{"id":16152,"date":"2016-12-01T14:50:13","date_gmt":"2016-12-01T13:50:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16152"},"modified":"2016-12-01T14:59:21","modified_gmt":"2016-12-01T13:59:21","slug":"medijska-kriza-civilnih-organizacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16152","title":{"rendered":"Medijska kriza civilnih organizacija"},"content":{"rendered":"

Izvije\u0161\u0107a o medijskim neslobodama i nasilju nad novinarima u zemljama Balkana postala su protekle godine posebno popularna, iako prijetnje novinarima i njihova zatvaranja<\/a> u pojedinim zemljama nisu, realno, ni\u0161ta novo. A s ve\u0107im brojem prijavljenih napada<\/a>, s ve\u0107im apelima prema zapadnim zemljama da “urazume” iracionalne politi\u010dke elite Balkana, Europa je ponovno svratila pozornost na ove teme, i to na na\u010din da je bacila mrvice financija raznim organizacijama koje se bave nadgledanjem medija da, eto, popi\u0161u probleme<\/a>.<\/p>\n

I kao da smo se vratili u devedesete, s ne\u0161to manje obasipanja parama i s mnogo vi\u0161e projektne kontrole. Uz iznimku toga da Hrvatske i drugih balkanskih EU \u010dlanica \u010desto ni nema me\u0111u tim problemati\u010dnim zemljama. Premda, zapravo, nije ni bitno ima li popisa hrvatskih medijskih problema u tim izvje\u0161tajima. Bez adekvatne promjene medijske politike Europske unije, svi ti popisi medijskih problema, svi apeli, sve peticije i ankete jednostavno su mrtvo slovo na papiru.<\/p>\n

Tri uzroka krize novinarstva<\/strong><\/p>\n

No, vratimo se na po\u010detak. Izvje\u0161taji o medijskim neslobodama civilnih organizacija rijetko se bave sistemskim problemima u medijima. Civilne organizacije gotovo nikad ne postavljaju pitanje koji su uzroci doveli do takvog radikalnog slabljenja informativnog sektora da su njegovi radnici \u010dak i fizi\u010dki postali ugro\u017eeni, niti kako to rije\u0161iti. Sami izvje\u0161taji tih organizacija sami su sebi svrhom, oni uglavnom nikad ne nude funkcionalna rje\u0161enja, ve\u0107 umjesto toga, dvadesetpet godina daju uvijek iste mjere koje nemaju nikakav utjecaj na formiranje i razvoj medijskog polja.<\/p>\n

Dru\u0161tveno ekonomske dinamike unutar medijskog polja jo\u0161 nisu bile usmjerene ili definirane mjerama ovih medijskih nadglednika, upravo suprotno. Liberalne mjere i\u0161le su, ba\u0161 kao i danas, u smjeru za\u0161tite dostojanstva pojedinca, potpuno zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da u medijima za\u0161tita novinara ovisi o njegovoj materijalnoj za\u0161ti\u0107enosti na radnom mjestu. Ignoriranje ekonomske dimenzije medija, kao i ignoriranje onoga na \u0161to sami novinari upozoravaju izme\u0111u redaka, govore\u0107i o mehanizmima cenzure i autocenzure, mo\u017eda omogu\u0107ava samoreprodukciju civilnih organizacija, ali ne pru\u017ea nikakvu za\u0161titu dostojanstva novinara kao ni njihovo materijalno pre\u017eivljavanje.<\/p>\n

Zanimljivo je promatrati preporuke civilnih organizacija u medijima kroz du\u017ei vremenski period jer se iz njih ne mo\u017ee pro\u010ditati gotovo ni\u0161ta o promjenama samog medijskog polja. A ono se stubokom promijenilo. Za po\u010detak, izmi\u0161ljen je internet, digitalno novinarstvo preuzelo je primat nad tiskanim, protok informacija je puno br\u017ei, a i sama ekonomija medija radikalno se promijenila.<\/p>\n

Ogla\u0161iva\u010di su “pobjegli” iz tiskanih medija na internet, javni se sektor povukao iz financiranja medija, na prisilu EU, i u kona\u010dnici 2008. godine, pogodila nas je, za medijski sektor, fatalna ekonomska kriza. Ova tri faktora utjecala su na radikalno preoblikovanje medijskog polja koje podrazumijeva radikalan (poslove koje je nekad obavljalo petero ljudi, poput fotografiranja, montiranja, ure\u0111ivanja, snimanja, pisanja i sl… danas obavlja jedan “multipraktik” novinar) i trajan gubitak radnih mjesta u novinarstvu (smanjenje broja medijskih jedinica), pad informativnosti medija i gubitak povjerenja javnosti u medije. Novi javno osvije\u0161teni problem je i koli\u010dina la\u017enih vijesti podrijetlom sa socijalnih mre\u017ea koje prolaze jer su radni uvjeti u medijima postali toliko sku\u010deni da je vrijeme preostalo na raspolaganju za provjeravanje informacija radikalno ograni\u010deno.<\/p>\n

U tr\u017ei\u0161nom svijetu medijske ekonomije, za odr\u017eavanje medija \u017ertvovana je njihova kvaliteta. Potom je posljedi\u010dno srozan ugled same struke i naru\u0161eno dostojanstvo radnika te je u kona\u010dnici izgubljeno povjerenje same publike.<\/p>\n

Gubitak vjerodostojnosti<\/strong><\/p>\n

Novinarima se vjeruje jednako malo kao i politi\u010darima, no kako novinari nemaju za\u0161titu represivnih dr\u017eavnih aparata, “zborenje istine” fizi\u010dki ih izla\u017ee \u010ditateljima neistomi\u0161ljenicima ali i subjektima njihovih tekstova. Pritom, ne treba zanemariti, da je danas u doba interneta, komentara na portalima, javno dostupnih mejl adresa i javnih profila na dru\u0161tvenim mre\u017eama, znatno lak\u0161e pristupiti nekom novinaru i izvrije\u0111ati ga na “pasja kola”.<\/p>\n

Kriza medija traje ve\u0107 du\u017ei niz godina, a civilne udruge u pri\u010du su se uklju\u010dile tek sada, kada se nakupio dovoljan broj skandaloznih osobnih napada na pojedince. U kombinaciji sa mrvicama kruha sa stola Europske komisije, vi\u0161e se puta pokazalo da je primarni cilj izvje\u0161taja o medijskim neslobodama opravdati sitna projektna sredstva dobivena na temu popisa problema u medijima nego se zaista baviti medijskim problemima. Ignoriranje mi\u0161ljenja i \u017eelja samih novinara pri definiciji medijskih politika civilnih organizacija, sve napisano samo potvr\u0111uje.<\/p>\n

Na kraju, pomalo je i apsurdno promatrati razliku izme\u0111u apoliti\u010dnih izvje\u0161taja civilnih organizacija i potencijalne promjene medijske politike koja nas, nadajmo se, \u010deka na razini Europske unije. Naime, dok udruge pi\u0161u o napadima na novinare, Unija uvi\u0111a gre\u0161ku povla\u010denja javnog sektora iz financiranja medija. Dok se udruge skandaliziraju nad rastu\u0107om desnicom, Unija vidi da je tr\u017ei\u0161te u medijima uzrokovalo pad informativnosti i porast autocenzure. Ironi\u010dno je u kona\u010dnici da \u0107e usprkos dvadesetogodi\u0161njem pra\u0107enju medija, udruge morati prihvatiti promjenu medijske politike EU koja jasno ide u smjeru puno lijevijem od politika udruga. Po radnike adekvatna medijska politika liberalima \u0107e se u kona\u010dnici tako nametnuti odozgo, jer alternativa je ja\u010danje radikalne desnice, a to nitko ne \u017eeli.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izvije\u0161\u0107a o medijskim neslobodama i nasilju nad novinarima u zemljama Balkana postala su protekle godine posebno popularna, iako prijetnje novinarima i njihova zatvaranja u pojedinim zemljama nisu, realno, ni\u0161ta novo. A s ve\u0107im brojem prijavljenih napada, s ve\u0107im apelima prema zapadnim zemljama da “urazume” iracionalne politi\u010dke elite Balkana, Europa je ponovno svratila pozornost na ove […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":16153,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[28],"theme":[458],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-16152","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-mediji","theme-drustvo","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16152","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16152"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16152\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16155,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16152\/revisions\/16155"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16153"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16152"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16152"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16152"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16152"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16152"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16152"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16152"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}