{"id":16180,"date":"2016-12-06T02:00:01","date_gmt":"2016-12-06T01:00:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16180"},"modified":"2021-02-25T10:59:56","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:56","slug":"strajk-zdravstvenih-mandarina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16180","title":{"rendered":"\u0160trajk zdravstvenih mandarina"},"content":{"rendered":"

\u0160trajk slovenskih lije\u010dnika, trenutno zamrznut do sije\u010dnja, odvija se paralelno s pregovorima izme\u0111u vlade i sindikata javnog sektora. Upravo taj posebni status koji lije\u010dnici tra\u017ee u odnosu na ostatak javnog sektora, precizan je indikator dvostruke opasnosti kojoj je taj sektor izlo\u017een: vanjska, pod vodstvom kapitala i posredstvom dr\u017eave i unutarnja, zasnovana na kastinskom sustavu.<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to odgleda neki od filmova Michaela Moorea, neupu\u0107enom gledatelju bi se moglo u\u010diniti kako je slovenski zdravstveni sistem uistinu izvrstan. No \u010dinjenica da je zdravstveni sustav u Sloveniji jo\u0161 uvijek bolji nego u mnogim drugim dr\u017eavama na svijetu ne smije dovesti do zaklju\u010dka da on ne pati od ozbiljnih problema. Problemi postoje, sistemske su prirode, i iz godine u godinu se sve vi\u0161e gomilaju. Pritom ne nedostaje niti sporednih zapleta koji se doimaju sasvim slu\u010dajnima, dok pa\u017eljiviji pogled uvijek iznova otkriva sistemske probleme. Spomenimo samo dva primjera. <\/span><\/p>\n

U martu ove godine u \u0160empetru pri Gorici preminuo je pacijent kojemu su umjesto kisika davali “plin za smijanje”. Podrobnija istraga otkrila je cijeli niz gre\u0161aka pri instalaciji opreme, nedostatnu kontrolu itd. Svje\u017eiji primjer dogodio se u Sveu\u010dili\u0161nom klini\u010dkom centru Maribor iz kojeg su u Ljubljanu na zra\u010denje poslali pacijenticu kojoj ono uop\u0107e nije bilo potrebno. Gospo\u0111a je imala tu nesre\u0107u da je bila imenjakinja druge pacijentice kojoj je zra\u010denje zaista bilo potrebno. U oba primjera nadle\u017eni ne \u017eele preuzeti odgovornost ili odgovornost prebacuju me\u0111u sobom. Sli\u010dnih primjera ima jo\u0161 puno, i upravo oni, uz iznimno duge liste \u010dekanja, najvi\u0161e ljute javnost.<\/span><\/p>\n

Doktorski zahtjevi<\/strong><\/p>\n

Iako su sve vlade obe\u0107avale zdravstvenu reformu, niti jedna je do sada nije provela, a ho\u0107e li to uspjeti ovoj vladi vidjet \u0107emo ubrzo. Premijer Miro Cerar je ministrici zdravstva nalo\u017eio da u idu\u0107a dva tjedna predstavi dugo o\u010dekivanu i najavljivanu reformu. Ministrica i njeni nedavni pregovori sa sindikatom doktora uzrok su manje koalicijske krize. Sve je po\u010delo prije nekoliko tjedana kada je vlada usporedno vodila pregovore sa sindikatom doktora (Fides) i sindikatima javnog sektora. Neuspjeh prvih pregovora rezultirao je \u0161trajkom doktora. Nakon velikodu\u0161nih ustupaka koje im je obe\u0107ala ministrica zdravstva Milojka Kolar, doktori su \u0161trajk zamrznuli do januara. To je izazvalo ogor\u010denje me\u0111u sindikatima javnog sektora koje je ministar za javnu upravu, Boris Koprivnikar, istovremeno uvjeravao kako nije mogu\u0107e ukinuti sve mjere \u0161tednje kojima je javni sektor bio podvrgnut proteklih godina.<\/span><\/p>\n

No vratimo se na po\u010detak te pogledajmo kakvi su uop\u0107e bili zahtjevi Fidesa. U najkra\u0107im crtama \u2013 ve\u0107e pla\u0107e, vi\u0161e sredstava i izuzimanje iz sustava zaposlenih u javnom sektoru. Me\u0111u njima doktori, naravno, ni izbliza nisu najlo\u0161ije pla\u0107eni, ali u njihovim redovima svakako postoje iznimno velike razlike koje dose\u017eu astronomske razmjere u usporedbi s ostalim radnicima u zdravstvu. Nekada\u0161nji ministar zdravstva, a trenutni direktor Crvenog kri\u017ea Slovenije, objavio je u Dnevniku vrlo indikativnu kolumnu o tom pitanju. U njoj pokazuje kako bolni\u010dka servirka u cijeloj godini zaradi koliko bolje pla\u0107eni doktor zaradi u jednom mjesecu. \u0160tovi\u0161e, budu\u0107i da joj je osnovica pla\u0107e manja od minimalne, do iznosa se do\u0111e tek raznim dodacima koji se ne ubrajaju u osnovicu. S obzirom na to jasno je bolni\u010dka servirka mo\u017ee ra\u010dunati na iznimno nisku penziju. Na taj je na\u010din ve\u0107 sada velik broj radnika, pa i onih u javnom sektoru, u biti siroma\u0161an. Ne apsolutno siroma\u0161an ili ispod praga siroma\u0161tva, ali svejedno u situaciji da se povremeno moraju osloniti na pomo\u0107 Crvenog kri\u017ea ili drugih humanitarnih organizacija. Nenadani tro\u0161ak, kao \u0161to je kvar perilice rublja, predstavlja za njih omanju katastrofu u obiteljskom prora\u010dunu. Drugim rije\u010dima, me\u0111u radnicima u zdravstvu postoji prakti\u010dki kastinski sistem, a najmo\u0107nija kasta – doktori, ne iskazuje prakti\u010dki nikakvu solidarnost s medicinskim sestrama, servirkama i drugim zdravstvenim osobljem.<\/span><\/p>\n

Kastinska struktura i nadrealni zahtjevi<\/strong><\/p>\n

Iznimno velike razlike postoje i me\u0111u samim doktorima. Mladi doktori, koji tek po\u010dinju s radom, sigurno ne primaju mjese\u010dnu pla\u0107u u visini godi\u0161nje pla\u0107e ranije spomenute servirke. Perspektive su im tako\u0111er vrlo lo\u0161e. Vi\u0161e pla\u0107e i vi\u0161e sredstava su, stoga, zapravo zahtjevi koji se ti\u010du prvenstveno najvi\u0161eg e\u0161alona me\u0111u samim doktorima, odnosno onih koji su ve\u0107 sada najbolje pla\u0107eni. Njima bi se, po dodu\u0161e jo\u0161 neslu\u017ebenom dogovoru, pla\u0107e mogle pove\u0107ati za \u010dak 10%. Zahtjev koji je u javnosti izazvao daleko najvi\u0161e ogor\u010denja, pa se posljedi\u010dno i nije na\u0161ao u posljednjoj verziji zahtjeva sindikata doktora, glasi: “Ukoliko poslodavac optereti doktora u tolikoj mjeri da bi njegov rad kod drugoga poslodavca zbog toga postao opasan, mora mu osigurati jednake financijske uvjete kao kad bi drugdje i radio. Navedeno neka se uredi u kolektivnom ugovoru za doktore ili u aneksu kolektivnog ugovora.” U prijevodu to zna\u010di da je doktoru, koji do podne radi u javnoj bolnici, a taj ga rad toliko izmu\u010di da popodnevnu drugu smjenu ne mo\u017ee raditi privatno, dr\u017eava svejedno du\u017ena platiti novac koji bi privatnim radom mogao zaraditi. Nadrealan zahtjev, kao \u0161to je re\u010deno, na kraju nije prona\u0161ao svoj put me\u0111u kona\u010dne zahtjeve, ali svejedno ukazuje na stanje duha zdravstvenih mandarina.<\/span><\/p>\n

Sasvim sli\u010dno je mi\u0161ljenje i djelovanje ostalih mandarina koji su posljednjih desetlje\u0107a zagrizli i u druge sustave javnog sektora, npr. onih sveu\u010dili\u0161nih. I tu se radi o malom sloju iznimno dobro pla\u0107enih ljudi, prisjetimo se samo afere o dodacima za stalnu pripravnost, koji su zakonom predvi\u0111eni za slu\u017ebe pri kojima je stalna pripravnost uistinu potrebna \u2013 vatrogasce, policajce i sli\u010dne. Biv\u0161i ministar financija, Du\u0161an Mramor, prije toga dekan Ekonomskog fakulteta, i njegovo dru\u0161tvance su si te dodatke ispla\u0107ivali za svoj profesorski rad te tako po\u0161teno podebljali svoje pla\u0107e. Jo\u0161 vi\u0161u razinu opscenosti su dosegli brane\u0107i svoje dodatke time \u0161to su ponekad i rano ujutro ili \u010dak po no\u0107i odgovarali na e-mailove. Nakon takvog obja\u0161njenja, treba se zapitati na kolike bi tek dodatke trebali imati pravo samozaposleni \u010dije radno vrijeme odgovara samom vremenu kao takvom.<\/span><\/p>\n

\u0160ire politi\u010dke posljedice<\/strong><\/p>\n

Ukratko, kompletan javni sistem prolazi kroz sli\u010dnu imploziju. U gotovo svim podru\u010djima uspostavlja se svemogu\u0107a, iznimno dobro pla\u0107ena i obi\u010dno politi\u010dki mo\u0107na kasta te masa helota koja toj kasti slu\u017ei. S obzirom na to da je sustav javnog sektora za tu kastu svejedno i dalje previ\u0161e ograni\u010davaju\u0107i, oni neprestano tra\u017ee originalne na\u010dine da ga izigraju. Primjer su ve\u0107 spomenuti dodaci za stalnu pripravnost, zatim i autorski ugovori za dodatan rad unutar njihovih mati\u010dnih ustanova koji bi morao biti pokriven pla\u0107om. U potpalublju tog javnosektorskog Titanika obitava obi\u010dna raja, \u010diji prekarni polo\u017eaj se ni\u010dime ne razlikuje od polo\u017eaja raje u potpalublju privatnosektorskog Titanika. U oba slu\u010daja nailazimo na maksimalnu mogu\u0107u eksploataciju, rezanje radni\u010dkih prava, nedostatak socijalne sigurnosti, itd. <\/span><\/p>\n

Navedenog u sve ve\u0107oj mjeri postaje svjesna i javnost, pa ne \u010dudi \u0161to \u0161trajk doktora nije podupiralo \u010dak 70% anketiranih. No ljuti boj za cehovske interese koji je uprili\u010dio Fides ipak je imao neke neo\u010dekivane pozitivne u\u010dinke. Budu\u0107i da su pregovori s doktorima vo\u0111eni paralelno s pregovorima sa sindikatima javnog sektora, ustupci Fidesu doveli su do zanimljivog rezultata. Ukazali su, naime, na dvoli\u010dnost vlade, koja s jedne strane tra\u017ei nastavak mjera \u0161tednje u javnom \u0161kolstvu, dok kesu velikodu\u0161no razrje\u0161uje za doktore. Stoga su sindikati javnog sektora odmah poru\u010dili kako su njihovi zahtjevi o\u010dito bili prekonzervativni te da \u0107e, sada kada su kolege doktori ispregovarali toliko puno, i oni sami tra\u017eiti vi\u0161e.<\/span><\/p>\n

Uslijedio je bizaran odgovor predsjednika vlade koji je sindikate pozvao da se dogovore izme\u0111u sebe \u0161to i kako, a zatim \u0107e s njima ponovno razgovarati vlada. Sindikati su takav poziv, naravno, odbili te se cijela situacija pretvorila u spomenutu malu koalicijsku krizu. Stranka penzionera, Desus, zbog sklopljenog dogovora s doktorima ve\u0107 je povukla podr\u0161ku ministrici zdravstva i poru\u010dila kako dogovor s doktorima, koji ne bi bio usugla\u0161en i sa njima, mo\u017ee zna\u010diti i kraj koalicije. Ta koalicijska kriza trenutno jo\u0161 nije razrije\u0161ena, a po svemu sude\u0107i \u0107e obe\u0107anja dana doktorima vjerojatno morati biti revidirana i osjetno reducirana. U suprotnom, vlada \u0107e se na\u0107i izme\u0111u \u010deki\u0107a sindikalnih pregovora i nakovnja koalicijskih partnera, a trenutna kriza bi mogla prerasti u znatno ve\u0107u te mo\u017eda \u010dak i zatresti premijerovu stolicu.<\/span><\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon \u0161to odgleda neki od filmova Michaela Moorea, neupu\u0107enom gledatelju bi se moglo u\u010diniti kako je slovenski zdravstveni sistem uistinu izvrstan…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16182,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-16180","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16180","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16180"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16180\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16212,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16180\/revisions\/16212"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16182"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16180"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16180"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16180"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16180"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16180"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16180"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16180"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}