{"id":16293,"date":"2016-12-13T08:00:18","date_gmt":"2016-12-13T07:00:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16293"},"modified":"2021-02-25T10:59:54","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:54","slug":"tudmanizam-politicka-doktrina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16293","title":{"rendered":"Tu\u0111manizam: politi\u010dka doktrina?"},"content":{"rendered":"

Iako je neposredno pred smrt krajem 1990-ih,\u00a0nakon desetljetne vladavine u Hrvatskoj, Franjo Tu\u0111man bio u sutonu svoje popularnosti, ovaj ceremonijalno zvani “prvi hrvatski predsjednik” posljednjih godina do\u017eivljava svoj veliki comeback<\/em> kao fantazirani “otac Domovine”. Nekada simbol hrvatskog tranzicijskog zaostajanja, autoritarni je \u0161ef dr\u017eave sada uvjerljivo kanoniziran, i to na obje strane politi\u010dkog spektra.<\/strong><\/p>\n

Sedamnaesta obljetnica smrti Franje Tu\u0111mana pro\u0161la je u hrvatskim medijima prili\u010dno stidljivo. Biv\u0161i predsjednik o\u010dito nije naro\u010diti clickbait<\/em> potencijal pa su tako izostali omiljeni \u017eanrovi: “Evo \u0161to je Tu\u0111man…” ili “Otkrivamo nepoznate epizode iz…”. Te\u0161ko da to mo\u017eemo pripisati uredni\u010dkom pijetetu prema uspomeni na preminulog. Ono \u0161to smo imali su fotogalerije s mise zadu\u0161nice i polaganja vijenaca, popra\u0107ene floskulama prisutnih, nekoliko suzdr\u017eanih komentara o politi\u010dkom naslje\u0111u, “gdje su i \u0161to rade” rubrika o Tu\u0111manovoj obitelji i tu i tamo pokoja anketa sa stru\u010dnjacima za mrtve dr\u017eavnike.<\/p>\n

Tu stidljivost uglavnom mo\u017eemo pripisati politi\u010dkom konsenzusu o povijesnoj ulozi Franje Tu\u0111mana, bolno o\u010ditome u \u010dinjenici da je vijenac na Mirogoju polo\u017eio i novi predsjednik SDP-a Davor Bernardi\u0107. Ipak, tu i tamo pone\u0161to zaiskri oko Tu\u0111manova naslje\u0111a, uglavnom na razini dnevnopoliti\u010dkog folklora. Ovaj su put dva medijska istupa ne\u0161to prije samo obljetnice podigla malo pra\u0161ine. Slu\u010dajnom koincidencijom ili ne, radilo se o istupima dvaju politi\u010dara s otoka Bra\u010da. Prvi se ti\u010de intervjua<\/a> koji je Jutarnjem listu dao HDZ-ov ministar graditeljstva i prostornog ure\u0111enja, Lovro Ku\u0161\u010devi\u0107, dok je drugi istup<\/a> onaj biv\u0161eg SDP-ova ministra uprave, Arsena Bauka, u obliku posta na Facebooku.<\/p>\n

Sliku tvoju ljubim<\/strong><\/p>\n

Inspirirana velikom Tu\u0111manovom slikom u Ku\u0161\u0107evi\u0107evom uredu, novinarka ga je upitala za poja\u0161njenje te kustoske odluke. Ministar je odgovorio: “Dr\u017eim kako na predsjedniku dr. Franji Tu\u0111manu, utemeljitelju RH, moramo stvarati, rekao bih, tu\u0111manizam kao jednu dr\u017eavotvornu viziju i doktrinu koju treba izu\u010davati i na njoj graditi razvoj Hrvatske. Zaslu\u017ean je za stvaranje moje stranke HDZ-a, utemeljitelj je moderne Hrvatske te zaslu\u017euje biti u svakom dr\u017eavnom uredu.” Kao i u ve\u0107ini dosada\u0161njih pozivanja na “tu\u0111manizam” kao tobo\u017enju politi\u010dku doktrinu izostao je bilo kakav oblik elaboracije te doktrine. Od samog Ku\u0161\u010devi\u0107a je, naravno, te\u0161ko to i o\u010dekivati. O talentu za distinkcije mo\u017eda najbolje svjedo\u010di odgovor na jedno od sljede\u0107ih pitanja u intervjuu. Potaknuta \u010dinjenicom da je ministar s Bra\u010da, novinarka ga je upitala navija li za Hajduka. Uz ogradu da ba\u0161 i nije ljubitelj nogometa, Ku\u0161\u010devi\u0107 je odgovorio: “naravno da navijam jer navijam za cjelokupni hrvatski sport”. To je, otprilike, najvi\u0161e \u0161to mo\u017eemo izvu\u0107i o Tu\u0111manovoj dr\u017eavotvornoj viziji iz politi\u010dkog profila sada\u0161njih HDZ-ovih du\u017enosnika, pogotovo u svjetlu \u010dinjenice da se radi o daleko najomra\u017eenijoj figuri s hrvatskih stadiona devedesetih, svejedno radilo se o Maksimiru ili Poljudu.<\/p>\n

Iako naizgled vrlo neobi\u010dno, \u010dini se da o na\u010delima tu\u0111manizma kao politi\u010dke doktrine puno vi\u0161e mo\u017eemo saznati iz tabora suparni\u010dke stranke \u2013 SDP-a. Upravo je biv\u0161i predsjednik te stranke, Zoran Milanovi\u0107, mo\u017eda i najokorjeliji “tu\u0111manist” u suvremenoj hrvatskoj politici. No tome \u0107emo se vratiti ne\u0161to kasnije. Dakle, Arsen Bauk je odlu\u010dio reagirati na mutavu reakciju \u010delni\u0161tva HDZ-a na postavljanje<\/a> spomen-plo\u010de \u010dlanovima HOS-a u Jasenovcu. Kao \u0161to je poznato, skandal je izbio jer se na spomen-plo\u010di poginulim hosovcima nalazi i grb udruge koji sadr\u017eava usta\u0161ki pozdrav “Za dom spremni”. Inspiriran vjerojatno i kustoskim trendovima oto\u010dkog mu kolege Ku\u0161\u010devi\u0107a, Bauk je izvijestio javnost da u njegovom uredu po novome stoji slika Franje Tu\u0111mana u partizanskoj uniformi s petokrakom na \u010delu. Pritom je i dodao: “Pozivam sve ove koji su ‘za dom spremni’ da je do\u0111u skinut. Ako im nije ‘delikatno’.”<\/p>\n

S “delikatnim” se Bauk referirao na premijera Andreja Plenkovi\u0107a koji je tim epitetom po\u010dastio situaciju u Jasenovcu. Kao i mnogo puta do sada, SDP-ovci se, ozbiljno potkapacitirani u politi\u010dkoj imaginaciji, u kritici HDZ-a oslanjaju na prepoznata proturje\u010dja u njihovoj politici ili retorici. Ta se taktika, kao i u ovom slu\u010daju, \u010desto svodi na karikaturu. Nije prvi put da iz SDP-a nastoje provocirati svoje politi\u010dke oponente pozivaju\u0107i se Tu\u0111manovu partizansku epizodu i kasniju karijeru u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Nezgoda s takvim odavanjem po\u010dasti odre\u0111enom dijelu Tu\u0111manove politi\u010dke putanje jest u tome \u0161to izostavlja krajnji rezultat te putanje: politi\u010dko konvertitstvo. HDZ-ovci se u svoju obranu mogu samo pozvati na evropske rezolucije o osudi svih totalitarnih re\u017eima, a SDP ostaje na braniku politi\u010dkog konvertitstva, odnosno \u2013 tu\u0111manizma.<\/p>\n

Rezidencijalna knji\u017eevnost<\/strong><\/p>\n

Dakle, iz HDZ-a \u010desto \u010dujemo zazive za okretanje tu\u0111manizmu, kao politi\u010dkoj doktrini, dok u politici tu “doktrinu” uglavnom slijedi SDP. U nedostatku nekakvog ozbiljnijeg dokumenta, akademskog ili politi\u010dkog, koji bi nam razlo\u017eio elemente te doktrine, poku\u0161ajmo ih skicozno nabaciti. Mo\u017ee li se ne\u0161to izvu\u0107i iz Tu\u0111manovih teorijsko-historiografskih radova? Sigurno mo\u017ee, ali rezultat bi bio pandan tome da politi\u010dku doktrinu “pernarizma<\/a>” poku\u0161amo izvesti iz njegove “monetarne teorije”. Manje-vi\u0161e je rije\u010d o radovima koje je Tu\u0111man pisao u periodu socijalisti\u010dke represije u vili u Nazorovoj ulici u Zagrebu. Bez putovnice, ali s puno povijesne imaginacije, Tu\u0111man je pripremao svoju teoriju za onaj trenutak kad nastupi raspad socijalizma. Rije\u010d je o svojevrsnoj rezidencijalnoj umjetnosti, prili\u010dno ra\u0161irenom fenomenu u suvremeno-umjetni\u010dkom svijetu. Knji\u017eevnici ili umjetnici odu u neki stari dvorac ili vilu uz jezero i tamo odvojeni od politi\u010dko-socijalne stvarnosti kreiraju svoja djela. Tako je i Tu\u0111man, u svojoj socijalisti\u010dkoj rezidenciji, pisao krajnje ma\u0161tovite knjige. Za pokazati razinu ma\u0161tovitosti ne treba puno: na primjer, u prilog nekim svojim antisemitskim tezama, Tu\u0111man se poziva, ni manje ni vi\u0161e, nego na citate Adorna i Horkheimera iz “Dijalektike prosvjetiteljstva”.<\/p>\n

Postoje li mo\u017eda neki obrasci koji bi se mogli uzeti iz njegove politi\u010dke uloge i prate\u0107e retorike? Tako\u0111er nam je izbor prili\u010dno su\u017een i prepun proturje\u010dja. U tim prigu\u0161enim pozivanjima na doktrinu tu\u0111manizma, \u010desto se kao njeno ishodi\u0161te isti\u010de da je on “utemeljitelj moderne hrvatske dr\u017eave”. Pored toga \u0161to nemamo nekakav njegov politi\u010dko-teorijski dokument u pozadini, dr\u017eave se ipak ne utemeljuju kao knji\u017eevni \u017eanrovi ili modni trendovi. Da je tome tako, najbolje svjedo\u010di \u010dinjenica da na suvremenoj hrvatskoj desnici nemamo ozbiljnu teoriju suverenizma. Tome dijelom doprinosi mit o predzi\u0111u kr\u0161\u0107anstva kao jedan od klju\u010dnih elemenata hrvatske dr\u017eavnosti. Taj mit dio je nacionalnih fantazija<\/a> gotovo svih perifernih evropskih dr\u017eava. Radi se o tome da se politi\u010dka podre\u0111enost evropskim centrima mo\u0107i i povijesni status topovskog mesa pretvori u poziciju moralne uzvi\u0161enosti. Pored krajnje karikaturalnog antibalkanskog mitelevropejskog ki\u010da i sklonosti kao crtanju granica susjednih dr\u017eava, sve \u0161to od Tu\u0111mana u domeni vanjske politike i navodnog suverenizma imamo je izjava Washington Timesu kako \u0107e ga “povijest smjestiti bok uz bok s [Franciscom] Francom, kao spasitelja zapadne civilizacije”. Ne\u0161to sli\u010dno tome kao kad se danas \u0160e\u0161elj identificira s Trumpom.<\/p>\n

Feudalna trickle-down<\/em> teorija<\/strong><\/p>\n

A kad smo ve\u0107 kod suverenizma, ne treba zanemariti niti ekonomsku dimenziju. Ima li nam \u0161to tu\u0111manizam ponuditi za ova ekonomski te\u0161ka vremena? Skoro pa ni\u0161ta. \u010cesto i oni koji su mu blagonakloni isti\u010du kako mu je ekonomija bila slaba to\u010dka, kako je previ\u0161e olako dopustio “divlju privatizaciju”. Iako je te\u0161ko zamisliti kakva je privatizacija u takvim uvjetima mogla biti nego “divlja”. Naime, s obzirom na re\u017eim koji je prethodio, gotovo pa nitko od doma\u0107ih aktera nije imao dovoljno kapitala za ozbiljne privatizacije. No tu je proradila Tu\u0111manova povijesna imaginacija koju je brusio u socijalisti\u010dkoj rezidenciji. Projekt stvaranja nacionalne bur\u017eoazije u otvorenoj maloj ekonomiji na evropskoj periferiji, od po\u010detka osu\u0111en na neuspjeh (ne i za neposredne aktere), Tu\u0111man si je nastojao opravdati anakronim prispodobama o dvjesto bogatih obitelji. Posrijedi je bila trickle-down<\/em> teorija s feudalnom notom koju je naknadno poku\u0161ao razraditi Zlatko Canjuga. Iako mu teorija o “stali\u0161ima” [stale\u017eima] nije pro\u0161la, na \u010duvanje je dobio Tu\u0111manovu najdra\u017eu igra\u010dku: NK Dinamo.<\/p>\n

Dakle, iz Tu\u0111manova teorijskog i prakti\u010dnog djelovanja ne ostaje nam puno operativnih alata za politi\u010dko djelovanje danas. Toga su svjesni i u HDZ-u pa se nikad ni ne odlu\u010duju na ozbiljniju razradu njegove ostav\u0161tine. No \u010dini se da nisu ba\u0161 u SDP-u koji na odre\u0111enim aspektima Tu\u0111manova naslje\u0111a \u017eeli graditi svoje politike. Tako je upravo biv\u0161i premijer Milanovi\u0107 predlo\u017eio da se novi zagreba\u010dki aerodrom zove po Tu\u0111manu. Radi se mo\u017eda o najve\u0107oj travestiji tu\u0111manizma koju je prvi uo\u010dio Jurica Pavi\u010di\u0107: aerodrom koji je dan u koncesiju privatnoj francuskoj kompaniji nosi ime po “utemeljitelju moderne Hrvatske”, a prijedlog je do\u0161ao od suparni\u010dke politi\u010dke stranke. Druga bitna odrednica SDP-ovog tu\u0111manizma je njihovo, ve\u0107 spomenuto, inzistiranje na Tu\u0111manovoj partizanskoj pro\u0161losti i uklapanju antifa\u0161isti\u010dke borbe u imaginarnu putanju hrvatske dr\u017eavnosti (“da nije bilo partizana, danas bi Istra…” pitaj boga \u0161ta). Zapravo, \u010desto je glavni oslonac SDP-ovog antifa\u0161izma upravo Tu\u0111manova “politika pomirbe” usta\u0161a i partizana. No, niti je ta pomirba “civilizacijska vrijednost”, niti je i\u0161ta vi\u0161e od Tu\u0111manova retori\u010dkog imuniteta za vlastito konvertitstvo, a kamoli da predstavlja branu za usta\u0161ke politike, i onda i danas. Poslu\u017eimo li se u tretmanu tu\u0111manizma nogometno-kladioni\u010darskim rje\u010dnikom, mo\u017eemo zaklju\u010diti: odigran je X, ali usta\u0161e idu dalje zbog gola u gostima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sedamnaesta obljetnica smrti Franje Tu\u0111mana pro\u0161la je protekli vikend u hrvatskim medijima prili\u010dno stidljivo. Biv\u0161i predsjednik o\u010dito nije naro\u010diti clickbait potencijal…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16295,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-16293","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16293","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16293"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16293\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36690,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16293\/revisions\/36690"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16295"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16293"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16293"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16293"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16293"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16293"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16293"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16293"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}