{"id":16460,"date":"2016-12-27T10:25:36","date_gmt":"2016-12-27T09:25:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16460"},"modified":"2021-02-25T10:59:50","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:50","slug":"pobjeda-sindikata-javnog-sektora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16460","title":{"rendered":"Pobjeda sindikata javnog sektora"},"content":{"rendered":"

Slovenski su sindikati u javnom sektoru uspjeli protekli mjesec izboriti prili\u010dan uspjeh u pregovorima s tamo\u0161njom vladom. Prema postignutom dogovoru, kroz idu\u0107e tri godine trebale bi se potpuno ukinuti mjere \u0161tednje, uvedene prilikom izbijanja ekonomske krize. Osnovna pouka ovog slu\u010daja jest da javne financije nisu podru\u010dje “objektivnih” kalkulacija, ve\u0107 klasne borbe.<\/strong><\/p>\n

Vlada premijera Mire Cerara na prijevremenim izborima, u julu 2014. godine, postigla je rekordan rezultat, zasnovan\u00a0ponajvi\u0161e na dva faktora. Kao prvo, na liku i djelu Mire Cerara, u \u0161iroj javnosti poznatog kao pravnika i povremeno kriti\u010dkog intelektualca. Drugi faktor koji je nudila njegova stranka, a koja se u po\u010detku i zvala Stranka Mire Cerara, bio je svojevrsni eti\u010dki imperativ. On nije nudio odgovor na pitanje \u0161to \u0107e ta stranka raditi kada do\u0111e na vlast, ve\u0107 je u predizbornim nastupima neumorno obe\u0107avao da \u0107e, \u0161togod radili, raditi to eti\u010dno. Politika koja kao glavnu programsku to\u010dku isti\u010de eti\u010dnost, transparentnost i borbu protiv korupcije, osu\u0111ena je na neuspjeh. Naravno, ukoliko se ne radi o revolucionarnoj stranci, koja cilja na totalnu promjenu svih dru\u0161tvenih odnosa, a to Miro Cerar, jasno, nikada nije obe\u0107avao.<\/p>\n

Ba\u0161 kao i sve prethodne vlade, i ova se na kraju ispostavila kao slu\u017eavka kapitala, kako nacionalnog, tako i europskog. Njemu je po bagatelnim cijenama prodavala dobrostoje\u0107a doma\u0107a poduze\u0107a, npr. Helios, koji je 2014. godine prodan Austrijancima za 145 milijuna eura, da bi ga oni ove godine prodali Japancima za 572 milijuna eura. Jo\u0161 ve\u0107a diskrepancija dogodila se u slu\u010daju Nove kreditne banke Maribor, koju je dr\u017eava dokapitalizirala s 800 milijuna eura, da bi je prodala nekom ameri\u010dkom investicijskom fondu za 250 milijuna eura. Vlada Mire Cerara je o\u010dito svjesna kako je u kapitalizmu kupac kralj te se velikodu\u0161no pobrine da bude kupovinom zadovoljan.<\/p>\n

9 milijuna (ni)je isto \u0161to i 60 milijuna<\/strong><\/p>\n

Eti\u010dni cunami Mire Cerara jednako usre\u0107uje i doma\u0107e bogata\u0161e. Jedna od mjera, donesenih u njihovu korist, jest mala porezna reforma, koja uvodi novo rangiranje poreznih razreda. Korist od te mjere, za obi\u010dne smrtnike, ne\u0107e biti zna\u010dajna. Za sve one koji primaju neto pla\u0107u do visine od 1.600 eura – \u0161to je znatno vi\u0161e od svote na kojoj pre\u017eivljava ve\u0107ina stanovni\u0161tva – neto godi\u0161nje pove\u0107anje prihoda iznosit \u0107e 0,26 eura. Oni, pak, s neto pla\u0107om od 10.000 eura dobivat \u0107e ve\u0107 cijelih 2.400 eura vi\u0161e godi\u0161nje. Za stotine tisu\u0107a Slovenki i Slovenaca, koji \u017eive ispod ili jedva iznad praga siroma\u0161tva, koji pre\u017eivljavaju na minimalnim pla\u0107ama i jo\u0161 minimalnijim penzijama, ta reforma ne\u0107e donijeti ba\u0161 nikakvo olak\u0161anje. Umjesto toga, promjenu nabolje osjetit \u0107e oni ionako najbolje pla\u0107eni. Sasvim na liniji Superhika, junaka stripa Alan Ford, Miro Cerar uzima siroma\u0161nima i daje bogatima.<\/p>\n

Posebno degutantan primjer kontinuiteta eksproprijacije siroma\u0161nih bio je slu\u010daj inicijative parlamentarne skupine Ujedinjene ljevice (Zdru\u017eena levica), koja je predlagala besplatan \u0161kolski obrok za djecu koja \u017eive ispod praga siroma\u0161tva. Vladaju\u0107a koalicija se isprva protivila prijedlogu i tvrdila kako je prethodno nu\u017eno napraviti analize i evaluacije postoje\u0107eg sistema, pa zatim razmotriti financijske posljedice takvog prijedloga Ujedinjene ljevice, \u010dime je prijedlog, ustvari, odbila. Posebno bizarnom cijela pri\u010da postaje znamo li kako je u dr\u017eavnom prora\u010dunu za subvencije te vrste ve\u0107 bilo rezervirano 16 milijuna eura, dok bi omogu\u0107avanje obroka potrebitoj djeci zahtijevalo tek 9 milijuna eura. Tek nakon glasnog protivljenja civilnog dru\u0161tva, medija i stru\u010dne javnosti, vlada je popustila i prihvatila prijedlog.<\/p>\n

Iako nam Marxova analiza robne forme u prvom tomu Kapitala govori kako novac ima funkciju univerzalnog ekvivalenta, kojim mo\u017eemo izraziti vrijednost, tj. cijenu, prakti\u010dki svega, prema Marxu bi ipak bio apsurd ustvrditi da 1 euro nije jednak 1 euru. Upravo takvu metamorfozu nov\u010dane forme uspje\u0161no je provela vlada Mire Cerara, u \u010dijem je vrijednosnom sustavu – jednako financijskom, kao i moralnom – 9 milijuna eura za besplatne obroke skuplje i financijski neodr\u017eivije od 60 milijuna eura poreznih olak\u0161ica najbogatijima, koliko je odnijela spomenuta “mala” porezna reforma.<\/p>\n

U\u010dinak \u0161trajka zdravstvenih mandarina<\/strong><\/p>\n

Time se, jo\u0161 jednom, ve\u0107 otrcana neoliberalna mantra kako novaca nema, razotkriva kao ono \u0161to je oduvijek i bila – tek klasna politika vladaju\u0107ih. Novaca nema za to\u010dno odre\u0111ene stvari, dok ga se za to\u010dno odre\u0111ene druge stvari, istog trena mo\u017ee na\u0107i i 5 puta, 10 puta, pa i 100 puta vi\u0161e. Zanimljiv primjer takve financijske su\u0161e, koja se na kraju pretovorila u pravi mali pljusak, predstavljaju nedavni pregovori vlade i sindikata javnog sektora. O \u0161trajku Fidesa, sindikata doktora, na Biltenu smo ve\u0107 pisali<\/a>. Ukratko, \u0161trajk je doktorima s najboljim pla\u0107ama izborio dodatnih 53 milijuna eura godi\u0161nje. Iako se u tom slu\u010daju radilo prvenstveno o \u0161trajku zdravstvenih mandarina, koji najlo\u0161ije pla\u0107enim radnicima u sustavu zdravstva nije donio nikakvo zna\u010dajno pobolj\u0161anje, sam je \u0161trajk ipak imao pozitivan, nazovimo ga tako, multiplikator.<\/p>\n

Budu\u0107i se \u0161trajk odvijao istovremeno s pregovorima vlade i sindikata javnog sektora, sindikati su, nakon uspjeha Fidesa, odlu\u010dili znatno pove\u0107ati svoje zahtjeve. Ranije se pregovaralo o iznosu namijenjenom za povla\u010denje mjera \u0161tednje u visini izme\u0111u 22 milijuna i 40 milijuna eura, koliko su tra\u017eili sindikati. Nakon \u0161to su doktori izborili 53 milijuna, sinidikati javnog sektora su znatno zao\u0161trili pregovara\u010dke pozicije te zahtijevali povla\u010denje svih mjera \u0161tednje odmah u idu\u0107oj godini, \u0161to bi zahtijevalo 215 milijuna eura. Dogovorena je svota, jasno, manja – 56 milijuna – ali i dalje znatno ve\u0107a nego bi bila bez epizode s Fidesom. Uz taj iznos, namijenjen povla\u010denju mjera \u0161tednje u 2017. godini, dogovor uklju\u010duje jo\u0161 gotovo 150 milijuna namijenjenih u istu svrhu za 2018. godinu.<\/p>\n

Klasna dimenzija “odr\u017eivosti”<\/strong><\/p>\n

Sagledamo li uspjehe pregovora i sa sadr\u017eajnog aspekta, zamijetit \u0107emo kako je sindikalna strana izborila nekoliko zna\u010dajnih pobjeda. Umjesto produ\u017eenja mjera \u0161tednje do 2020. godine, \u0161to je bio prijedlog vlade, dogovoreno je njihovo potpuno dokidanje do 2019. godine, dok \u0107e 2018. vrijediti jo\u0161 tek djelomi\u010dno. Po pitanju regresa, stav je vlade bio da on ostane na visini od pro\u0161le godine, a tek se 2018. godine vrati na visinu minimalne pla\u0107e. Umjesto toga, sindikalna strana izborila je pove\u0107anje regresa za javne slu\u017ebenike s najni\u017eim pla\u0107ama ve\u0107 sljede\u0107e godine. Umjesto nastavka moratorija na napredovanja u vi\u0161e platne razrede i zvanja, napredovanja se odmrzavaju ve\u0107 idu\u0107e godine.<\/p>\n

Izboren je i dogovor o 2018. godini kao po\u010detku pregovora o povla\u010denju Zakona o uravnote\u017eavanju javnih financija , donesenog 2012. godine, za vrijeme vlade Janeza Jan\u0161e. Radi se o zakonu kojim su propisane mjere \u0161tednje u javnom sektoru. Vlada, naime, isprva uop\u0107e nije \u017eeljela pristati na pregovore o takvim pitanjima. Po pitanju uklanjanja anomalija u okviru sustava pla\u0107a radnika u javnom sektoru, vlada je isprva nudila tek mogu\u0107nost pregovora o promjenama zakonodavnog okvira, no sindikalna je strana uspjela izboriti da vlada preuzme konkretne financijske obveze. Dogovor tako uklju\u010duje 70 milijuna eura godi\u0161nje za uklanjanje anomalija, koje \u0107e do 26. platnog razreda biti uklonjene do 1. jula sljede\u0107e godine, a sve ostale do 1. oktobra.<\/p>\n

Takve promjene bitni su koraci u ukidanju mjera \u0161tednje, tim vi\u0161e \u0161to se u Sloveniji ve\u0107 dvije godine bilje\u017ei ekonomiski rast, zbog \u010dega je navodna opravdanost takvih mjera sve neuvjerljivija. Primjer pokazuje koliko su, ustvari, i javne financije va\u017eno podru\u010dje klasne borbe. Kod vlasnika i predstavnika kapitala, svaka promjena stukture javnih financija u ovom smjeru uvijek iznova izaziva jadikovke o neodr\u017eivosti, gu\u0161enju poduzetni\u0161tva i sli\u010dnim otrcanim floskulama. U trenutku krize, kada je prvenstveno u svrhu spa\u0161avanja bankovnog sektora dr\u017eava zna\u010dajno pove\u0107ala javni dug i prora\u010dunski deficit, ta se neodr\u017eivost financijskog sustava rje\u0161avala ba\u0161 preko le\u0111a javnog sektora. Danas, kada su te okolnosti nestale, dr\u017eava i kapital poku\u0161avaju mjere \u0161tednje u\u010diniti trajnima, a tome se mogu\u0107e suprotstaviti samo pritiskom radni\u010dke klase kroz klasnu borbu. To je jo\u0161 jedan dokaz o va\u017enosti radni\u010dkog, tj. sindikalnog organiziranja, jer bez njega su mjere \u0161tednje uvijek<\/em> trajne. Bez organiziranog otpora, 9 milijuna za obroke siroma\u0161ne djece uvijek<\/em> \u0107e biti skuplje od 60 milijuna za poreze olak\u0161ice najbogatijima.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vlada premijera Mire Cerara na prijevremenim izborima, u julu 2014. godine, postigla je rekordan rezultat, zasnovan ponajvi\u0161e na dva faktora. Kao prvo…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16462,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[105,85],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-16460","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-javni-sektor","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16460","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16460"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16460\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36680,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16460\/revisions\/36680"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16460"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16460"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16460"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16460"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}