{"id":16313,"date":"2016-12-14T01:52:20","date_gmt":"2016-12-14T00:52:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16313"},"modified":"2021-02-25T10:59:54","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:54","slug":"radio-kolinda-i-hibridni-ratovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16313","title":{"rendered":"Radio Kolinda i hibridni ratovi"},"content":{"rendered":"

Medijski rat koji je svojim izjavama o “radikalnom islamu” izazvala predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarovi\u0107 refleks je svojevrsnog nesnala\u017eenja, odnosno poku\u0161aja snala\u017eenja u novim geopoliti\u010dkim pozicioniranjima nakon Brexita, pobjede Donalda Trumpa na izborima u SAD-u i ja\u010deg anga\u017emana Rusije na Balkanu.<\/strong><\/p>\n

\u010cini se kao da \u017eivimo u zgusnutim geopoliti\u010dkim vremenima posljednjih nekoliko mjeseci. Politi\u010dki rezovi u euro-atlantskom svijetu (referendumi u Italiji i Velikoj Britaniji, predsjedni\u010dki izbori u SAD-u) i njihovi efekti na “vanjsku i sigurnosnu politiku” prema na\u0161em regionu<\/i> ponajvi\u0161e podsje\u0107aju na vrijeme pred Prvi svjetski rat, kada se Balkan na\u0161ao u interesnom klin\u010du razli\u010ditih sila, a onda ostao zapisan u doga\u0111ajnoj povijesti i kao \u2013 doslovno \u2013 okida\u010d za sve ono \u0161to \u0107e se kasnije desiti u Velikom ratu. Te\u0161ko se trenutno oteti refleksu komparacije ta dva perioda uza sve specifi\u010dnosti potpuno razli\u010ditih vremenskih i politi\u010dkih konteksta.<\/p>\n

Ali miris baruta kao da se namjerno \u0161iri, pa samim tim i dojam stalnog predratnog zauzimanja startnih pozicija regionalnih silica. I tako iz mjeseca u mjesec. Pogotovo u kontekstu “zaredalih” izbora \u2013 od izvanrednih parlamentarnih u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji do referenduma i lokalnih izbora u BiH. Svaki od tih doga\u0111aja dobio je svoje mjesto u geopoliti\u010dkim mjerenjima. Pobjeda HDZ-a u Hrvatskoj na krilima Plenkovi\u0107eva zagovora mainstreamizacije<\/i> politike, ozna\u010dena je kao faktor stabilizacije odnosa u EU i regionu<\/i>. Referendum u RS i lokalni izbori u BiH provedeni su u scenografiji predratnog stanja, izbori u Crnoj Gori su predstavljeni kao najizravniji sukob Rusije i euro-atlantskih sila iznjedriv\u0161i i nekakav osuje\u0107eni poku\u0161aj dr\u017eavnog udara, dok se izbore u Makedoniji gledalo kao na poraz ili uspjeh europske liberalno-demokratske linije koja je u stalnom uzmaku i na unutar-politi\u010dkom planu, a i na frontu vanjske i susjedske politike.<\/p>\n

Ekstati\u010dno sva\u0161ta<\/strong><\/p>\n

A taj uzmak do\u017eivio je svoj vrhunac posljednjih nekoliko tjedana, \u0161to curenjem, \u0161to javnim objavljivanjem nekoliko dokumenata. Prvo je Europski parlament 23. studenog na svom zasjedanju u Strasbourgu\u00a0donio Rezoluciju o strate\u0161koj komunikaciji<\/a> Europske unije za borbu protiv propagande<\/a>. Ukratko, rije\u010d je o dokumentu koji se bavi tzv. hibridnim ratom koji protiv Europske unije i njenih vrijednosti vode Ruska Federacija i Dae\u0161. U spomenutom dokumentu “razotkrivaju” se mehanizmi tog hibridnog rata (s puno ve\u0107om pa\u017enjom na slu\u010daj Rusije) s posebnim naglaskom na njegov medijski aparat koji je direktno usmjeren protiv koherentnosti Europske unije i njenih liberalno-demokratskih vrijednosti s ciljem “potkopavanja europskog politi\u010dkog narativa”. Bez jasnog imenovanja detektiraju se i “doma\u0107i izdajnici” u vidu zemalja \u010dlanica, odnosno politi\u010dkih opcija koje slabe koherentnost Europske unije svojom suradnjom s Rusijom.<\/p>\n

Rije\u010d je, u najmanju ruku, o ekstati\u010dnom dokumentu koji \u017eanrovski ne odgovara standardnim birokratskim pisanijama Europske unije. Ruska Federaracija i njen “informacijski rat” izjedna\u010davaju se s hladnoratovskim metodama, a pohvaljuje se anga\u017eman zemalja proiza\u0161lih iz hladnoratovske podjele na rasvjetljavanju kontinuiteta dana\u0161njeg Kremlja sa sovjetskom politikom i otkrivanju komunisti\u010dkih zlo\u010dina (sic!). Tako bi se suprotstavilo “falsificiranju” povijesti kao glavnoj metodi moskovskog aparata, a u svemu tome veliku ulogu bi imala i popularna kultura koja bi poslu\u017eila kao “sredstavo za izra\u017eavanje zajedni\u010dkih ljudskih vrijednosti i priop\u0107avanje politika EU-a”. U poku\u0161aju da se bar povr\u0161no odredi autorska intencija ili atribucija te rezolucije, nisam dalje odmakao od zami\u0161ljanja scene uraganskog briainstorming<\/i>a<\/i> biv\u0161eg britanskog obavje\u0161tajca, nizozemskog tehnokrata, stru\u010dnjaka za razvoj publike s Malte i nekog poljskog Hasanbegovi\u0107a iz Europskog parlamenta. Iako dokument pr\u0161ti ideologemima koje bi bilo dugoro\u010dno produktivno analizirati u ovom politi\u010dkom kontekstu, puno va\u017enijim mi se \u010dini ton i stil dokumenta koji vi\u0161e odgovara jauku s bolesni\u010dke postelje nego nekoj vitalnoj vanjskopoliti\u010dkoj strategiji.<\/p>\n

NATO trbuhozborstvo<\/strong><\/p>\n

Drugi, puno trezveniji, ali ne manje vremenski proma\u0161en ili zaka\u0161njeli dokument, dolazi s druge briselske adrese i ozna\u010den je kao rezultat NATO-samita u Var\u0161avi odr\u017eanog na ljeto ove godine. Zagreba\u010dki Ve\u010dernji list<\/a>\u00a0njegove je dijelove takti\u010dki pustio upravo ju\u010der u javnost u jeku novog diplomatskog dramoleta u re\u017eiji Aleksandra Vu\u010di\u0107a i uz asistenciju hrvatske vanjske politike. Iako je dokument nastao nekad u isto vrijeme kad i spomenuta rezolucija Europskog parlamenta (krajem studenog, po\u010detkom prosinca) tek sad je pu\u0161ten u javnost. Me\u0111utim, ve\u0107 ga se ranije moglo i\u0161\u010ditati. Naime, u intervju za malo poznati ameri\u010dki tjednik koji se bavi sigurnosnom i vanjskom politikom, Defense News, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarovi\u0107 ponovila je sa\u017eetak spomenutog dokumenta i teze koje su pobrojane u ju\u010dera\u0161njem Ve\u010derenjaku, kao i terminologiju koja je kori\u0161tena u Rezoluciji Europskog parlamenta.<\/p>\n

Pa da ponovimo, vanjskopoliti\u010dke i sigurnosrne prijetnje Hrvatskoj (kao i cijelom euro-atlantskom bloku) su hibridni ratovi koje vode Ruska Federacija sa svojim europskim saveznicima te Dae\u0161 sa svojim \u0107elijama i borcima-povratnicima. Bosna i Hercegovina predstavlja rasadi\u0161te oba hibridna rata. Direktna i najbli\u017ea ekspozitura ruske hibridne taktike je Republika Srpska na \u010delu s Miloradom Dodikom. Jednako tako, povratak ratnika Dae\u0161a s Bliskog istoka u BiH predstavlja svojevrsnu prijetnju sigurnosti regiona. Pritom je, u skladu s vlastitom standardnom medijskom izvedbom, obje konstatacije koje stoje i u NATO i EU dokumentima presvukla stilskom opravom dociranja i pretjerivanja (slu\u017ebeno 260 ratnika, kod Grabar Kitarovi\u0107 tisu\u0107e d\u017eihadista) i ponovila ih nekoliko puta u par dana.<\/p>\n

Sve je odra\u0111eno u skladu s nesjasnim budu\u0107im vanjskopoliti\u010dkim perspektivama. Naime, iako su izre\u010dene konstatacije u skladu s slu\u017ebenim stavovima EU i NATO-a, Grabar Kitarovi\u0107 si je dala odu\u0161ka pa je o hibridnim ratovima govorila u hibridnoj formi. Osim pove\u0107anih brojki d\u017eihadista, umjesto ne\u0161to bla\u017ee slu\u017ebene terminologije EU-a i NATO-a, Grabar Kitarovi\u0107 je koristila etiketu “radikalnog Islama” govore\u0107i o sigurnosnoj prijetnji iz BiH, sintagmu koju je inaugurirala ameri\u010dka desnica, a ovdje je poslu\u017eila kao indikator vanjskopoliti\u010dkog ambijenta praznog prostora izme\u0111u zavr\u0161etka izbora u SAD-u i inauguracije nove administracije. I dok se predsjednica RH htjela lukavo provu\u0107i kroz taj period, stvorila je pravi mali medijski rat izme\u0111u Zagreba i Sarajeva.<\/p>\n

Nedostatak politike nesvrstavanja<\/strong><\/p>\n

No bez obzira na (ne)takti\u010dnost hrvatske predsjednice, slu\u017ebeni Zagreb je u tim gibanjima o\u010dito opet na sebe patni\u010dki preuzeo ulogu “ante muralisa”, kakav god bio ishod preslagivanja u NATO-u . \u0160to izjavama predsjednice, \u0161to izjavama premijera, slu\u017ebeni Zagreb se \u017eeli predstaviti kao najvredniji i najvjerniji \u0111ak NATO i EU politika u trenutku kada one izgledaju najmanje koherentne, pogotovo zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, ali i zbog najavljivanog zaokreta ameri\u010dke vanjske politike \u010diji \u0107e izravni predstavnik biti “ruski igra\u010d”, novi dr\u017eavni tajnik Rex Tillerson. U takvim post-Brexit i post-Obama me\u0111unarodnim odnosima, za o\u010dekivati je da se UK i SAD ne\u0107e toliko baviti ni Bosnom i Hercegovinom, a ni Balkanom op\u0107enito, ali o\u010dito ho\u0107e Hrvatska.<\/p>\n

To valja imati i na umu kada \u010ditamo ova dva dokumenta, pogotovo onaj NATO-a koji je parafiran poslije ameri\u010dkih izbora, ali pisan kao zaklju\u010dak samita odr\u017eanog puno prije izbora pa ga se mo\u017ee gledati kao “posljednji” dokument “starog” NATO-a. Slu\u017ebena Moskva je svjesna svega toga i ve\u0107 je “izletila” s inicijativom B-4 koju je predlo\u017eio potpredsjednik Dr\u017eavne Dume Sergej \u017deleznjak, a koja pretpostavlja tzv. vojnu neutralnost \u010detiri balkanske dr\u017eave: Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije. Nakon desetlje\u0107a i pol relativne dominacije koherentne, ali nerijetko nespretne politike euro-atlantskog bloka u Jugoisto\u010dnoj Europi, u budu\u0107nosti nas \u010dekaju neka druk\u010dija preslagivanja. Pritom se na politi\u010dkoj sceni svih spomenutih dr\u017eava ve\u0107 lagano desilo preslagivanje prema interesima i \u017eeljama razli\u010ditih sfera. Ono \u0161to drasti\u010dno nedostaje, politi\u010dka je opcija koja bi se jednako kriti\u010dki odnosila prema svim centralnim silama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cini se kao da \u017eivimo u zgusnutim geopoliti\u010dkim vremenima posljednjih nekoliko mjeseci. Politi\u010dki rezovi u euro-atlantskom svijetu (referendumi u Italiji i Velikoj Britaniji, predsjedni\u010dki izbori u SAD-u)…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16315,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-16313","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16313","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16313"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16313\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36688,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16313\/revisions\/36688"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16315"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16313"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16313"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16313"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16313"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16313"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16313"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16313"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}