumunjski znanstvenici za neki \u0107e intelektualni posao biti pla\u0107ani oko 7 do 8 eura po satu dok \u0107e njihovi parnjaci u zemljama europskog centra za isti posao primati naknadu od do 30 eura <a href=\"https:\/\/translate.google.com\/translate?hl=en&amp;sl=auto&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fwww.parlamentor.ro%2Fyouth-parlamentor%2Fmoisa-juncker-promite-rezolvarea-problemei-salariilor-mici-ale-cercetatorilor-romani-in-orizont-2020-6162&amp;sandbox=1\" target=\"_blank\">po satu<\/a>.<\/p>\n<p>Posljedice ove promjene ve\u0107 su dobile svoje prve obrise pa je tako skupina znanstvenika iz velikog rumunjskog grada Cluja umjesto preko Rumunjske novi istra\u017eiva\u010dki projekt prijavila preko jednog nizozemskog sveu\u010dili\u0161ta. Dakako, to zna\u010di da \u0107e se i svi rezultati koje ova skupina ostvari voditi kao zasluge nizozemskog sveu\u010dili\u0161ta. Ukoliko ovo postane uobi\u010dajena praksa, \u0161to je o\u010dekivano, rezultati kombinacije ovih dviju direktiva imale bi nove katastrofalne posljedice za kvalitetu znanosti u zemljama europske periferije. Znanstvena produkcija u zemljama perfierije uru\u0161it \u0107e se, a na\u0161a \u0107e sveu\u010dili\u0161ta postati jo\u0161 irelevantnija &#8211; ne samo na me\u0111unarodnim ljestvicama kvalitete &#8211; ve\u0107 i kao vrijednost diplome na ujedinjenom europskom tr\u017ei\u0161tu rada koja treba predstavljati ulaz ka po\u017eeljnijim radnim mjestima.<\/p>\n<p>Premda su i rumunjski europarlamentarac i predsjednik EK zaklju\u010dili kako se ovdje ne radi o &#8220;objektivnim <a href=\"http:\/\/www.euractiv.com\/section\/innovation-industry\/news\/juncker-pledges-action-on-horizon-2020-problems-hints-at-rule-changes\/\" target=\"_blank\">birokratskim preprekama<\/a>&#8221; nego o gre\u0161ci u koracima Europske komisije, bojimo se da se radi o neopravdanoj dobroj vjeri poklonjenoj Europskoj komisiji. Da je tome tako jasno je ako se u obzir uzme proces dono\u0161enja <a href=\"http:\/\/radnickaprava.org\/tekstovi\/clanci\/johan-hima-neizvjesna-buducnost-eu-regulative-o-upucenim-radnicima\" target=\"_blank\">Direktive o upu\u0107enim radnicima<\/a> koja predstavlja novi napad na cijenu rada u Europi. Ona je naime donesena usprkos \u017eutim kartonima (mehanizam veta) koje su ulo\u017eile zemlje isto\u010dne Europe, ali koje je EK jednostrano odbacila.<\/p>\n<p>Naime, prema ovoj direktivi, gastarbajteri koje je firma uputila na rad u drugu zemlju vi\u0161e ne\u0107e primati nadnice koje su na snazi u zemljama rada nego \u0107e biti pla\u0107ani prema cijenama rada koje vrijede u njihovim mati\u010dnim zemljama. Ovo je o\u010dito jedan od na\u010dina kojima se Komisija dosjetila kako bi &#8220;rije\u0161ila problem&#8221; ekonomskih migracija, me\u0111utim, ovo je i novi mehanizam pritiska na cijenu rada doma\u0107ih radnika. Dugoro\u010dno, ova direktiva otvara mogu\u0107nost da se za isti rad u jednoj zemlji uvedu razli\u010dite cijene, a s obzirom na podrijetlo firme gosta odnosno radnika gosta. Ako cijena rada pada gastarbajterima u Njema\u010dkoj, to \u0107e nu\u017eno za sobom prema dolje povu\u0107i i cijenu rada doma\u0107ih radnika. A rumunjski znanstvenici u svemu ovome tek su pokusni kuni\u0107i novog Komisijinog katastrofalnog socijalnog eksperimenta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker odgovorio je rumunjskom parlamentarnom zastupniku Sorinu Mois\u0103-i koji je adresirao brige rumunjskih znanstvenika po pitanju novog modela pla\u0107anja znanstvenika u znanstveno istra\u017eiva\u010dkom fondu Europske unije Horizon 2020 (Obzor 2020). U svom odgovoru Juncker je \u010dak dao natuknuti da bi se tek promijenjena pravila mogla promijeniti ponovno. Naime, rumunjski znanstvenici iznijeli [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":16570,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,63,85],"theme":[458,456,455],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-16569","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-obrazovanje","tag-radnicki-pokret","theme-drustvo","theme-politika","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16569","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16569"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16569\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16575,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16569\/revisions\/16575"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16570"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16569"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16569"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16569"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16569"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16569"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16569"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16569"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}