{"id":16263,"date":"2016-12-09T14:09:39","date_gmt":"2016-12-09T13:09:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16263"},"modified":"2016-12-09T16:59:29","modified_gmt":"2016-12-09T15:59:29","slug":"16263","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16263","title":{"rendered":"Poruka u boci, figa u d\u017eepu"},"content":{"rendered":"<p>Iako je u javnosti dobro ukorijenjeno mi\u0161ljenje o Hrvatskoj kao vodom izrazito bogatoj zemlji (prema podacima UNESCO-a \u010dak 32.818 m3 godi\u0161nje po stanovniku, \u0161to ju \u010dini \u010dak 5. zemlji u Europi po koli\u010dini vode u odnosu na broj stanovnika) situacija ipak nije toliko bezbri\u017ena koliko se na prvu mo\u017ee \u010diniti. Naime, iskrivljenost podataka rezultat je gledanja ukupnih obnovljivih vodnih resursa u \u0161to se ubrajaju i vanjski obnovljivi vodni resursi, posebice povr\u0161inske vode. No, kako pi\u0161e <a href=\"http:\/\/zelena-akcija.hr\/hr\/programi\/zastita_prirodnih_resursa\/novac_bi_trebali_usmjeriti_ka_javnoj_vodoopskrbi_umjesto_na_flasiranu_vodu\" target=\"_blank\">Zelena akcija<\/a> &#8220;naj\u010de\u0161\u0107e citirani podatak onaj je o ukupnim obnovljivim zalihama pitke vode u Hrvatskoj godi\u0161nje&#8221;.<\/p>\n<p>Naime, ako se u obzir uzme \u010dinjenica da oko 90% vode u javnoj vodoopskrbi kao i sva fla\u0161irana voda dolaze iz podzemnih voda, onda je podatak o godi\u0161njim obnovljivim podzemnim vodnim resursima puno relevantniji od podatka o ukupnim zalihama vode, smatraju u Zelenoj akciji i Institutu za politi\u010dku ekologiju. Kada se radi o obnovljivim zalihama podzemne vode, zanimljivo je da one prema Strategiji o vodama iznose 16 puta manje &#8211; dakle samo 2.057 m3 po stanovniku godi\u0161nje. Pri uzimanju u obzir takve razlike, bitno je uzeti u obzir i \u010dinjenicu da vodni resursi nisu ravnomjerno raspore\u0111eni u Republici Hrvatskoj, niti geografski, niti vremenski (radi sezonalnosti). Opravdano se stoga zapitati o motivaciji za oblikovanje i izno\u0161enje takvih podataka koji mogu stvoriti pogre\u0161an dojam obilja i atmosferu nezabrinutosti za raspolo\u017eivost vode.<\/p>\n<p>Me\u0111u najva\u017enijim problemima istaknut je onaj koncesija na fla\u0161iranu vodu o \u010demu je ve\u0107 proteklog tjedna pisao <a href=\"http:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/sto-zapravo-pijemo-od-vode-koja-sluzi-za-pranje-todoric-radi-sokove\/936125.aspx\" target=\"_blank\">Index<\/a>. Na ovu temu posljednjih godinu dana Institut za politi\u010dku ekologiju provodio je detaljno istra\u017eivanje \u010dija se finalna verzija uskoro o\u010dekuje u javnosti, kada \u0107e biti poznati svi relevantni podaci, stoga sad ne\u0107emo ponavljati \u0161to je u ostalim medijima ve\u0107 istaknuto.<\/p>\n<p><strong>Pozicija stru\u010dnjaka<\/strong><\/p>\n<p>Umjesto toga, a s obzirom dvodnevnu konferenciju o fla\u0161iranoj vodi odr\u017eanu ovog tjedna u Zagrebu te na za\u010du\u0111uju\u0107u polarizaciju stavova aktivista te slu\u017ebenika i stru\u010dnjaka raznih institucija koji su na konferenciji gostovali, doista najrelevantnije pitanje proiza\u0161lo s konferencije nije sam problem oblika koncesija na fla\u0161iranu vodu, nego potpuno nerazumijevanje slu\u017ebenih osoba za vlastitu poziciju u ukupnom sustavu dono\u0161enja politi\u010dkih i dru\u0161tveno relevantnih odluka na ovu temu.<\/p>\n<p>Dok su prigovori aktivista i\u0161li u smjeru promjene politika s ciljem poticanja kvalitetnijeg, socijalno pravednijeg i ekolo\u0161kijeg upravljanja sustavom javne vodoopskrbe i odvodnje, obja\u0161njenja stru\u010dnjaka u pravilu su se svodila na konstataciju kako je sve \u0161to se doga\u0111a potpuno legalno, u skladu sa svim zakonima (me\u0111utim, plesanje po rubu zakonitosti dovodilo se u pitanje \u2013 npr. kori\u0161tenje tehnolo\u0161ke vode za proizvodnju bezalkoholnih napitaka) kao i s regulativom Europske unije. Na kontraargumente kako EU pri transponiranju direktiva u nacionalno zakonodavstvo ostavlja dovoljno prostora za za\u0161titu i pobolj\u0161anje javnog sustava vodoopskrbe i za\u0161titu istoga kao socijalnog i ljudskog prava, stru\u010dnjaci u pravilu ili nisu razumjeli ili nisu \u017eeljeli razumjeti ovu perspektivu. Umjesto toga, njihova je vizura bila poprili\u010dno ograni\u010dena na problematiziranje pozicije aktivista, i legitimaciju pozicije firmi poput Agrokora.<\/p>\n<p>I u tome su\u0161tinskom odbijanju javnih slu\u017ebenika da pri dono\u0161enju pravila, zakona i vlastitih stavova, u obzir uzmu i perspektivu zajedni\u010dkih dobara i na\u010delo dru\u0161tvene pravednosti, po na\u0161em mi\u0161ljenju le\u017ei problem. Drugim rije\u010dima, \u010dak i ono \u0161to bi se moglo socijalno pravednije regulirati, u Hrvatskoj se \u010desto ne regulira zbog hegemonije koju ideologija slobodnog tr\u017ei\u0161ta ima u odnosu spram na\u010delima dru\u0161tvene pravednosti i zajedni\u010dkog upravljanja nad <a href=\"http:\/\/prostornapravda.org\/pogledajte-kratki-film-kome-treba-voda-u-boci\/#.WEqTJ30axch\" target=\"_blank\">javnim dobrima<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako je u javnosti dobro ukorijenjeno mi\u0161ljenje o Hrvatskoj kao vodom izrazito bogatoj zemlji (prema podacima UNESCO-a \u010dak 32.818 m3 godi\u0161nje po stanovniku, \u0161to ju \u010dini \u010dak 5. zemlji u Europi po koli\u010dini vode u odnosu na broj stanovnika) situacija ipak nije toliko bezbri\u017ena koliko se na prvu mo\u017ee \u010diniti. Naime, iskrivljenost podataka rezultat je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":16264,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[136,105,182],"theme":[457,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-16263","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-infrastruktura","tag-javni-sektor","tag-okolis","theme-klima","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16263"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16263\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16268,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16263\/revisions\/16268"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16264"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16263"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16263"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16263"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16263"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}