{"id":16465,"date":"2016-12-28T08:00:42","date_gmt":"2016-12-28T07:00:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16465"},"modified":"2021-02-25T10:59:50","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:50","slug":"rumunjsko-cudo-snazan-rast-u-kontekstu-europske-recesije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16465","title":{"rendered":"Rumunjsko \u010dudo? Sna\u017ean rast u kontekstu europske recesije"},"content":{"rendered":"

Europski odgovori na recesiju bili su posvuda razmjerno sli\u010dni. Dapa\u010de, sna\u017eni rezovi potro\u0161nje radi smanjenja deficita dignuti su na razinu obavezne politike za sve zemlje koje \u017eele ostati respektabilni europski partneri. No jedna je zemlja sasvim neo\u010dekivano blago odstupila od propisanog recepta i postigla izrazito visoke stope rasta. Ovaj “rumunjski model rasta” ostaje, me\u0111utim, ograni\u010den diktatima Unije i proturje\u010djima razvoja na europskoj periferiji.<\/strong><\/p>\n

\u010cini se da je Rumunjska \u2013 koja se mo\u017ee pohvaliti najve\u0107om stopom rasta u Europi (impresivnih 6,2% ove godine), zavidno niskim prora\u010dunskim deficitom, porastom izvoza i stabilnim bankarskim sektorom \u2013 nakon nekoliko stotina godina samopreispitivanja napokon prona\u0161la svoj razvojni put. Unato\u010d upozorenjima Me\u0111unarodnog monetarnog fonda i Europske unije, ponavljanim tijekom pro\u0161le godine, da \u0107e fiskalni rezovi i pove\u0107anje pla\u0107a dovesti do nestabilnosti teku\u0107eg ra\u010duna platne bilance i velikog prora\u010dunskog deficita, 2016. nije donijela ni\u0161ta od toga. Upravo suprotno: prora\u010dunski deficit jo\u0161 uvijek je pod kontrolom, a deficit teku\u0107eg ra\u010duna je nizak; do\u0161lo je do impresivnog rasta izvoza te se \u010dini da je ve\u0107inu doma\u0107e potra\u017enje, potaknute rastom pla\u0107a, zadovoljila doma\u0107a proizvodnja.<\/p>\n

Uz to, op\u0107e razine investicija pokazuju nevjerojatan porast od \u010dak 6,5% tijekom pro\u0161le godine; stope zaposlenosti rastu i, kombinacijom rasta BDP-a i smanjenja deficita platne bilance, Rumunjska je \u010dak popravila svoj polo\u017eaj u pogledu direktnih stranih investicija u zemlju. U izvje\u0161taju<\/a> objavljenom ove godine, \u010dak je i Europska komisija imala rije\u010di hvale, dodu\u0161e uz tradicionalna i uobi\u010dajena upozorenja. Iako se ina\u010de ustru\u010davaju preuzeti bilo kakvu odgovornost za ekonomske politike, rumunjske se politi\u010dke stranke sada trgaju kako bi sebe proglasile zaslu\u017enima za ovaj prili\u010dno impresivan podvig. Dok u Bruxellesu ministri financija jo\u0161 uvijek raspravljaju o tome imaju li fiskalni poticaji ikakvog efekta, pri \u010demu na jasno sagledavanje ovog pitanja sna\u017eno utje\u010de protivljenje Njema\u010dke, \u010dini se da je Rumunjska otkrila druga\u010dije rje\u0161enje. Ipak, ne radi se o iznimci.<\/p>\n

Zemlja se jednostavno pridru\u017eila ve\u0107ini isto\u010dnoeuropskih dr\u017eava u uzlaznom trendu koji je pogurao njihove ekonomije nakon velike recesije. I kao u ve\u0107ini tih zemalja, pokreta\u010di rasta bili su smanjenje poreza i doma\u0107a potra\u017enja koju je najvi\u0161e potaknuo oporavak razine pla\u0107a. \u010cak i zemlje tradicionalno ovisne o izvozu, poput \u010ce\u0161ke ili Ma\u0111arske, vi\u0161e su se oslanjale na doma\u0107u potro\u0161nju nego izvoz kako bi oja\u010dale svoj BDP. Neosporno, jedan je od najimpresivnijih pothvata bio onaj Ma\u0111arske koja je posljednjih godina uspjela iza\u0107i na kraj s najve\u0107im javnim dugom u regiji uz pove\u0107anje razina potro\u0161nje. U ovom op\u0107em kontekstu, jedini neo\u010dekivani aspekt rumunjskog rasta bila je njegova neuobi\u010dajeno visoka stopa; anomalija koju mogu objasniti ovogodi\u0161nja drasti\u010dna smanjenja stope PDV-a i drugih poreza te impresivni porast iznosa minimalne pla\u0107e.<\/p>\n

\u017drtvovanje socijalne dr\u017eave<\/strong><\/p>\n

Op\u0107a stopa PDV-a ove je godine smanjena s 25% na 20%, dok je za neke proizvode i usluge predvi\u0111ena jo\u0161 ni\u017ea porezna stopa. U me\u0111uvremenu, iznos minimalne pla\u0107e u posljednjim se godinama gotovo udvostru\u010dio. Unato\u010d po\u010detnom protivljenju vlade, ove je godine izglasano i dodatno pove\u0107anje, tako da je trenutni bruto iznos minimalne pla\u0107e dosegao 275 eura (za usporedbu, 2009. je godine iznosio 142 eura). Ovo je dovelo do neizbje\u017enog porasta doma\u0107e potro\u0161nje, koji gotovo podsje\u0107a na zlatne godine prvog desetlje\u0107a 21. stolje\u0107a. Ova se ekonomska strategija, koju je posljednjih godina vodila socijaldemokratska vlada, zna\u010dajno razlikovala od politike \u0161tednje iz razdoblja 2009.-2011. godine, te se na\u0161la na udaru o\u0161trih kritika kako opozicije, tako i me\u0111unarodnih organizacija, koje su u fiskalnim poticajima vidjele izvor budu\u0107eg disbalansa teku\u0107eg ra\u010duna platne bilance. Iako takva upozorenja slu\u0161amo od 2013. godine, jo\u0161 uvijek \u010dekamo da se poka\u017ee lo\u0161a strana ovog zamaha rasta, kako u Rumunjskoj, tako i u drugim isto\u010dnoeuropskim zemljama.<\/p>\n

Postoje dva va\u017ena aspekta strategije rasta koja je usvojena u posljednjim godinama i koja se, nakon ovogodi\u0161njih izbora, \u010dini kao mnogo vi\u0161e od privremeno sklepanog rje\u0161enja. Jedan se aspekt odnosi na njene dru\u0161tvene posljedice, dok se drugi odnosi na me\u0111unarodna ograni\u010denja s kojima bi se strategija mogla suo\u010diti; ograni\u010denjima koja bi je, dugoro\u010dno, mogla u\u010diniti neugodnom politikom. Kao prvo, lako bi se moglo ustvrditi da je njezin veliki dobitnik, nakon serije poreznih “rezanja” koja su bila dijelom fiskalnih poticaja, bio kapital. Vlada je poduzela sna\u017ene napore kako bi umirila poslodavce. Posljedi\u010dno, iako je minimalna pla\u0107a rasla, petpostotni rez u poreznom optere\u0107enju poslodavaca uspio je nadoknaditi gubitke kapitala (uz profite ste\u010dene pove\u0107anim volumenom prodaje). Kao \u0161to se moglo i o\u010dekivati, taj je porezni rez imao nepovoljan utjecaj na prihode dr\u017eave, a sli\u010dno se mo\u017ee re\u0107i i za ve\u0107inu poreznih rezova provedenih u posljednjim godinama: \u010dak i kada su omogu\u0107ili ve\u0107u kupovnu mo\u0107, imali su sna\u017ean negativni utjecaj na dr\u017eavni prora\u010dun.<\/p>\n

Posljedi\u010dno, kako bi se iza\u0161lo na kraj s dr\u017eavnim financijama, socijalni tro\u0161kovi bili su uobi\u010dajeno \u017ertveno janje, unato\u010d nekim simboli\u010dnom ustupcima koji se povremeno nude najsiroma\u0161nijima. Stoga, unato\u010d impresivnom rastu posljednjih godina, socijalna potro\u0161nja ostaje na rekordno niskim razinama unutar Europske unije, pri \u010demu u ovom pogledu lo\u0161ije stoji samo Bugarska. A za dr\u017eavu s drugom najvi\u0161om stopom siroma\u0161tva unutar EU, ovo je daleko od dobrih vijesti, a kamoli obe\u0107avaju\u0107e politike za budu\u0107nost: stopa siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti ostaje oko zapanjuju\u0107ih 40%, dok se u toj poziciji nalazi i 19,6% zaposlenih (za usporedbu<\/a>, unato\u010d dugotrajnoj krizi, u Hrvatskoj je postotak ljudi suo\u010denih s rizikom socijalne isklju\u010denosti 29,3%, dok se samo 5,7% zaposlenih nalazi u toj sumornoj situaciji).<\/p>\n

Zaboravljena populacija<\/strong><\/p>\n

Stagnacija izdvajanja za socijalu, u kontekstu ve\u0107 zaprepa\u0161\u0107uju\u0107e niske razine socijalne za\u0161tite, daje posebnu karakteristiku ovakvom tipu rasta, koji politike preraspodjele bogatstva \u010dini samo sporednim pitanjima dinamike tr\u017ei\u0161ta rada; odnosno socijalne politike temelje se isklju\u010divo na mogu\u0107im prihodima od pla\u0107enog rada. To je ne\u0161to \u0161to, unato\u010d rastu pla\u0107a posljednjih godina, te\u0161ko mo\u017ee pru\u017eiti razloga za optimizam. Kao prvo, ve\u0107ina rumunjske zaposlene sirotinje ovisi o poljoprivrednom radu i, posljedi\u010dno, te\u0161ko da ikako profitiraju od prosje\u010dnog rasta pla\u0107a, kamoli porasta minimalne pla\u0107e. Uz vi\u0161e od 40% stanovni\u0161tva koje \u017eivi u ruralnim podru\u010djima, ogroman broj ljudi nalazi se izvan tr\u017ei\u0161ta rada, u podru\u010djima koja nalaze u osobito nepovoljnoj situaciji budu\u0107i da su isklju\u010dena iz bilo kakve strategije ulaganja.<\/p>\n

\u0160ezdeset posto zaposlenja u ruralnim podru\u010djima otpada na samozapo\u0161ljavanja i rad bez naknade unutar obitelji, dok ostalo uklju\u010duje ugovore na pola radnog vremena i sheme privremenog zapo\u0161ljavanja. Na neki na\u010din, ovaj dio populacije, napu\u0161ten na ni\u010dijoj zemlji bez prilika da prime investicije i s infrastrukturom koja je u stanju propadanja, predstavlja najte\u017eu prepreku za rumunjske razvojne strategije. Osim toga, shva\u0107anje preraspodjele bogatstva samo kao funkcije tr\u017ei\u0161ta rada je samo po sebi vrlo problemati\u010dno ako u obzir uzmemo situaciju u kojoj se tr\u017ei\u0161te rada na\u0161lo nakon krize. Velika recesija pru\u017eila je priliku za uni\u0161tavanje temeljnih posredni\u010dkih institucija izme\u0111u kapitala i rada. Posljedi\u010dno, radnici trenutno na raspolaganju imaju maju\u0161an broj instrumenata reprezentacije koji mogu funkcionirati kao pregovara\u010dka sredstva.<\/p>\n

Zakon o radu iz 2011. godine rumunjskim je radnicima nanio golem udarac te doveo do rekordnog pada u sindikalnoj zastupljenosti jer je znatno ote\u017eano sindikalno udru\u017eivanje i pregovaranje. Temeljna je predrecesijska institucija tr\u017ei\u0161ta rada nestala kada je 2010. godine potpisan posljednji nacionalni kolektivni ugovor. Daljnja decentralizacija mehanizama za rje\u0161avanje radnih sporova dovela je do toga da su radnici u polo\u017eaju slabijom<\/a> \u010dak i od onog u prvom desetlje\u0107u 21. stolje\u0107a. U tom kontekstu, ne \u010dudi da je 44% svih radnika zaposleno na minimalcu, dok 28% radi za pla\u0107u manju od 380 eura. Budu\u0107i da je kriza u osnovi uni\u0161tila pregovara\u010dku snagu radnika, sna\u017eno oslanjanje na tr\u017ei\u0161te rada umjesto na prave socijalne politike mo\u017ee imati samo lo\u0161e posljedice, osobito u kontekstu stagniraju\u0107eg i zapu\u0161tenog sustava socijalne pomo\u0107i.<\/p>\n

Granice poslu\u0161nosti<\/strong><\/p>\n

Ipak, postoji jo\u0161 jedna posljedica recesije koja utje\u010de na ove ekonomske politike. Mjere \u0161tednje iz razdoblja 2009.-2011. godine osigurale su nevjerojatno niske stope javnog duga i vrlo malen prora\u010dunski deficit. Prora\u010dunski deficit Rumunjske 2015. je godine iznosio 1% BDP-a, daleko manje od 3% koliko zahtijeva Ugovor iz Maastrichta; sli\u010dno, njen javni dug jedva da dose\u017ee 40% BDP-a. Stoga, unato\u010d opadanju prihoda dr\u017eave, jedva da je postojao razlog za paniku vjerovnika. \u0160tovi\u0161e, unato\u010d strogim monetaristi\u010dkim principima koji dominiraju Rumunjskom sredi\u0161njom bankom, dr\u017eava ipak u\u017eiva neovisnu monetarnu politiku, \u0161to dalje ubla\u017eava makroekonomski utjecaj fiskalnih olak\u0161ica. Do odre\u0111ene mjere, Rumunjska zapravo mo\u017ee koristiti privilegiju fiskalnih poticaja, unato\u010d posljedicama koje bi one mogle imati po dr\u017eavni prora\u010dun. Ta je privilegija, sli\u010dno kao u slu\u010daju Poljske, ste\u010dena bespogovornim pristajanjem na imperativ rezova tijekom krize.<\/p>\n

No o\u0161tra reakcija<\/a> Europske komisije na planove Italije da pove\u0107a svoj deficit pokazuje koliko su ove privilegije ograni\u010dene. Pitanje koje se stoga javlja je koliko \u0107e dugo ove povlastica za pokorne i popustljive doista trajati? Te\u0161ko je zamislivo da zemlje poput Rumunjske mogu izbje\u0107i pove\u0107anje deficita ako se budu dr\u017eale recentnih razvojnih obrazaca te da \u0107e se zadr\u017eati unutar uvjeta od 3% prora\u010dunskog deficita koji zahtijeva Europska unija ako budu slijedile sli\u010dan put. A u slu\u010daju da se ne budu pridr\u017eavale pravila, suo\u010dit \u0107e se s ozbiljnim ukorima vjerovnika, investitora ili institucija Europske unije. Mo\u017ee li se ili ne Rumunjska suo\u010diti s tim posljedicama prije svega je politi\u010dko pitanje, koje ovisi o pregovara\u010dkim strategijama vlade, ali i o promjenama na europskoj razini. Opu\u0161teniji stav prema prora\u010dunskom deficitu ipak je prili\u010dno nevjerojatan, uzimaju\u0107i u obzir njema\u010dki stav po tom pitanju. \u0160tovi\u0161e, \u010dini se da Rumunjska ima vrlo malo aseva u rukavu ako bi stvarno do\u0161lo do sukoba oko razine deficita.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cini se da je Rumunjska \u2013 koja se mo\u017ee pohvaliti najve\u0107om stopom rasta u Europi (impresivnih 6,2% ove godine), zavidnim prora\u010dunskim deficitom, porastom izvoza i stabilnim bankarskim sektorom \u2013 nakon nekoliko stotina godina samopreispitivanja napokon prona\u0161la svoj razvojni put…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":16467,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-16465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16465"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16465\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36679,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16465\/revisions\/36679"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16465"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16465"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16465"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16465"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}