{"id":16099,"date":"2016-11-29T08:00:35","date_gmt":"2016-11-29T07:00:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16099"},"modified":"2021-02-25T10:59:59","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:59","slug":"pozadina-price-o-zemlji-hasisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16099","title":{"rendered":"Pozadina pri\u010de o “zemlji ha\u0161i\u0161a”"},"content":{"rendered":"

Posljednjih godina Albanija je do\u0161la u sredi\u0161te pa\u017enje europske javnosti kao jedan od klju\u010dnih izvora ha\u0161i\u0161a i marihuane za zapadnoeuropska tr\u017ei\u0161ta. Iako je pod sna\u017enim pritiskom da ovu trgovinu zaustavi, dr\u017eava se \u010dini se ne mo\u017ee izboriti s novim dilerima. Pogled na uzroke okretanja prema trgovini drogom otkriva neke od razloga za to.<\/strong><\/p>\n

Optu\u017eba da Albanija postaje “zemlja ha\u0161i\u0161a” jedna je od onih koje se u posljednje vrijeme naj\u010de\u0161\u0107e upu\u0107uju aktualnoj vladi. Opozicija zajedno s tzv. civilnim dru\u0161tvom i dijelom sigurnosnih agencija susjednih zemalja u\u010destalo ukazuje na ovaj dru\u0161tveni problem koji se sve vi\u0161e pretvara u klju\u010dnu politi\u010dku temu. Prema tim optu\u017ebama, vlada sustavno i namjerno izbjegava obra\u010dunati se s problemom potrebnom \u017eestinom i to iz politi\u010dkih razloga. No kada je 2014. godine Socijalisti\u010dka stranka (PS) do\u0161la na vlast doista je pokrenuta velika policijska operacija u selu Lazarat koje se smatra sredi\u0161tem trgovine drogom. To je selo posljednjih godina postalo zloglasno, a privuklo je i znatnu pa\u017enju me\u0111unarodnih medija.<\/p>\n

Za vrijeme vladavine Demokratske stranke (PD) od 2005. do 2013. godine, u Lazaratu su proizvedene ogromne koli\u010dine ha\u0161i\u0161a, kasnije izvezene u zapadnoeuropske zemlje. \u010cini se kako je izme\u0111u PD-a i dilera u selu doista postojao odre\u0111eni dogovor koji je omogu\u0107io demokratima da osvoje vlast u regiji Gjirokast\u00ebr, ranijoj utvrdi socijalista. Tek je 2014. godine do\u0161lo do razbijanja ovog monopola Lazarata na kultivaciju i izvoz ha\u0161i\u0161a i to nakon velike akcije u kojoj je sudjelovalo 800 policajaca i koja je izazvala oru\u017eani sukob s dilerima. Unato\u010d velikom broju uhi\u0107enja do sad nije podignuta niti jedna optu\u017enica za organizaciju ilegalne aktivnosti. Drugim rije\u010dima, oni koji se smatraju velikim bosovima nikada nisu ka\u017enjeni.<\/p>\n

Obnova trgovine<\/strong><\/p>\n

Nakon te akcije vlada PS-a dobila je brojne pohvale i me\u0111unarodnu podr\u0161ku za svoje sudjelovanje u “ratu protiv droga” te zaustavljanje uzgoja i izvoza ha\u0161i\u0161a. No sada je izlo\u017eena optu\u017ebama istih aktera da je potajno \u2013 izravno ili neizravno \u2013 pomogla ponovnom ja\u010danju proizvodnje ha\u0161i\u0161a i to na vi\u0161oj razini od one prije 2014. godine. Nekoliko medijskih izvje\u0161taja \u010dini se potvr\u0111uje tezu da se na nekim podru\u010djima proizvodnja ha\u0161i\u0161a pro\u0161irila. Pre\u0161utna dozvola za proizvodnju u Lazaratu prije 2014. godine ujedno je zna\u010dila da druga sela ne mogu u\u0107i u utrku za tu proizvodnju. Sada, nakon razbijanja ovog monopola, proizvodnja za izvoz se \u0161iri osobito u zaba\u010denim planinskim selima.<\/p>\n

Tako\u0111er je o\u010dito kako se ovo \u0161irenje proizvodnje doga\u0111a uz pristanak lokalne policije koja navodno uzima najmanje 10% zarade, a neki zaposlenici sigurnosnih slu\u017ebi navodno su i vlasnici zemlji\u0161nih parcela koje obra\u0111uju lokalni seljaci. Uhi\u0107enja se i dalje povremeno doga\u0111aju, no pretpostavlja se da ona zahva\u0107aju samo one koji nisu dovoljno visoko u lancu distribucije da bi imali bolje veze s velikim dilerima i policijom. Trgovina drogom postaje vrlo va\u017ean dio albanske ekonomije, a promet se procjenjuje na \u010detiri do pet milijardi eura mjese\u010dno. Uz to, \u010dini se da se i u ovom biznisu razvija svojevrsna klasna borba: ve\u0107ina uzgajiva\u010da su siroma\u0161ni seljaci koji poku\u0161avaju zaraditi proizvodnjom unutar obiteljskog gospodarstva, no upravo su oni najizlo\u017eeniji represiji dr\u017eave.<\/p>\n

Povratak zemlji<\/strong><\/p>\n

Kako bi se ekonomski i socijalno odr\u017eali na \u017eivotu, ve\u0107ina malih proizvo\u0111a\u010da natjerana je u neki oblik zavisnog odnosa prema lokalnoj policiji ili velikim dilerima koji imaju jake veze na stranim tr\u017ei\u0161tima s uvoznicima ha\u0161i\u0161a u Europu, osobito u Italiju. Istodobno ja\u010daju i sumnje u vezu vlade s ovom trgovinom. Upletenost korumpiranih visokih vladinih du\u017enosnika u biznis s ha\u0161i\u0161om nije ni\u0161ta novo, no tako\u0111er se \u010dini kako u vlasti postoji stav da toleriranje ovog tipa neformalne ekonomije ubla\u017eava posljedice dugotrajne ekonomske krize. Ova dimenzija cijele pri\u010de je jo\u0161 va\u017enija zato \u0161to su posljedice neoliberalnog ekonomskog restrukturiranja osobito pogodile poljoprivrednu proizvodnju.<\/p>\n

“Slobodna trgovina” omogu\u0107ila je potpunu dominaciju uvoznih proizvoda na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu prehrambenih proizvoda. Sve ovo, zajedno s uni\u0161tenjem infrastrukture na selu izgra\u0111ene u socijalizmu, potaknulo je proces napu\u0161tanja zemlje, osobito u naseljima u planinskim podru\u010djima. Velik broj stanovnika tih podru\u010dja iselio je u Gr\u010dku i Italiju te ve\u0107e gradove u Albaniji, poput Tirane. No po\u010detkom krize 2008. godine mnogi od njih su se zbog nedostatka posla morali vratiti u Albaniju (posebno iz Gr\u010dke). Sli\u010dno se dogodilo s onima koji su bili na privremenom radu u Tirani \u010diji je gra\u0111evinskih sektor po\u010detkom krize kolabirao. Iznenada je sna\u017eno pala potra\u017enja za novim stambenim prostorom koju je do tada hranio priljev doznaka migrantskih radnika u Italiji i Gr\u010dkoj.<\/p>\n

Konsolidacija biznisa<\/strong><\/p>\n

Velik dio tih radnika naposljetku je bio prisiljen vratiti se u svoja rodna sela od kojih su mnoga godinama bila prakti\u010dki nenaseljena. Rije\u010d je o vrlo vidljivoj demografskoj i ekonomskoj promjeni u Albaniji. Poljoprivrednom zemlji\u0161tu koje je do sad bilo prakti\u010dki bezvrijedno naglo raste cijena zbog potencijalnog kori\u0161tenja za uzgoj ha\u0161i\u0161a. Za one koji su ostali bez i\u010dega nije ostalo puno izbora osim uklju\u010divanja u ovu novu djelatnost i mnogi od njih sada nastoje brzo zara\u0111eni novac od ha\u0161i\u0161a usmjeriti prema nekim legalnim aktivnostima koje bi im osigurale pre\u017eivljavanje.<\/p>\n

Ukratko, “ha\u0161i\u0161izacija” Albanije zapravo je simptom neoliberalnog kapitalizma u ovoj zemlji. On neprestano tjera one kojima su oduzete sve ekonomske mogu\u0107nosti i socijalna prava da tra\u017ee nove metode pre\u017eivljavanja. No ono \u0161to se \u010dini ekonomskim uspjehom na kratki rok, dugoro\u010dno proizvodi katastrofalne rezultate. Aktualni proces dr\u017eavne kriminalizacije malih proizvo\u0111a\u010da i ja\u010danja kriminalne bur\u017eoazije stoga predstavlja novi udarac za one koji su ve\u0107 vi\u0161e puta natjerani na uzmak. Istodobno, konsolidiranje novog saveza mafije, bur\u017eoazije i dr\u017eave ostavlja sve manje prostora za bilo kakav pravi socijalni otpor.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Optu\u017eba kao Albanija postaje “zemlja ha\u0161i\u0161a” jedna je od onih koje se u posljednje vrijeme naj\u010de\u0161\u0107e upu\u0107uju aktualnoj vladi. Opozicija zajedno s tzv. civilnim dru\u0161tvom i dijelom sigurnosnih agencija susjednih zemalja u\u010destalo ukazuje na ovaj dru\u0161tveni problem koji se sve vi\u0161e pretvara u klju\u010dnu politi\u010dku temu…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":16100,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-16099","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16099"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16099\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16116,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16099\/revisions\/16116"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16100"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16099"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16099"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16099"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16099"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}