{"id":1627,"date":"2014-07-09T07:00:16","date_gmt":"2014-07-09T06:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1627"},"modified":"2021-02-25T11:06:31","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:31","slug":"iscezavanje-ekstremne-desnice-u-rumunjskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1627","title":{"rendered":"Ima li Rumunjska ekstremnu desnicu?"},"content":{"rendered":"<p lang=\"hr-HR\"><strong>Dok ekstremna desnica u Zapadnoj Europi ostvaruje izborne uspjehe bez presedana, Rumunjska likuje nad njihovim tobo\u017enjim potpunim izostankom, <strong>zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da je rumunjska ekstremna desnica zapravo najbolje reprezentirana u politikama glavnih politi\u010dkih stranaka<\/strong>.<br \/>\n<\/strong><\/p>\n<p lang=\"hr-HR\">Puno se pra\u0161ine dizalo oko uspjeha ekstremno desnih stranaka u mnogim zemljama Europske unije na ovogodi\u0161njim izborima za Europski parlament. Zabrinutost je opravdana, jer su u zemljama poput Engleske, Francuske ili Danske ekstremne snage polu\u010dile dosad nevi\u0111ene izborne rezultate. U Rumunjskoj se, me\u0111utim, dogodilo upravo suprotno: establi\u0161ment i mediji na sav glas hvale zemlju zbog upadljivog odsustva ekstremno desnih stranaka. Takve stranke ne samo da nisu imale dobre izborne rezultate, nego nisu niti u\u0161le u izbornu utrku.<\/p>\n<p lang=\"hr-HR\">No ova slavljeni\u010dka atmosfera ne bi nam smjela prikriti \u010dinjenicu da je ekstremna desnica i u Rumunjskoj dobro reprezentirana. Ne treba mije\u0161ati odsustvo organiziranih ekstremno desnih stranaka s odsustvom ekstremne desnice kao takve. Zapravo, ovdje se radi o pone\u0161to kompliciranijem fenomenu: srednjestruja\u0161ke stranke preuzele\u00a0su jezik i ideologiju ekstremne desnice. Dakle, ekstremno desni stavovi i jezik nipo\u0161to nisu odsutni iz rumunjske politike: \u0161tovi\u0161e, \u010dine njen centralni dio.<\/p>\n<p lang=\"hr-HR\"><strong>Predmet mr\u017enje<\/strong><\/p>\n<p lang=\"hr-HR\">Najve\u0107a razlika izme\u0111u zapadne i isto\u010dne ekstremne desnice njihov je predmet mr\u017enje. U slu\u010daju Zapada, povla\u0161teni predmet mr\u017enje i figura oko koje je organiziran sustav straha koji hrani ekstremizam, predstavlja lik imigranta, dok je u slu\u010daju Istoka to figura Roma. Svi nacionalisti\u010dki, ksenofobni i rasisti\u010dki osje\u0107aji usmjereni su prema toj figuri. Isti su osje\u0107aji i glavna zna\u010dajka rumunjskih politi\u010dkih elita barem cijelo pro\u0161lo desetlje\u0107e, ako ne i dulje. Primjerice, aktualni predsjednik Traian B\u0103sescu izgovorio je niz nasilni\u010dkih primjedbi o \u017eenama, Romima i siroma\u0161nima otvoreno proglasiv\u0161i pozitivnom ostav\u0161tinu mar\u0161ala Iona Antonescua, rumunjskog\u00a0<em>vo\u0111e<\/em> iz Drugog svjetskog rata i vjernog Hitlerovog saveznika, poznatog po ozakonjenju deportacija i ubojstva \u017didova i Roma. Nema razlike izme\u0111u predsjednikovih stavova i onih koji se obi\u010dno pripisuju ekstremnoj desnici. Isto tako, niz rumunjskih politi\u010dara, od kojih su najpoznatija dva ministra vanjskih poslova, predlo\u017eili su deportaciju i zatvaranje Roma. Gradona\u010delnici diljem zemlje u nekim su slu\u010dajevima njihovu preporuku shvatili sasvim doslovno, izbacuju\u0107i Rome iz gradskih centara ili grade\u0107i betonske zidove te time dodatno segregiraju\u0107i romske zajednice. Pa iako u Rumunjskoj nema nasilnih organiziranih grupa koje uznemiruju Rome (kao \u0161to je slu\u010daj sa susjednom Ma\u0111arskom), njihovu zada\u0107u preuzimaju sami lokalni politi\u010dari svih politi\u010dkih usmjerenja, s izri\u010ditom podr\u0161kom ve\u0107ine stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p lang=\"hr-HR\">Aktualna vlada, iako nominalno socijaldemokratska, i sama ima udjela u ekstremno desni\u010darskim o\u010ditovanjima. Prije nekoliko godina, jedan od njezinih istaknutih vo\u0111a poricao je Holokaust. Trenutni ministar vanjskih poslova (taj posao \u010dini se zahtijeva odre\u0111ene predispozicije) otvoreno je napadao homoseksualnost na sjednici vlade, istovremeno zazivaju\u0107i vrijednosti tradicionalne rumunjske obitelji. Zapravo, dok su ranije poku\u0161avali sakriti svoje neoliberalne poglede iza starih argumenata o Tre\u0107em putu, socijaldemokrati se sada eksplicitno okre\u0107u ka nacionalisti\u010dkoj agendi. Ovo je bilo o\u010digledno u kampanji za Europski parlament: slogan im je bio \u201cPonosan \u0161to sam Rumunj\u201d, koji se obi\u010dno povezuje sa konzervativnom politikom.<\/p>\n<p lang=\"hr-HR\"><strong>Politi\u010dki monopol na desni\u010darenje<\/strong><\/p>\n<p lang=\"hr-HR\">No ovo nije nova strategija. Po\u010dev od Komunisti\u010dke partije prije 1989., a potom i sa svakom drugom velikom strankom nakon pada komunizma, vladaju\u0107a je politi\u010dka klasa uvijek znala mobilizirati nacionalizam, rasizam i ekstremizam u svoju korist kad god su politi\u010dke okolnosti to zahtijevale. Stvaranje figure prijete\u0107eg Drugog, konstruiranje nacije kao tvr\u0111ave pod opsadom i mobilizacija protiv izvanjskih neprijatelja bili su oduvijek, jo\u0161 od procesa stvaranja nacije u 19. stolje\u0107u, dio srednjestruja\u0161ke politike, a ne tek strategija osebujnih desni\u010darskih ekstremista. One su integralni dio razvoja rumunjske politike nakon definiranja nacionalne dr\u017eave u kojoj su krv, tlo i religija istaknute komponente.<\/p>\n<p lang=\"hr-HR\">U Rumunjskoj problem, dakle, nije misteriozni izostanak ekstremne desnice, nego nemogu\u0107nost da se ekstremnodesni\u010darske komponente odvoje od srednjestruja\u0161ke politike: gotovo su joj istozna\u010dne i \u010dine njezin su\u0161tinski dio.<\/p>\n<p lang=\"hr-HR\">Cilj srednjestruja\u0161kih politi\u010dara je da zadr\u017ee monopol nad ovim diskursom i da ga koriste za vlastitu dobrobit. A to mo\u017ee zbuniti promatra\u010de jer takva strategija zapravo odra\u017eava \u0161iri politi\u010dki protekcionizam. Rumunjska ima jedan od najrestriktivnijih zakona o osnivanju politi\u010dkih stranaka u Europskoj uniji. Ne samo da je broj potpisa potrebnih da bi se osnovala politi\u010dka organizacija ogroman (a uz to i potpisi se moraju prikupiti razmjerno s brojem stanovni\u0161tva na teritoriji cijele zemlje), nego je i potreban nov\u010dani ulog iznos nepristupa\u010dan ve\u0107ini ljudi. Pro\u0161le godine biv\u0161i je premijer poku\u0161ao osnovati vlastitu stranku. No unato\u010d poznatom imenu i brojnim politi\u010dkim i ekonomskim vezama, nije bio u mogu\u0107nosti prikupiti potreban broj potpisa te je stoga odabrao lak\u0161e rje\u0161enje: kupio je ve\u0107 postoje\u0107u stranku. Obi\u010dni gra\u0111ani ne mogu to u\u010diniti (osnovati ili naprosto kupiti stranku) pa stoga ve\u0107ina ostaje obespravljena i ne-reprezentirana me\u0111u postoje\u0107om politi\u010dkom klasom.<\/p>\n<p lang=\"hr-HR\"><strong>Postfa\u0161izam<\/strong><\/p>\n<p lang=\"hr-HR\">No to tako\u0111er dr\u017ei ekstremnu desnicu podalje od priznatog spektra politi\u010dkih stranaka. Bez realne mogu\u0107nosti osnivanja stranke, ekstremno desne grupe i iskazi ostaju na razini gra\u0111anskih inicijativa i NGO-a, bave\u0107i se, poput mnogih drugih NGO-a specifi\u010dnim pitanjima: borbom protiv prava LGBT osoba, podr\u0161kom rehabilitaciji ve\u0107 spomenutog mar\u0161ala Antonescua i tako dalje. Njihovo prisustvo je ja\u010de na virtualnim mre\u017eama gdje zadobiva razli\u010dite oblike: od sekularnih nacionalisti\u010dkih nogometnih huligana do fa\u0161isti\u010dkih kr\u0161\u0107anskih nostalgi\u010dara za razdobljem izme\u0111u dva svjetska rata ili pak ekolo\u0161ki osvije\u0161tenih konzervativnih antikapitalista.<\/p>\n<p lang=\"hr-HR\">\u0160irok raspon ovakvih pogleda i velik broj grupa koje postoje u sjeni organizirane politike postao je vidljiv za vrijeme prosvjeda protiv eksploatacije rudnika zlata Ro\u0219ia Montan\u0103 na jesen 2013. Ova je borba ponudila platformu za ranije nepoznate grupe, ujedinjene protiv zajedni\u010dkog neprijatelja u vidu strane korporacije, da iza\u0111u na otvoreno i javno zastupaju svoju poziciju. Tako\u0111er je to\u010dno da je u nekim slu\u010dajevima vlada preuveli\u010davala udio i prisustvo ekstremno desnih elemenata ne bi li diskreditirala prosvjede. Kritika ekstremne desnice, naro\u010dito ona koja obi\u010dno dolazi s ljevice, bila je tom kontekstu instrumentalizirana protiv samih prosvjeda. Dok su srednjestruja\u0161ke stranke nastojale kontrolirati ne samo ideologiju ekstremne desnice nego i grupe koje ju prihva\u0107aju, mobiliziraju\u0107i ih u svrhu stjecanja kontrole nad politi\u010dkom situacijom.<\/p>\n<p lang=\"hr-HR\">Zato je potrebno iz druk\u010dije perspektive razmotriti ova pitanja, naro\u010dito u Rumunjskoj gdje \u0107e mnogi odve\u0107 brzo i lako protuma\u010diti odsustvo ekstremne desnice kao jasan znak duboke ukorijenjenosti europskih vrijednosti i demokracije. Jedna takva korisna perspektiva je i <a href=\"http:\/\/radiogornjigrad.wordpress.com\/2014\/04\/21\/gaspar-miklos-tamas-postfasizam\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">pojam postfa\u0161izma<\/a> G\u00e1sp\u00e1ra Mikl\u00f3sa Tam\u00e1sa, definiran kao matrica razli\u010ditih politika, praksi i ideologija koje nemaju ni\u0161ta zajedni\u010dko s historijskom ostav\u0161tinom nacizma kao takvog, ve\u0107 su orijentirane protiv prosvjetiteljske ideje univerzalnog gra\u0111anstva. U osnovi, postfa\u0161izam je politi\u010dko djelovanje koje odre\u0111ene kategorije ljudi \u2013 optu\u017eene kao nepo\u017eeljne, opasne, niske, prljave, bezna\u010dajne \u2013 isklju\u010duje iz gra\u0111anstva, a time, zapravo, i iz kategorije ljudskog bi\u0107a. Mogu to biti migranti, Romi, siroma\u0161ni, homoseksualci, \u017eene, \u017didovi ili za koga god se u nekom trenutku odlu\u010di da je otpadnik ili \u017ertveni jarac.<\/p>\n<p lang=\"hr-HR\">Komu uop\u0107e treba ekstremna desnica u takvom kontekstu? Postfa\u0161izam je tiranija same srednjestruja\u0161ke politike, njezino osnovno jezgro. Aktualne rasprave o ekstremnoj desnici u Europi (koliko god nu\u017ene) ne bi nam smjele skriti napredovanje postfa\u0161izma u politici op\u0107enito. Iz ove perspektive, Rumunjska je ilustrativan primjer.<\/p>\n<p lang=\"hr-HR\" style=\"text-align: right;\">S engleskog prevela Milena Ostoji\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Puno se pra\u0161ine dizalo oko uspjeha ekstremno desnih stranaka u mnogim zemljama Europske unije na ovogodi\u0161njim izborima za Europski parlament &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1630,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103,25],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-1627","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-nacionalizam","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1627"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1627\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36864,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1627\/revisions\/36864"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1630"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1627"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1627"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1627"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1627"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}