{"id":16052,"date":"2016-11-25T02:00:10","date_gmt":"2016-11-25T01:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16052"},"modified":"2021-02-25T10:59:59","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:59","slug":"sebija-protiv-narodnog-zdravlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16052","title":{"rendered":"Sebija protiv narodnog zdravlja"},"content":{"rendered":"

Pristup zdravstvenoj za\u0161titi i uslugama u Bosni i Hercegovini ionako je prili\u010dno ograni\u010den zahvaljuju\u0107i poslovi\u010dno kompliciranoj birokratskoj i administrativnoj strukturi. Da ne\u0107e sve ostati samo na tome, jasno nam sugeriraju itekako zamjetni privatizacijski trendovi u sektoru, pogotovo u Kantonu Sarajevo. Pritom se radi o razra\u0111enom poslovnom planu strana\u010dkih i medicinskih elita.<\/strong><\/p>\n

U slojevima novih gra\u0111evina nastalih posljednjih godina u svojevrsnom gra\u0111evinskom bumu koji je zadesio Sarajevo, te\u0161ko je ne primijetiti nekoliko privatnih poliklinika koje su se nasadile na centralnoj gradskoj transverzali. Prostorni je to signal da je privatni zdravstveni biznis propupao posljednjih godina u ovom gradu i Sarajevskom kantonu op\u0107enito, ali i dr\u017eavi. Paralelno, stanje u javnom zdravstvenom sistemu sve je lo\u0161ije i sve \u010de\u0161\u0107e puni medijske izvje\u0161taje: od slu\u010dajeva zatvaranja bolnica i jo\u0161 neobja\u0161njenih smrti novoro\u0111en\u010dadi<\/a>, preko ogromnih dugova pojedinih kantonalnih bolnica poput one u Zenici za \u010dije se saniranje podi\u017eu i komercijalni krediti po sumnjivim procedurama<\/a>\u00a0do ve\u0107 uhodanih na\u010dina opho\u0111enja pacijenta i lije\u010dnika po principima “plave kuverte”.<\/p>\n

Pritom, sam sustav zdravstvene za\u0161tite u BiH je toliko kompleksno organiziran da i bez ovih nabrojanih anomalija koje su vezane uz infrastrukturne i upravlja\u010dke probleme toliko tipi\u010dne za institucije socijalne dr\u017eave u tranzicijskim zemljama, postaje nedostupan i neadekvatno prilago\u0111en \u0161irim slojevima stanovni\u0161tva i potrebama njihove zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n

Sustav bez solidarnosti<\/strong><\/p>\n

Naime, organiziranje i funkcioniranje zdravstvenog sustava BiH u nadle\u017enosti je entiteta, odnosno Distrikta Br\u010dko. Pritom centralna dr\u017eava niti ima ministarstvo zdravstva niti velikog udjela u kreiranju zdravstvenih politika. Stvar se dodatno komplicira u slu\u010daju visoko decentralizirane Federacije BiH koja osim entitetskog Zavoda za zdravstveno osiguranje (koji nota bene ima jako su\u017eene i neizravne ovlasti) ima deset \u017eupanijskih\/kantonalnih zavoda. Pa se tako zna dogoditi da bitan dio “usluga” zdravstvene za\u0161tite ne mo\u017eete dobiti ukoliko se nalazite u kantonu u kojem nije va\u0161e stalno prebivali\u0161te, odnosno ukoliko niste u “nadle\u017enosti” svog zavoda. Ili u situacijama u kojima \u017eupanijski sustav ne mo\u017ee odgovoriti svojim infrastrukturnim kapacitetima na va\u0161e zdravstvene potrebe.<\/p>\n

Takve situacije se zakonski poku\u0161alo rije\u0161iti jo\u0161 po\u010detkom dvijetisu\u0107itih osnivanjem federalnog Fonda solidarnosti koji propisuje set usluga zdravstvene za\u0161tite na entitetskoj razini. No od propisivanja nadle\u017enosti, financiranja i seta usluga Fonda solidarnosti stalno se upozorava na njegove manjkavosti i nedostatke. Na razini dr\u017eave cijela situacija se dodatno komplicira \u010dinjenicom da me\u0111u entitetskim zdravstvenim sustavima nema skoro nikakve koordinacije. Vrlo plasti\u010dno: stanovnik Isto\u010dne Hercegovine koja je dio Republike Srpske, za ve\u0107inu “kompliciranijih” medicinskih zahvata morat \u0107e se javiti u banjalu\u010dku bolnicu koja se nalazi na drugom geografskom kraju dr\u017eave, a ne, \u0161to bi bilo logi\u010dno, u Mostar, najbli\u017ei ve\u0107i grad koji se nalazi u “susjednom” entitetu i koji \u00a0ima dvije bolnice \u2013 sveu\u010dili\u0161nu i kantonalnu \u2013\u00a0koje su opet podijeljene po nepisanim etni\u010dkim pravilima.<\/p>\n

U tom kompleksnom birokratskom kontekstu, osiguravanje zdravstvene za\u0161tite postaje svojevrstan luksuz koji si velika ve\u0107ina osiroma\u0161enog stanovni\u0161tva ne mo\u017ee priu\u0161titi. Sarajevski kanton, odnosno sam Grad Sarajevo je u takvom sustavu sa svojom zdravstvenom za\u0161titom \u010diju okosnicu \u010dine Op\u0107a bolnica dr. Abdulah Naka\u0161 i Klini\u010dki centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), odr\u017eavao odre\u0111enu razinu pristojnosti i dostupnosti koja u ostacima dr\u017eave ve\u0107 du\u017ee vremena ne postoji. Do nedavno. Naime, jo\u0161 pro\u0161le godine, stanovni\u0161tvo Sarajeva je iznenadio plan koji je kolao po medijima, a i onda do\u0161ao na korak do svog ostvarenja, a predvi\u0111ao je “ga\u0161enje” Op\u0107e bolnice koja se nalazi u sarajevskoj Op\u0107ini Centar. Promptnom reakcijom uznemirenih gra\u0111ana te radnika ove sarajevske bolnice organiziranih kroz jak bolni\u010dki sindikat, plan o pripajanju Op\u0107e bolnice (a onda i njenom fakti\u010dkom ga\u0161enju) KCUS-u je sprije\u010den, odnosno odgo\u0111en. Iza spomenutog plana krila se “koordinacija” bo\u0161nja\u010dke politi\u010dke i medicinske elite predvo\u0111ene nekada\u0161njom \u0161eficom Op\u0107e bolnice, a danas ravnateljicom KCUS-a Sebijom Izetbegovi\u0107, ina\u010de suprugom bo\u0161nja\u010dkog \u010delnika i predsjednika SDA-a, Bakira Izetbegovi\u0107a.<\/p>\n

Neuspjelo neprijateljsko preuzimanje<\/strong><\/p>\n

Sebija Izetbegovi\u0107 je, prema nalazima neovisnog sarajevskog portala \u017durnal<\/a>, postala svojevrsni mastermind<\/em> iza privatizacije zdravstvenog sustava u Kantonu Sarajevo. Pritom je njena upravlja\u010dka ambicija rasla paralelno s njenim politi\u010dkim ja\u010danjem u SDA-a te interesnom premre\u017eeno\u0161\u0107u s privatnim zdravstvenim sektorom. Jo\u0161 za vrijeme njenog upravljanja Op\u0107om bolnicom u Sarajevu dogodila se djelomi\u010dna privatizacija zgrade bolnice i dijela njenih usluga. Iako je Op\u0107a bolnica imala svoj Odjel za patologiju i dio kadra koji je upravo u periodu njenog dolaska na \u010delo bolnice zavr\u0161io specijalizaciju profesorica Izetbegovi\u0107 je odlu\u010dila ukinuti<\/a> postoje\u0107i odjel i usluge patohistolo\u0161kih analiza prebaciti na privatnu zdravstvenu ustanovu Moja klinika u vlasni\u0161tvu njenog dugogodi\u0161njeg prijatelja dr. Emira Talirevi\u0107a koji je osim “autsorsinga” usluga javnoj zdravstvenoj ustanovi u najam dobio i dio prostora Op\u0107e bolnice koja se nalazi na “atraktivnoj” lokaciji u samom centru grada. Naravno, kako to obi\u010dno biva u sli\u010dnim ve\u0107 nau\u010denim scenarijima, cijena medicinskih usluga je naglo porasla, a to je bio tek prvi korak iza plana da se Op\u0107a bolnica potpuno ugasi, upravo zbog spomenutih “lokacijskih” karakteristika u novom gra\u0111evinskom balonu od sapunice \u0161to je Sarajevo posljednjih godina postao.<\/p>\n

Brzim karijernim usponom Sebija Izetbegovi\u0107 dolazi na \u010delo najve\u0107e bosansko-hercegova\u010dke zdravstvene ustanove, KCUS-a, \u010dime je plan o spajanju Op\u0107e bolnice do\u0161ao u svoju zavr\u0161nu fazu. No Izetbegovi\u0107eva se u svojoj novoj instituciji suo\u010dila s velikim otporom zbog svojih upravlja\u010dkih metoda. Dio iskusnih lije\u010dnika je napustio KCUS, a otpor sindikata na svojem novom i starom radnom mjestu bio je prejak da bi se u tako zami\u0161ljenom brzom tempu ostvari plan o spajanju bolnica koji je zasad samo odgo\u0111en. Paralelno, Izetbegovi\u0107eva osim sa sindikatima, dolazi i u sukob s mati\u010dnom strukovnom organizacijom: Ljekarskom-lije\u010dni\u010dkom komorom Kantona Sarajevo. Ubrzo, veliki broj lije\u010dnika zaposlenika KCUS-a, sumnja se po instrukcijama svoje nadre\u0111ene, odbija pla\u0107ati \u010dlanarinu komori, a na prolje\u0107e se “uspijeva” i promijeniti vodstvo sindikata KCUS-a koje do tog trenutka bio najve\u0107a prepreka ostvarivanju potpune upravlja\u010dke mo\u0107i Izetbegovi\u0107eve. Predsjedniku sindikata dr. Suadu Ru\u017eajcu koji je ustrajno u medijima ukazivao na sve propuste nove ravnateljice, kao i na njene klijentelisti\u010dke veze, istekao je mandat, a sindikat polagano po\u010dinju preuzimati lije\u010dnici bliski profesorici Izetbegovi\u0107. Potvrda potpunog ovladavanja tamo\u0161njim sindikatom do\u0161la je prije par dana kada se sindikat u KCUS-u odbio pridru\u017eiti polusatnom \u0161trajku upozorenja na stanje u zdravstvenom sustavu koji je pokrenut na federalnom nivou.<\/p>\n

Odli\u010dan menad\u017eer<\/strong><\/p>\n

Cijelo to vrijeme mediji pod uredni\u010dkom ingerencijom SDA-a perpetuiraju pri\u010du o profesorici Izetbegovi\u0107 kao “odli\u010dnom menad\u017eeru” koji \u0107e uvesti reda u sarajevski bolni\u010dki sustav. Zbog tih svojih menad\u017eerskih, a i obiteljskih zasluga, Izetbegovi\u0107eva dolazi na \u010delo strana\u010dkog odbora za zdravstvo najve\u0107e bo\u0161nja\u010dke stranke, odakle instruira nove planove koji bi ovaj put trebali zahvatiti \u010ditav zdravstveni sustav u Sarajevskom kantonu. Pro\u0161li je tjedan na javnu raspravu kantonalna ministrica zdravstva Zilha Ademaj stavila tzv. reformu zdravstva kojom se kani potpuno reorganizirati i racionalizirati zdravstveni sustav u Kantonu Sarajevo. Reforma bi uklju\u010dila potpuno privatizaciju stomatolo\u0161kih usluga (dio njih se odvijao u klinikama pri Stomatolo\u0161kom fakultetu), ukidanje nekih ustanova zadu\u017eenih za primarnu zdravstvenu za\u0161titu poput Studentske poliklinike, ukidanje specijaliziranih jedinica primarne zdravstvene za\u0161tite i sli\u010dno.<\/p>\n

Svjetlana Nedimovi\u0107, \u010dlanica neformalne gra\u0111anske organizacije “Jedan grad, jedna borba” u izjavi za na\u0161 portal zdravstvenu reformu tuma\u010di ovako: “Niko ne spori nu\u017enost reforme, ali ovo nije reforma, ovo je reorganizacija da bi se, prvenstveno, ispraznili namjenski objekti, jer u ovoj fazi elita ide korak dalje. Uz to se kre\u0107e u puzaju\u0107u privatizaciju \u2013 npr. stomatolo\u0161ke usluge se privatizuju, a privatni zdravstveni sistemi uvode u sistem zdravstvene za\u0161tite, \u0161to \u0107e natjerati javno zdravstvo na tr\u017ei\u0161nu utakmicu.” Nedimovi\u0107eva ovu reformu vidi kao logi\u010dni i novi ciklus u privatizacijskom procesu koji je zapo\u010deo preuzimanjem politi\u010dkih institucija, nastavljen privatizacijom industrije, a sad do\u0161ao u fazu preuzimanja infrastrukture i javnog sektora.<\/p>\n

Plan reforme zdravstva u Sarajevu i sve ono \u0161to mu je prethodilo, ve\u0107 je vi\u0111en scenarij u zemljama tranzicije. Cijeli reformski proces je predstavljen kao nu\u017ean, vo\u0111en od strane “odli\u010dnih menad\u017eera” i za kona\u010dni cilj ima racionalizaciju zdravstvenog sustava koja \u0107e u kona\u010dnici \u0161tetiti pacijentima. Metode su tako\u0111er provjerene \u2013 uni\u0161tavanje svakog oblika institucionalnog otpora \u2013 sindikati su (jednim dijelom) preuzeti, lije\u010dni\u010dka komora isklju\u010dena iz procesa konzultiranja oko novih reformskih zahvata, ostali su samo pacijenti. Bitna je razlika \u0161to se u Sarajevu ova reforma doga\u0111a\u00a0 jednim ubrzanim tempom koji je zasad na noge digao studentsku populaciju, gra\u0111ane, a za nadati se i dio medicinskih radnika u samom sustavu koji nisu uspjeli pasti pod \u0161apu vladaju\u0107ih. Kako sama Svjetlana Nedimovi\u0107 isti\u010de, tajming ove reforme nije slu\u010dajan. Sljede\u0107a je godina razdoblje zati\u0161ja pred izbore u kojoj elite kane hvatati bolje startne pozicije pred op\u0107e izbore 2018. godine. Ako \u0107emo koristi paralele zadnje izborne godine koja je dovela do najve\u0107eg socijalnog bunta u povijesti suvremene BiH, o\u010dekuje nas jako buran period u Sarajevu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U slojevima novih gra\u0111evina nastalih posljednjih godina u svojevrsnom gra\u0111evinskom bumu koji je zadesio Sarajevo, te\u0161ko je ne primijetiti nekoliko privatnih poliklinika…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10987,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[51],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-16052","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-privatizacija","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16052","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16052"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16052\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36698,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16052\/revisions\/36698"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10987"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16052"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16052"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16052"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16052"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16052"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16052"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16052"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}