{"id":1620,"date":"2014-07-14T07:00:35","date_gmt":"2014-07-14T06:00:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1620"},"modified":"2021-02-25T11:06:30","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:30","slug":"parada-ponosa-u-bih-borba-na-ivicama-margine-i-drustveno-politicke-zbilje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1620","title":{"rendered":"Je li mogu\u0107a Parada ponosa u BiH?"},"content":{"rendered":"

Prije \u0161est godina, prvi poku\u0161aj odr\u017eavanja nekog javnog LGBT <\/strong>doga\u0111aja u BiH zavr\u0161ilo je premla\u0107ivanjem aktivista i posjetitelja. U posljednje se vrijeme ponovno pri\u010da o organiziranju bosanskog Prajda. No, kakve su stvarne mogu\u0107nosti i prepreke odr\u017eavanju Parade ponosa u BiH?<\/strong><\/p>\n

Kada je 2008. godine najavljeno odr\u017eavanje prvog sarajevskog queer festivala, dio bosanskohercegova\u010dke javnosti je u\u0161ao u sveobuhvatnu mobilizaciju protiv \u201cnemorala\u201d koriste\u0107i izgovor Ramazana, navodno ugro\u017eenog \u201cparadiranjem\u201d na otvorenju izlo\u017ebe pri Akademiji likovne umjetnosti. Uz hu\u0161ka\u010dku retoriku medija, te politi\u010dke i vjerske zvani\u010dnike koji su potpirivali \u201clov na vje\u0161tice\u201d, ujedinjene desni\u010darske, \u201cvjerske\u201d i druge grupe poku\u0161ale su sprije\u010diti ono \u0161to nazivaju \u201cterorom manjine\u201d. Iako prvi Sarajevo queer festival nikada nije bio osmi\u0161ljen kao Prajd, protivnici su ovaj prvi korak ka vidljivosti LGBT zajednice u Bosni i Hercegovini do\u010dekali kao ozbiljnu prijetnju poretku i izravni udar na dominantne koncepcije identiteta. U takvoj situaciji, glas borbe za jednakopravnost LGBT zajednice, artikuliran kao zahtjev za prihva\u0107anjem i po\u0161tivanjem osnovnih ljudskih prava, ostao je s jedne strane apsolutno ne\u010dujan, a s druge strane sredstvom politi\u010dke manipulacije i ekonomske kalkulacije. Protektorima i egzekutorima etnonacionalisti\u010dkih politika po\u0161lo je za rukom da svaki javni istup aktivista i aktivistkinja diskreditiraju i iskoriste za ja\u010danje svojih politi\u010dkih pozicija. Ovo je kulminiralo u tzv. \u201csarajevskoj kristalnoj no\u0107i\u201d u kojoj su na najbrutalniji mogu\u0107i na\u010din na otvorenju prvog sarajevskog queer festivala isprebijani posjetitelji, gosti, aktivisti\/kinje podsje\u0107aju\u0107i nas time jo\u0161 jednom na to koliko su sarajevska multikulturalnost i tolerancija zapravo mit.<\/p>\n

Mo\u017ee li u BiH li\u010dno biti politi\u010dko?<\/strong><\/p>\n

Nakon otvorenja prvog sarajevskog queer festivala i njegovog zatvaranja dan poslije, pitanje odgovornosti za nasilje i progon LGBT osoba u BiH postalo je temom javnih rasprava u kojima nitko nije \u017eelio preuzeti odgovornost za ono \u0161to je po\u010dinjeno tom prilikom. Pitanje o mogu\u0107nosti odr\u017eavanja prve Parade ponosa pretvoreno je u farsu senzacionalisti\u010dkog raspredanja u kasnove\u010dernjim programima koji su poslu\u017eili kao svojevrsne deponije govora mr\u017enje. Istovremeno se zagovara solucija mirne koegzistencije u vidu u\u0161utkivanja i karantenizacije upakirane u sintagmu \u201c\u010detiri zida\u201d kao jedinog sigurnog prostora za pripadnike LGBT zajednice. S obzirom na \u0161iri dru\u0161tveni kontekst koji po\u010diva na podjelama i principima stigmatizacije i inkriminacije \u201cdrugog\u201d, postavlja se pitanje je li kod nas uop\u0107e mogu\u0107e zagovarati emancipatornu borbu pod sloganom li\u010dno je politi\u010dko?<\/em> Kakve bi konzekvencije podrazumijevao kolektivni coming out<\/em> LGBT zajednice u BiH? Koje su glavne prepreke u realizaciji istog u zemlji u kojoj oksimoronska zakonska legislativa u vidu Zakona o zabrani diskriminacije i ravnopravnosti spolova ne prepoznaje zlo\u010din po\u010dinjen iz mr\u017enje, dok bi istovremeno trebao predstavljati garanciju jednakosti i za\u0161tite?<\/p>\n

Politi\u010dke elite u BiH u najboljem slu\u010daju ignoriraju potencijalno odr\u017eavanje Parade ponosa. To LGBT zajednicu ostavlja u vakuumu promi\u0161ljanja o mogu\u0107nostima politi\u010dkog istupanja i nadi da \u0107e borba jednoga dana uroditi plodom, da \u0107e se uz me\u0111unarodni pritisak i podr\u0161ku Europske unije dogoditi ne\u0161to konkretnije od pu\u0161tanja u eter balona punih iluzija i obe\u0107anja obilje\u017eenih paternalisti\u010dkim neoliberalnim donatorskim politikama. U tome le\u017ei i klju\u010dna prepreka u odr\u017eavanju Parade ponosa. \u010cinjenica da se LGBT scena u BiH proteklih godina intenzivirala kroz sve prisutniju participaciju u sferama kulture, procesima zagovaranja prava LGBT osoba, psiholo\u0161ke i pravne pomo\u0107i, nije dovoljna da bi se desio sami Prajd, jer se uvjeti za njegovu sigurnu realizaciju nalaze na drugim mjestima. Nalaze se upravo tamo gdje se ova pitanja najvi\u0161e pre\u0161u\u0107uju i zaobilaze u \u0161irokom luku iz razloga \u0161to se ne uklapaju u kalkulacije politi\u010dkih poena, osim u slu\u010dajevima u\u010dvr\u0161\u0107ivanja desnih, klerikalnih i etnonacionalisti\u010dkih pozicija. S druge strane, liberalne politi\u010dke opcije ne znaju \u0161to bi s ovim vru\u0107im krumpirom, jer u politi\u010dkom marketingu, pridobivanju i zadr\u017eavanju svakog glasa valja ra\u010dunati i na samoprozvane ljevi\u010dare koji sasvim samorazumljivo mrze \u201cpedere\u201d.<\/p>\n

Govore\u0107i o mogu\u0107nostima realizacije Parade ponosa, Jasmina \u010cau\u0161evi\u0107 iz Sarajevskog otvorenog centra isti\u010de da kako je \u201ckada je rije\u010d o prevazila\u017eenju prepreka isklju\u010divo kroz aktivisti\u010dko djelovanje, s godinama postala pesimisti\u010dna. Odluke koje se ti\u010du manjinskih skupina, posebno one vezane za ‘davanje’ prava LGBT osobama, pa makar i da bez straha pro\u0161etaju ulicama, donose se me\u0111u politi\u010dkom elitom i samo su ulog u pregovaranjima oko politi\u010dkih pozicija i koristi koje te pozicije nose. Me\u0111utim, kroz procese zagovaranja za prava LGBT osoba, kroz lobiranja tamo gdje se mora, udru\u017eeni rad mora jednom dovesti do prve prave Parade. Dakle, realno, pretpostavke su tu.\u201d<\/p>\n

Na\u0161a borba mora biti intersekcionalna<\/strong><\/p>\n

Razli\u010ditost, bila ona seksualna, rodna, rasna, klasna, nacionalna ili dr. koja se u ovakvim dru\u0161tveno-politi\u010dkim uvjetima koristi kao osnova segregacije i represije, kao i ideolo\u0161ko-politi\u010dke prakse brisanja i u\u0161utkivanja, mo\u017ee postati motivom ujedinjavanja svih marginaliziranih skupina i zajedni\u010dke borbe protiv sistema. Intersekcionalna perspektiva borbe za ljudska prava otvara prostor dijalogu i ujedinjenju unutar ljevice, te ja\u010danju mre\u017ee ljudskoprava\u0161kih grupa, pojedinaca i pojedinki u zajedni\u010dkom zagovaranju i istupanju prema institucijama vlasti:<\/p>\n

\u201cS obzirom na to da u BiH postoje vrlo slabe ili nikakve unutarnje inicijative za osu\u0111ivanje i borbu protiv [sistemskog] nasilja (rodno zasnovanog nasilja, plja\u010dke javnih dobara, ratnih zlo\u010dina, nezaposlenosti), \u0161to rezultira podr\u017eavanjem nasilja kroz glorifikovanje ratnih zlo\u010dinaca kao heroja, prisvajanje \u017eena isklju\u010divo kao \u017ertvi, etiketiranje i brisanje LGBT osoba i sl.; nasilje nad \u017eenama, Romima i Romkinjama, LGBT osobama, radnicima i radnicama, siroma\u0161nima i nezaposlenima koje se danas de\u0161ava je relativizirano, glorifikovano ili u potpunosti ignorisano. Dr\u017eavna vlast nije u stanju da ponudi afirmativne mehanizme i otvoren prostor za zajedni\u010dko djelovanje svih nas.\u00a0Stoga, Prajd u kontekstu bosanskohercegova\u010dkog dru\u0161tva mo\u017ee biti jedino socijalni bunt protiv represije i ugnjetavanja, kontinuirane plja\u010dke javnih dobara i u\u0107utkivanja svih nas. Unutar civilnog sektora, u okviru formalnih i neformalnih grupa postoje inicijative da se prostor otvori za sve, u prakti\u010dnom smislu to zahtijeva mnogo eti\u010dkog promi\u0161ljanja i\u00a0samoorganizovanja, te predstavlja rad na stvaranju jakih veza razumijevanja, djelovanja i solidarnosti izme\u0111u svih nas marginalizovanih i diskriminisanih u ovoj dr\u017eavi koji imenujemo nasilje, pro\u0161lost i svoje potrebe\u201d, isti\u010de Azra \u010cau\u0161evi\u0107 ispred Udru\u017eenja Okvir.<\/p>\n

Kritika heteronormativnosti i izmje\u0161tanje seksualne i rodne razli\u010ditosti iz sfere \u201c\u010detiri zida\u201d u centar politi\u010dkog djelovanja za Bosnu i Hercegovinu predstavlja specifi\u010dan izazov, ali i odva\u017eni potez koji bi za sobom mogao nositi razli\u010dite konzekvence i rizike. Prema poukama primjera iz susjedstva, jasno je da samo dr\u017eava ne mo\u017ee biti jamac sigurnosti odr\u017eavanja Parade ponosa, te aktivistima i aktivistkinjama pru\u017eiti adekvatnu za\u0161titu. Me\u0111utim, dok god uvo\u0111enje zlo\u010dina po\u010dinjenog iz mr\u017enje u zakonsku legislativu predstavlja samo zahtjev u proceduri, a nasilje nad seksualnim i rodnim manjinama \u201creme\u0107enje javnog reda i mira\u201d, po\u010dinitelji nasilja \u0107e u\u017eivati u ideolo\u0161koj protekciji mo\u0107nih koji nisu naklonjeni drugom i druga\u010dijem, \u010dime se daje izvjesni legitimitet proganjaju i \u0161ikaniranju manjina. Ovo dodatno uslo\u017enjava pitanje o mogu\u0107nosti odr\u017eavanja prvog bosanskohercegova\u010dkog Prajda koje \u0107e jo\u0161 neko vrijeme stajati u sjeni duboke politi\u010dke hipokrizije i nedostatku sluha za zahtjeve manjina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada je 2008. godine najavljeno odr\u017eavanje prvog sarajevskog queer festivala, dio bosanskohercegova\u010dke javnosti je u\u0161ao u sveobuhvatnu mobilizaciju protiv \u201cnemorala\u201d koriste\u0107i…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1623,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[108],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[135],"class_list":["post-1620","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-lgbt","theme-drustvo","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1620"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1620\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1725,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1620\/revisions\/1725"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1623"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1620"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1620"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1620"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1620"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}