{"id":16451,"date":"2016-12-22T14:05:29","date_gmt":"2016-12-22T13:05:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16451"},"modified":"2016-12-22T14:09:58","modified_gmt":"2016-12-22T13:09:58","slug":"emisije-staklenickih-plinova-u-transportu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16451","title":{"rendered":"Emisije stakleni\u010dkih plinova u transportu"},"content":{"rendered":"

Prema istra\u017eivanju<\/a> koje je proveo njema\u010dki \u00d6ko-Institut Europa mora srezati emisije stakleni\u010dkih plinova proizvedenih transportom za \u010dak 94 posto do 2050. godine, kako bi uspjela ostvariti Pari\u0161ke ciljeve (stupili na snagu u novembru ove godine) i tako pridonijeti sprje\u010davanju katastrofalnog zagrijavanja atmosfere od 2 stupnja Celzija.<\/p>\n

Ogromni europski transportni sustav pokretan je fosilnim gorivima (u omjeru od \u010dak 96,34 posto) i odgovoran je za \u010dak \u010detvrtinu europske emisije stakleni\u010dkih plinova. Cestovni transport pritom je najkriti\u010dniji, a odgovoran je za \u010dak 70 posto emisije stakleni\u010dkih plinova u transportu (podaci Europske agencije za za\u0161titu okoli\u0161a za 2014. godinu). Dok je u drugim sektorima po\u010delo smanjivanje emisija, u transportu su one nastavile rasti, usprkos sve ra\u0161irenijoj i dostupnijoj tehnologiji elektri\u010dnih automobila i usprkos porastu cijena nafte (ovo jest malo usporilo rast emisija, ali nedovoljno, promatrano u ukupnom transportnom sektoru).<\/p>\n

EU ima dvije temeljne zakonske regulative za borbu protiv klimatskih promjena i ispunjenje pari\u0161kih ciljeva. Prvi je Sustav trgovanja emisijama<\/a> (ETS) koji se trenutno nalazi u reviziji<\/a> i Uredbu o raspodjeli tereta<\/a> (Effort-Sharring Regulation, ESR). ETS shema obuhva\u0107a sve one sektore koji spadaju u tr\u017ei\u0161te ugljikovih bodova, dok ESR pokriva sektore koji nisu u to uklju\u010deni, poput energetske u\u010dinkovitosti zgrada i domova, grijanje, poljoprivredu i transport.<\/p>\n

Kompleksni financijski instrumenti umjesto politike<\/strong><\/p>\n

Zapadnoeuropski mediji poput PR glasila Euractiva<\/a> ve\u0107 su po\u010deli odgovornost za “ru\u0161enje” agende Europske komisije prenositi na ju\u017ene i isto\u010dne zemlje EU-a poput Italije i Poljske, koje nisu nimalo zadovoljne ovim prijedlogom. No, u samu sr\u017e prijedloga i njegovih mana i vrlina EU mediji uop\u0107e \u010dini se nemaju namjeru ulaziti.<\/p>\n

ESR shema naime, bazira se na “bankarenju, posu\u0111ivanju, kupnji i prodaji” i omogu\u0107ava “nove fleksibilnosti s ciljem osiguravanja po\u0161tenog i cjenovno u\u010dinkovitog dosizanja ciljeva”. Ovo zna\u010di da \u0107e zemlje mo\u0107i “spremiti” vi\u0161ak bodova za u\u0161te\u0111ene emisije ostvarene u jednoj godini te ih koristiti u drugoj godini kada \u0107e mo\u0107i ispustiti toliko vi\u0161e stakleni\u010dkih plinova. Tako\u0111er, u godinama kad su prema\u0161ili zacrtane ciljeve mo\u0107i \u0107e “posu\u0111ivati” kredite iz idu\u0107ih godina. “Ovo dr\u017eavama osigurava fleksibilnost u planiranju emisija u periodu od 2021. do 2030., a s obzirom na ‘vremenske’ i ‘ekonomske’ uvjete”. Zemlje \u010dlanice tako\u0111er \u0107e mo\u0107i jedna drugoj prodavati u\u0161te\u0111ene bodove kako bi se tako ostvareni prihodi mogli investirati u modernizaciju” (valjda industrije i tehnologije). Tako\u0111er, nova ETS shema osigurava zemljama dosizanje nacionalnih ciljeva “pokrivanjem nekih emisija iz ne ETS sheme u okviru ETS ‘d\u017eeparaca’ koji su se prije mogli prodavati.<\/p>\n

Ako niste razumjeli kako ovi komplicirani, primarno trgovinski, a ne ekolo\u0161ki ili dru\u0161tveni, mehanizmi doprinose smanjenju emisija stakleni\u010dkih plinova, ne brinite se, nije do vas, do Europske Komisije je. Komplicirani spekulativni financijski instrumenti kojima EU ve\u0107 du\u017ee vrijeme fingira smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova, dugo su ve\u0107 na globalnom udaru brojnih kritika. Usprkos tome \u0161to je pokazano da se njima objektivno ne smanjuje emisija, ve\u0107 se samo doga\u0111a alokacija prljavih industrija u zemlje van EU, poput primjerice afri\u010dkih, Komisija i dalje ne odustaje od ovih instrumenata. Stoga i kritiku koje zemlje centra poput Francuske, upu\u0107uju zemljama periferije poput Poljske treba uzeti s rezervom. Naime, dok Francuska zara\u0111uje izmje\u0161tanjem svoje prljave industrije u Afriku, Poljska \u010dija neizmje\u0161tena industrija poprili\u010dno ovisi o fosilnim gorivima, ovim \u0107e “promijenjenim” shemama biti prinu\u0111ena kupovati ugljikove bodove od zemalja koje \u0107e ve\u0107 uhodanim na\u010dinima ostvarivati “vi\u0161kove” bodova. Emisija stakleni\u010dkih plinova mo\u017eda \u0107e se time smanjiti u Europi, ali \u0107e narasti u nekom drugom dijelu svijeta…<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema istra\u017eivanju koje je proveo njema\u010dki \u00d6ko-Institut Europa mora srezati emisije stakleni\u010dkih plinova proizvedenih transportom za \u010dak 94 posto do 2050. godine, kako bi uspjela ostvariti Pari\u0161ke ciljeve (stupili na snagu u novembru ove godine) i tako pridonijeti sprje\u010davanju katastrofalnog zagrijavanja atmosfere od 2 stupnja Celzija. Ogromni europski transportni sustav pokretan je fosilnim gorivima (u […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":16452,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,182],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-16451","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-okolis","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16451","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16451"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16451\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16453,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16451\/revisions\/16453"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16452"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16451"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16451"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16451"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16451"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16451"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16451"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16451"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}