{"id":16106,"date":"2016-11-29T11:50:32","date_gmt":"2016-11-29T10:50:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16106"},"modified":"2016-11-29T14:42:10","modified_gmt":"2016-11-29T13:42:10","slug":"ubojstvo-u-nazorovoj-ustaski-lumpenproleter-i-crveni-burzuj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16106","title":{"rendered":"Ubojstvo u Nazorovoj: usta\u0161ki lumpenproleter i crveni bur\u017euj?"},"content":{"rendered":"

Sude\u0107i prema po\u010diniteljevom iskazu danom policiji nakon uhi\u0107enja, prije nepuna tri tjedna u Hrvatskoj se nakon dugo vremena dogodilo politi\u010dko ubojstvo<\/a>. U iskazu kasnije danom tu\u017eiteljstvu, optu\u017eenik je promijenio onaj prvotni i samim tim motivacija navedena u prvom iskazu ne\u0107e biti uzeta u obzir u sudskom procesu. Me\u0111utim, bila je toliko uvjerljiva da ju je nemogu\u0107e zanemariti. Bez obzira na uvjerljivost, nitko osim Dragana Markovine u kolumni na Telegramu<\/a> nije ubojstvo okarakterizirao politi\u010dkim.<\/p>\n

Mo\u017eda je razlog tome \u0161to \u017ertva nije bila nikad obna\u0161atelj politi\u010dke funkcije ili poznata kao javna osoba, a mo\u017eda je ulogu odigrao i op\u0107i rast non\u0161alancije prema desnom ekstremizmu, kao i “politi\u010dka neozbiljnost” ubojice. Ipak, pored svih ovih faktora, \u010dini se da je presudnu ulogu u zanemarivanju politi\u010dke dimenzije ubojstva odigrala “ekonomska osveta” koju je ubojica u iskazu jasno naveo kao motiv. Zanimljivo je da se uobi\u010dajenom tretiranju ekonomskog aspekta, u ovom slu\u010daju izrazito klasnog, kao ne-politi\u010dkog pridru\u017eio i sam Markovina, zanemaruju\u0107i ga u \u010ditanju ubojstva iz perspektive \u0161irih dru\u0161tvenih procesa.<\/p>\n

Motivacija iza ubojstva<\/strong><\/p>\n

Dakle, 11. studenog ove godine je Vlado Turudi\u0107, biv\u0161i \u010dlan predsjedni\u0161tva prousta\u0161ke Autohtone hrvatske stranke prava (A-HSP), ubio u Nazorovoj ulici u Zagrebu umirovljenika \u0110or\u0111ija Buri\u0107a. Jednostavno je do\u0161ao na vrata i ispalio \u010detiri hica u njega. Koja je bila poveznica izme\u0111u Turudi\u0107a i “stare komunjare” kako ga u prvom iskazu naziva? Nisu se me\u0111usobno poznavali, ali je Turudi\u0107eva supruga radila kao \u010dista\u010dica u Buri\u0107evih. Buri\u0107 je za vrijeme Jugoslavije bio direktor jedne od podru\u017enica Kon\u010dara, dok mu je sin danas vlasnik nekoliko firmi. Takav klasni status Buri\u0107evih motivirao je Turudi\u0107evu suprugu da im se obrati za pomo\u0107.<\/p>\n

Naime, prema Turudi\u0107evom iskazu, supruga je jednom prilikom zamolila Buri\u0107a da upita svog sina postoji li mogu\u0107nost da u nekoj od svojih firmi prona\u0111e radno mjesto za njenog nezaposlenog sina. Buri\u0107 je odgovorio potvrdno i proslijedio upit sinu koji je bio spreman zaposliti mla\u0111eg Turudi\u0107a. No, zapo\u0161ljavanje se izjalovilo jer je prilikom upita \u010dista\u0107ica kod Buri\u0107evih pre\u0161utjela va\u017enu \u010dinjenicu: njen sin je gluhonijem. Turudi\u0107 u iskazu navodi da je to bilo ono \u0161to je prelilo \u010da\u0161u i potaknulo ga na zlo\u010din. Tako\u0111er je iz iskaza vidljivo kako se bijes prema Buri\u0107u postepeno stvarao. Pored \u010dinjenice da su dobrostoje\u0107i, porijeklom Crnogorci, Turudi\u0107a je nerviralo i to \u0161to Buri\u0107, prema onome \u0161to mu je ispri\u010dala supruga, vrlo rado gleda partizanske filmove na Klasik TV-u dok mu ona \u010disti ku\u0107u.<\/p>\n

Ideolo\u0161ki okvir za \u010detiri pucnja<\/strong><\/p>\n

Markovina je u pravu kada locira inspiraciju i “politi\u010dku licencu” za ubojstvo u uzletu radikalnije desnice posljednjih nekoliko godina, no zanemarivanjem klasne dimenzije, bolno o\u010dite i u samom Turudi\u0107evom iskazu, te\u0161ko da do kraja mo\u017eemo razumjeti razloge tog uzleta, kao i rasprostranjenu politi\u010dku popularnost tih ideja. Dakle, da ponovimo: lumpenproleter, \u010dlan opskurne prava\u0161ke stranke najpoznatije po poku\u0161ajima postrojavanja “strana\u010dke garde” na centralnom zagreba\u010dkom trgu, ubio je biv\u0161eg socijalisti\u010dkog direktora, “crvenog bur\u017euja” kojemu njegova supruga \u010disti ku\u0107u. Dok Turudi\u0107 ima nezaposlenog gluhonijemog sina, a crnu uniformu strana\u010dke garde sklapa po principu “nek’ svatko obu\u010de ne\u0161to crno \u0161to ima doma”, Buri\u0107ev sin je vlasnik nekoliko poduze\u0107a.<\/p>\n

Turudi\u0107ev zlo\u010din se zapravo savr\u0161eno podudara s “klasnom teorijom<\/a>” koju promovira hrvatska radikalna desnice. Kako nemaju politi\u010dkog prostora da priznaju da je projekt samostalne Hrvatske do\u017eivio ekonomski i socijalni fijasko, a vjera im ne dopu\u0161ta niti da barataju pojmom klase, “odlu\u010dili” su klasni antagonizam prevesti u poznati im jezik: Hrvatska zapravo jo\u0161 nije iza\u0161la iz Jugoslavije, svime upravljaju jugoslavenske elite (UDBA i kulturna inteligencija) i vr\u0161e teror nad obi\u010dnim hrvatskim narodom. Politi\u010dkoj uvjerljivosti pridonijelo im je parazitiranje na politi\u010dkoj neuvjerljivosti SDP-a i liberalne inteligencije, stasale i klasno uznapredovale u jugoslavenskom periodu, koji su odagnali sve veze s radni\u010dkom klasom. Te\u0161ko je za povjerovati da sav taj sklop desnog “klasnog” tuma\u010denja ekonomske i politi\u010dke stvarnosti, nije oblikovao i Turudi\u0107evo opravdanje ubojstva \u0110or\u0111ija Buri\u0107a.<\/p>\n

Koliko god ove desni\u010darske teorije bile bizarne i bolno proma\u0161ene uz minimalna poklapanja, one adresiraju odre\u0111ene dru\u0161tveno-ekonomske probleme koji tzv. liberalnoj ljevici uglavnom izmi\u010du iz vidokruga. Time se niti opravdava njihova nesnosna i krajnje opasna politi\u010dka retorika, niti se Turudi\u0107a amnestira za zlo\u010din, ve\u0107 se samo \u017eeli naglasiti da se ne smije zanemariti klasna komponenta u cijeloj pri\u010di. Upravo klasnoj komponentni odozdo, ma koliko to neobi\u010dno zvu\u010dalo, svoj uspjeh u prili\u010dnoj mjeri duguje i doma\u0107i povijesni revizionizam: revidiranje povijesti Drugog svjetskog rata i socijalisti\u010dkog perioda slu\u017ei prije svega revidiranju klasnog antagonizma danas. Ne tako da ga se bri\u0161e\u00a0kako se \u010desto pamfletisti\u010dki na ljevici zna tuma\u010diti, ve\u0107 ga se zapravo nagla\u0161ava, ali kroz prevo\u0111enje u sukob izme\u0111u hrvatskog naroda i komunisti\u010dkih elita, ma koliko one izma\u0161tane bile ili zamijenjene s liberalnima. Politi\u010dka uvjerljivost te povijesne ironije svoju snagu crpi iz trenutne ekonomske i dru\u0161tvene situacije koja vapi za druk\u010dijim odgovorima na ta ista pitanja koja slu\u017ebena “ljevica”, parlamentarna i vanparlamentarna, mahom pre\u0161u\u0107uje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sude\u0107i prema po\u010diniteljevom iskazu danom policiji nakon uhi\u0107enja, prije nepuna tri tjedna u Hrvatskoj se nakon dugo vremena dogodilo politi\u010dko ubojstvo. U iskazu kasnije danom tu\u017eiteljstvu, optu\u017eenik je promijenio onaj prvotni i samim tim motivacija navedena u prvom iskazu ne\u0107e biti uzeta u obzir u sudskom procesu. Me\u0111utim, bila je toliko uvjerljiva da ju je […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10738,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[103],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-16106","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ideologija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16106","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16106"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16106\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16114,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16106\/revisions\/16114"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10738"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16106"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16106"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16106"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16106"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16106"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}