{"id":16344,"date":"2016-12-16T08:00:59","date_gmt":"2016-12-16T07:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16344"},"modified":"2021-02-25T10:59:53","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:53","slug":"16344","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16344","title":{"rendered":"Preporod socijaldemokrata?"},"content":{"rendered":"

Dok se u ve\u0107ini europskih zemalja socijaldemokratskim strankama ve\u0107 godinama pi\u0161u posmrtni govori, u Rumunjskoj je formalna ljevica nedavno potvrdila svoju potpunu dominaciju politi\u010dkom scenom. Ova neobi\u010dnost ima svoje uzroke u dru\u0161tvenim i politi\u010dkim problemima zemlje, za koje nije izvjesno da \u0107e ih socijaldemokrati mo\u0107i rije\u0161iti.<\/strong><\/p>\n

Rezultati nedjeljnih izbora u Rumunjskoj ne ostavljaju prevelike dvojbe: Socijaldemokratska stranka (PSD) osvojila je 45% glasova i sa svojim saveznicima iz Saveza liberala i demokrata (ALDE), koji su osvojili 6%, imat \u0107e ve\u0107inu u parlamentu. Iako u broju glasova njihov rezultat nije impresivan (3,2 milijuna glasova) \u2013 zbog povijesno niske izlaznosti \u2013 ipak su ostvarili veliku pobjedu. Ovo je prvi puta da je jedna stranka do\u0161la blizu granici od 50% glasova. Maksimum socijaldemokrata do sada je bio 37%, zbog \u010dega su uglavnom ovisili o nestabilnim partnerima kako bi vladali. S obzirom na to da su ranije ovog ljeta pobijedili i na lokalnim izborima, socijaldemokrati po prvi puta ovako uvjerljivo dominiraju politi\u010dkom scenom Rumunjske. Postoje barem dva uzroka njihovog uspjeha koji mogu biti interesantni ne samo za lokalne promatra\u010de.<\/p>\n

Socijaldemokrati su na vlast do\u0161li 2012. godine, u sklopu velike koalicije \u010diji se program temeljio na kritici politike \u0161tednje. U velikoj mjeri su doista i ostvarili svoja obe\u0107anja i poni\u0161tili neke od “bolnih reformi” iz perioda 2009.\/2010., koje spadaju me\u0111u najo\u0161trije u Uniji. Pod premijerom Victorom Pontom udvostru\u010dena je minimalna pla\u0107a, sni\u017een PDV, poticana potro\u0161nja, pove\u0107ana efikasnost prikupljanja poreza i nastavljena javna potro\u0161nja, uklju\u010duju\u0107i i onu za socijalne programe. Dakako, ovo su bile slaba\u0161ne mjere s obzirom na stvarne potrebe slu\u017ebeno druge najsiroma\u0161nije zemlje Unije, ali su nakon brutalne \u0161tednje ranije vlade bile i vi\u0161e nego dobrodo\u0161le. Oni s najni\u017eim primanjima i dobar dio srednje klase iz manjih gradova profitirali su od njih.<\/p>\n

PSD je ranije bila stranka s \u010dvrstim korijenima na siroma\u0161nom selu, no sada su pokupili velik broj glasova i u gradovima. Njihova uvjerljiva pobjeda u Bukure\u0161tu jasan je dokaz kako je njihove poruke podr\u017eao urbani proletarijat i sitna bur\u017eoazija. Tako\u0111er su se okoristili gnjevom zaposlenika javnih slu\u017ebi. Njihove su pla\u0107e naime 2010. godine srezane za \u010detvrtinu: za u\u010ditelje, doktore i bolni\u010dare, koji ni raniji nisu imali visoke pla\u0107e, ovo je predstavljalo katastrofu. Iako za vrijeme Ponte nisu vratili svoje pla\u0107e na ranije razine, ipak su izborili mala pove\u0107anja. Nema stoga nikakve sumnje kako je upravo kritika mjera \u0161tednje bila klju\u010dni mehanizam za dobivanje \u0161iroke potpore.<\/p>\n

Strategija centra<\/strong><\/p>\n

No ovo je tek pola pri\u010de. Istovremeno s poni\u0161tavanjem bolnih mjera, socijaldemokrati su se \u2013 paradoksalno \u2013 kontinuirano pomicali udesno. Ponta je provodio ove mjere u isti mah dok se progla\u0161avao naj “pro-business” premijerom u Europi. Ostavio je nedirnutim Zakon o radu usvojen 2011. godine, koji je radnike u\u010dinio izrazito neza\u0161ti\u0107enima, ponudio je dr\u017eavne subvencije velikim kompanijama i stranom kapitalu, provodio je regresivnu poreznu politiku, zadr\u017eavaju\u0107i flat tax<\/em> i osloba\u0111aju\u0107i pojedine firme poreza. Iako je minimalna pla\u0107a udvostru\u010dena, njezin neto iznos je manji od 200 eura. Pred kraj vladavine, ove su tendencije poprimile gotovo “libertarijanske” proporcije kada su socijaldemokrati predlo\u017eili nultu stopu poreza za pla\u0107e manje od 400 eura i stopu od 10% za sve ostale, zatim ukidanje poreza na dividende, rentu i druge prihode te daljnje smanjenje PDV-a.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, stranka je nastojala pokriti \u0161irok spektar, kombiniraju\u0107i lijevo-centristi\u010dka obe\u0107anja za siroma\u0161ne i desno-centristi\u010dka za poduzetnike i krupni kapital. Dok drugdje u Europi i SAD-u tzv. ekstremni centar \u2013 kako ga naziva Tariq Ali \u2013 propada, u Rumunjskoj je o\u010dito bio pobjedni\u010dka kombinacija. Paternalizam za siroma\u0161ne i subvencije za krupni kapital, a sve za\u010dinjeno dru\u0161tvenim konzervativizmom: to je bio recept za uspjeh koji je mnoge potaknuo na usporedbe s ma\u0111arskim Fideszom i poljskim<\/a> Pravom i pravedno\u0161\u0107u (PiS), ali to je tako\u0111er bila i strategija koja je sprije\u010dila artikulaciju i izborni uspjeh<\/a> ekstremne desnice.<\/p>\n

No njihov uspjeh nije posljedica samo njihovog rada, unato\u010d o\u010dito dobro promi\u0161ljenoj strategiji. On je proiza\u0161ao iz potpunog kraha liberalizma. Nacionalna liberalna stranka (PNL), njihov glavni konkurent, do\u017eivjela je potop na ovim izborima. Prije dvije godine liberali su uspjeli neo\u010dekivano pobijediti na predsjedni\u010dkim izborima uz visokih \u0161est milijuna glasova. Sada su dobili jedva milijun glasova i manje od 20% mjesta u parlamentu. Trenutno su u potpunom rasulu i nije isklju\u010deno da \u0107e se u naredne \u010detiri godine sasvim raspasti. Problemi liberala se\u017eu u 2014. godinu kada su se ujedinili sa strankom koja je vodila politiku \u0161tednje. Dok su socijaldemokrati u\u017eivali plodove svoje kritike bolnih rezova, liberali su morali svojim bira\u010dima obja\u0161njavati za\u0161to su sklopili savez s onima koji su osmislili najbolniji program \u0161tednje u Europi. O\u010dekivano, nisu imali puno \u0161anse za uspjeh.<\/p>\n

Koketiranja s desnicom<\/strong><\/p>\n

Liberali su najodgovorniji za prisilnu ostavku Victora Ponte nakon po\u017eara<\/a> u klubu Colectiv krajem pro\u0161le godine u kojem je poginulo gotovo sedamdeset ljudi. No nisu iskoristili situaciju kako bi preuzeli vlast, ve\u0107 su podr\u017eali tehnokratsku vladu Daciana Ciolo\u0219a koja se pokazala kao neuspjeli eksperiment. Bez jasnog politi\u010dkog mandata i nakon \u010ditavog niza pogre\u0161ki, poput odustajanja od pove\u0107anja minimalne pla\u0107e i op\u0107enito uvredljivih komentara prema siroma\u0161nima, prijelazna je vlada socijaldemokratima poslu\u017eila kao vre\u0107a za udaranje. Da stvari po njih budu gore, liberali su nastavili podr\u017eavati Ciolo\u0219a i u periodu kampanje, obe\u0107avaju\u0107i da \u0107e ga predlo\u017eiti za premijera i u sljede\u0107em mandatu, unato\u010d tome \u0161to formalno nije njihov \u010dlan. Kadrovska i politi\u010dka potkapacitiranost liberala time je postala jasno vidljiva.<\/p>\n

Njihove politi\u010dke gafove dodatno je pogor\u0161ao neo\u010dekivani ideolo\u0161ki zaokret. Velik dio najvi\u0161ih strana\u010dkih du\u017enosnika blizak je baptisti\u010dkoj zajednici koja je vrlo utjecajna u Transilvaniji. Stoga su preuzeli konzervativne poruke te crkve i Koalicije za obitelj, organizacije pod njenom kontrolom, koja se bori protiv gej brakova i poba\u010daja. Ranije ove godine pokrenuli su peticiju za promjenu Ustava kako bi se u njemu eksplicitno zabranili istospolni brakovi, koju je potpisalo tri milijuna ljudi. Ova je organizacija postala toliko mo\u0107na unutar Nacionalne liberalne stranke da je njezin zloglasni \u010dlan bio na prvom mjestu na listi za Senat u Bukure\u0161tu. Ovaj zaokret prema kr\u0161\u0107anskom fundamentalizmu, koji je paradoksalno izazvao nezadovoljstvo pravoslavne crkve i njezinih vjernika koji \u010dine uvjerljivu ve\u0107inu u Rumunjskoj, pratilo je i otvoreno koketiranje s ekstremnom desnicom. Stranka je \u010dak razmi\u0161ljala da jednog istaknutog predstavnika te scene kandidira za gradona\u010delnika Bukure\u0161ta, ali je od toga odustala nakon brojnih kritika.<\/p>\n

S obzirom da nisu mogli parirati socijaldemokratima na polju ekonomije, liberali su se poku\u0161ali pomaknuti izrazitije udesno u dru\u0161tvenim i ideolo\u0161kim pitanjima, odgovaraju\u0107i usput na krizu liberalizma i drugdje u svijetu. No nisu uspjeli kopirati desni populizam Donalda Trumpa ili zagovornika Brexita kao \u0161to su htjeli. Njihova pozicija bila je previ\u0161e neprikladna za to. Izgleda da su potpuno pogre\u0161no protuma\u010dili situaciju i napu\u0161taju\u0107i osnovne postavke liberalizma (ljudska prava, formalna bur\u017eoaska demokracija, jednakost, prava manjina itd.) li\u0161ili su sami sebe posljednjeg oru\u017eja koje su imali protiv sve konzervativnijih socijaldemokrata. Drugim rije\u010dima, ako su drugdje liberalizam u posljednje vrijeme te\u0161ko porazili njegovi protivnici, ovdje su liberali sami napustili liberalizam u poku\u0161aju da kopiraju svoje protivnike. I do\u017eivjeli spektakularan poraz.<\/p>\n

Ograni\u010denja rasta<\/strong><\/p>\n

Katastrofom liberala najvi\u0161e se okoristila mala Unija za spas Rumunjske (USR), osnovana prije svega nekoliko mjeseci. Njezina agenda predstavlja neobi\u010dnu mje\u0161avinu antiestabli\u0161mentske retorike te bespogovorne podr\u0161ke tehnokratskoj vladi i antikorupcijskoj kampanju. Uspjeli su dobiti 9% glasova, uglavnom razo\u010daranih liberala. Njezina je budu\u0107nost me\u0111utim vrlo neizvjesna s obzirom da nema svoje lokalne strukture, prepoznatljivu ideologiju ili program, kao ni \u0161iroku potporu izvan krugova iskusnih gra\u0111anskih aktivista. Socijaldemokracija s druge strane svuda u svijetu do\u017eivljava poraze od desnih ekstremista. U Rumunjskoj je situacija upravu suprotna: socijaldemokrati oja\u010dani sna\u017enom bazom koju su privukla njihova obe\u0107anja raskida s mjerama \u0161tednje uvjerljivo su porazili desni\u010darske snage raspadaju\u0107eg liberalnog centra. Sada oni sasvim dominiraju centrom i politi\u010dkom scenom op\u0107enito. Iako su povremeno koristili nacionalisti\u010dku (pa \u010dak i antieuropsku) retoriku, socijaldemokrati ostaju \u010dvrsto europska i proameri\u010dka stranka, za razliku od mnogih drugih stranaka koje su konsolidirale svoju vlast u regiji.<\/p>\n

Uzrok ovome mogla bi biti \u010dinjenica da Rumunjska trenutno bilje\u017ei najve\u0107e stope rasta u Europi. Dobar dio tog rasta temeljen je na niskim pla\u0107ama i posljedi\u010dno najvi\u0161oj stopi povrata ulaganja kapitala u Europi. Udio kapitala u nacionalnom neto dohotku je \u010dak 60%, prema 30% udjela rada. No rezervoar jeftinog rada polako se isu\u0161uje i strategija ekonomskog rasta temeljenog na njemu dosti\u017ee svoje granice. Paralelno, niska primanja tjeraju radnike izvan zemlje, osobito stru\u010dnjake poput lije\u010dnika, i time stvaraju velike deficite kadrova. Niska javna ulaganja su proteklih 27 godina dovela do ruba. Stara infrastruktura izgra\u0111ena u socijalizmu prestaje biti upotrebljiva, a nova nije izgra\u0111ena, \u0161to ograni\u010dava rast. Socijaldemokrati su obe\u0107ali da \u0107e rije\u0161iti ove problema, a sada imaju i priliku da to u\u010dine. Ostaje da se vidi ho\u0107e li ispuniti obe\u0107anje. Ako ne uspiju, mogli bi izazvati veliko nezadovoljstvo i do\u017eivjeti sudbinu sli\u010dnu svojim kolegama drugdje.<\/p>\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rezultati nedjeljnih izbora u Rumunjskoj ne ostavljaju prevelike dvojbe: Socijaldemokratska stranka (PSD) osvojila je 45% glasova i sa svojim saveznicima iz Saveza liberala i demokrata (ALDE), koji su osvojili 6%, imat \u0107e ve\u0107inu u parlamentu….<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":16345,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-16344","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16344","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16344"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16344\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36686,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16344\/revisions\/36686"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16345"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16344"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16344"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16344"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16344"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16344"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16344"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16344"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}