{"id":16033,"date":"2016-11-24T08:00:00","date_gmt":"2016-11-24T07:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16033"},"modified":"2021-02-25T11:00:00","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:00","slug":"iznad-pragmatizma-kina-balkan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16033","title":{"rendered":"Kineska politika prema Balkanu: vi\u0161e od pragmatizma?"},"content":{"rendered":"

Fokus Kine nedavno se okrenuo na zemlje Balkana i isto\u010dne Europe te donio ovom prostoru, javnosti najvidljivije, brojne infrastrukturne projekte. No, osim kredita i investicija, te novih ekonomskih ciklusa, zaogrnuta diplomatskim odnosima, razvija se i nova kineska “velika vizija” za zajedni\u010dku budu\u0107nost svijeta. No, nosi li ona zaista promjenu dru\u0161tvenih paradigmi?<\/strong><\/p>\n

Kina je, vi\u0161e nego ikad prije, zainteresirana za prisnu suradnju s “biv\u0161im drugovima” iz srednje i jugoisto\u010dne Europe. Kroz \u010detiri godine, od osnivanja platforme za suradnju izme\u0111u Kine i zemalja ove regije, poznate kao Inicijativa 16+1, taj se odnos produbljivao i pro\u0161irivao. Ipak, u mainstream<\/em> istra\u017eivanjima o Kini, platforma je ozna\u010davana kao ezoteri\u010dna<\/a>, a u istra\u017eivanjima o srednjoisto\u010dnoj i jugoisto\u010dnoj Europi rijetko je uop\u0107e spomenuta kao relevantna. U jo\u0161 uvijek prili\u010dno oskudnoj literaturi o programu Inicijative 16+1, najve\u0107i je naglasak na ekonomskim aspektima suradnje, sukladno slu\u017ebenom diskursu koji su predstavile uklju\u010dene vlade. Me\u0111utim, Inicijativa 16+1 ima svoje dublje konceptualne i idejne temelje i potencijal da otkrije “nepoznate nepoznatosti” o u\u010dincima kineske vanjske politike u okviru inicijative Pojas i cesta (Belt and Road Initiative, BRI) i o regionalnoj dinamici zemalja srednje i jugoisto\u010dne Europe.<\/p>\n

Pristup Kine<\/a> ovoj regiji uvelike se razlikuje od pristupa svih dosada\u0161njih aktera. Sama Inicijativa 16+1 mo\u017ee se uzeti kao ostvarenje ideja koje su kineski diplomati razmatrali<\/a> jo\u0161 od 1990-ih. U praksi, Inicijativa 16+1 predstavlja inovativan diplomatski pothvat “s kineskim osobitostima”. On se nadovezuje na kineska iskustva u Africi (FOCAC) i Latinskoj Americi (Kina \u2013 CELAC), a ima i nove zna\u010dajke tipi\u010dne za proaktivnu diplomaciju Xi Jinpingove ere. Kako je sama po sebi me\u0111unarodna platforma, Inicijativa 16+1 kombinira “multikanalni bilateralizam” i multilateralizam, dok istovremeno poku\u0161ava dati zadovolj\u0161tinu ina\u010de skepti\u010dnoj Europskoj uniji. Njihovu uspje\u0161niju koordinaciju omogu\u0107uje posebno tijelo pri kineskom Ministarstvu vanjskih poslova, Tajni\u0161tvo za suradnju Kine i zemalja srednje i isto\u010dne Europe. Uz ovu platformu dolazi i niz prate\u0107ih foruma, poput bilateralnih sastanaka s politi\u010dkim strankama sura\u0111uju\u0107i s kojima Kina namjerava olak\u0161ati ostvarivanje konsenzusa po pitanju 16+1 inicijative, kako me\u0111u vode\u0107im, tako i me\u0111u opozicijskim politi\u010dkim akterima. No, isto tako\u0111er posti\u017ee i diplomacijom “jednog i pol kolosijeka” izme\u0111u think-tankova i istra\u017eiva\u010dkih institucija kroz koje kineski znanstvenici i stru\u010dnjaci \u017eele ostvarivati kontakte sa suradnicima iz regije (proces kreiranja javne politike u Kini je izuzetno konzultativan i think-tankovi igraju sve va\u017eniju ulogu).<\/p>\n

Platforma 16+1, kao i svi trenutni napori kineske ekonomske diplomacije, neodvojivi su od velike vizije Pekinga, u okviru koje djeluje i ve\u0107 spomenuta inicijativa Pojas i cesta<\/a> (BRI). Iako je slu\u017ebeno uspostavljen godinu dana ranije, \u010dim je najavljen BRI, mehanizam 16+1 dobio je svoj smisao unutar njega i to kao jedan od njegovih stupova. S obzirom na sli\u010dnosti i vremensku bliskost izme\u0111u najava ovih dvaju projekata, pretpostavlja se da je projekt 16+1 poslu\u017eio kao pilot koji bi potpomogao razvijanje novih diplomatskih praksi (istovremeno djelovanje na multilateralnoj i bilateralnoj razini) u okviru projekta Pojas i cesta. Neki promatra\u010di, tzv. china-watcheri<\/em>, kao i sami kineski stru\u010dnjaci \u010desto \u0107e ukazati na to da se 16+1 mo\u017ee replicirati, \u0161to zna\u010di mogu\u0107nost pokretanja pan-mediteranske platforme, kao i jedne oko Arktika.<\/p>\n

Promjena paradigme<\/strong><\/p>\n

Kad govorimo o programu 16+1 u kontekstu BRI-ja, trebalo bi uzeti u obzir kako stvaranje profita nije jedini cilj ovog projekta ve\u0107 on stvara i novi na\u010din me\u0111unarodne suradnje i olak\u0161ava uskla\u0111ivanje razvojnih programa. Najambiciozniji kineski glasovi tvrde da BRI nudi alternativni model globalizacije. Taj alternativni put je me\u0111utim, tek djelomi\u010dna promjena, a ne kompletno ru\u0161enje globalnog ekonomskog i politi\u010dkog poretka. Svejedno, takva modifikacija mogla bi biti dovoljna da postigne zna\u010dajan utjecaj na putanje politi\u010dkog i ekonomskog razvoja drugih. Osim ekonomske mo\u0107i, Kina ja\u010da i svoju normativnu mo\u0107<\/a>, odnosno, stje\u010de mo\u0107 da modelira o\u010dekivano pona\u0161anje vlada na me\u0111unarodnoj sceni. To je ukorijenjeno u njenoj vlastitoj politi\u010dkoj kulturi i praksi, i omogu\u0107eno politi\u010dkom i ekonomskom snagom, no klju\u010dna je komponenta ta da se “kineski na\u010dini” prihva\u0107aju kao legitimni. Postoji niz faktora kojima se to mo\u017ee pripisati, pri \u010demu je najva\u017eniji stabilan uspon Kine i relativna otpornost na globalnu financijsku krizu koja je po\u010dela 2008. godine.<\/p>\n

Sve ve\u0107i broj onih koji se odnedavno protive Washingtonskom konsenzusu (uklju\u010duju\u0107i Donalda Trumpa<\/a>) \u2013 neovisno o tome smatraju li Kinu prijateljem ili neprijateljem, dolaze li iz zemalja centra ili periferije, jesu li populisti\u010dki autokrati ili tehnokrati orijentirani na u\u010dinkovitost \u2013 ukazuje na recentno uva\u017eavanje njene otpornosti, elasti\u010dnosti i ekonomskog uspjeha. Proteklih su godina osobito plodne rasprave o lekcijama iz upravljanja koje bi Kina mogla dati vode\u0107im politi\u010darima diljem svijeta. Dok se kineska vlada suzdr\u017eava od promoviranja svog modela upravljanja u inozemstvu, iskoristila je situaciju kako bi oja\u010dala vlastiti legitimitet te se suprotstavila vanjskim pritiscima i poku\u0161ajima utjecanja na svoj razvojni put. U tom smislu, kineski BRI i s njim povezani poku\u0161aji, kao \u0161to je i Inicijativa 16+1, ja\u010daju otpornost Kineske komunisti\u010dke partije iskori\u0161tavaju\u0107i svoje goleme potencijale na stvaranje nove paradigme i mogu\u0107e novog, globalnog, hegemonijskog projekta.<\/p>\n

Primjena nove paradigme sofisticirana je i voluntaristi\u010dka, za razliku od nametanja kakva se obi\u010dno prakticiraju u globalnim odnosima (npr. nametanje reformi kroz postavljanje raznih uvjeta, izvoz demokracije kroz vojne intervencije i sl.). \u010cesto ponavljani principi otvorenosti, harmoni\u010dnosti, uklju\u010divosti i po\u0161tivanja pet principa mirne koegzistencije vi\u0161e su nego puka retorika \u2013 oni su reflektirani u razvoju BRI-ja i mehanizmima poput Inicijative 16+1. Osobito sa platformom 16+1 Kina je poku\u0161ala pokrenuti proces me\u0111uregionalne koordinacije i integracije u kojem bi nacionalne vlade imale pravo sudjelovati u izradi programa. Sam proces razlikuje se od onog koji name\u0107u MMF, Svjetska Banka ili Europska unija \u2013 ovdje nema uvjetovanja, nema zahtijevanja reformi, niti pristupa “mrkve i batine” ili te\u017enje da se svuda nametne odre\u0111eni univerzalni obrazac. Ono \u0161to ove procese pokre\u0107e su politi\u010dka volja i interes o kojemu se pregovara samo u vi\u0161im politi\u010dkim krugovima. Svaki projekt izra\u0111uje se pojedina\u010dno, od slu\u010daja do slu\u010daja, a cijeli proces karakteriziraju fleksibilnost, inovativnost, a \u010desto i improvizacija. U tom smislu, kada govorimo o Inicijativi 16+1 i odnosu sa zapadnobalkanskim zemljama, treba imati na umu da se one nalaze u institucionalno druga\u010dijem polo\u017eaju zbog toga \u0161to kao ne-\u010dlanice EU jo\u0161 nisu podlo\u017ene strogoj Unijskoj proceduri. No, radi se o dvosjeklom ma\u010du: s jedne strane, tim je zemljama olak\u0161an pristup projektima za razvoj infrastrukture, dok im s druge strane, suradnja s Kinom, potencijalno unosi komplikacije u odnos s EU. Dobra strana toga je \u0161to Kina sama ne \u017eeli biti promatrana kao akter koji ugro\u017eava interes Europske unije, budu\u0107i da su dobri odnosi s Bruxellesom veoma visoko na listi pekin\u0161kih prioriteta.<\/p>\n

“Velika vizija” za zajedni\u010dku budu\u0107nost svijeta
\n<\/strong><\/p>\n

I dok se nalazi na oprezu zbog politi\u010dkih posljedica svoga djelovanja, i nikad formalno ne promi\u010de nove modele razvoja, kineska se vlada ne suzdr\u017eava od predstavljanja velike vizije<\/a> za zajedni\u010dku budu\u0107nost svijeta i sugeriranja na koje se na\u010dine to mo\u017ee posti\u0107i. Prvi utvr\u0111eni cilj Pojasa i ceste je usugla\u0161avanje politika (infrastrukturno povezivanje je tek drugo po va\u017enosti), dok se razmjena ideja, uzajamno u\u010denje i inspiracija isti\u010du kao klju\u010dne komponente vizije “novog Puta svile”. U tom je smislu, inspiracija drevnim Putem svile tako\u0111er povezana s ulogom posrednika izme\u0111u kultura i civilizacija te \u0161irenja ideja i inovacija<\/a>. Ipak, da bismo shvatili kako novi Put svile<\/a> mo\u017ee djelovati kao sredstvo takve difuzije, najprije trebamo razmotriti Kinu kao izvor inspiracije za ostale.<\/p>\n

Sama Kina je kontradiktorna dr\u017eava, budu\u0107i da kombinira elemente sna\u017ene sredi\u0161nje dr\u017eave s neoliberalnom politi\u010dkom tehnologijom i na\u010delom izuzetka 1<\/a><\/sup> . Tu su matricu autori So i Chu definirali kao “dr\u017eavni neoliberalizam<\/a>” (kao suprotnost zapadnom korporativnom ili tr\u017ei\u0161nom neoliberalizmu kojim dominira je ekonomska elita), upu\u0107uju\u0107i na naizgled kontradiktoran proces promicanja neoliberalnih praksi aktualne politi\u010dke elite koja poku\u0161ava uspostaviti, ili ima uspostavljenu visoku razinu kontrole nad dr\u017eavom i ekonomijom. Za razliku od korporativnog neoliberalizma koji nastoji promicati interese transnacionalnog kapitala, dr\u017eavni neoliberalizam promi\u010de interese vladaju\u0107e politi\u010dke elite slu\u017ee\u0107i se sli\u010dnim mehanizmima. Tako dr\u017eavni neoliberalizam u mnogo\u010demu odstupa od hegemonijskog projekta korporativnog neoliberalizma.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de vanjske politike, dr\u017eavni neoliberalizam obilje\u017eava privr\u017eenost nacionalnom suverenitetu i poku\u0161ajima da se ponovno ispregovaraju odgovornosti dr\u017eave u globalnim poslovima, u kontekstu evoluiraju\u0107ih nacionalnih interesa i u ime rasta multipolarnosti te “demokratizacije me\u0111unarodnih odnosa”. Ovdje su klju\u010dni “nacionalni put” (nasuprot pretpostavljenom univerzalnom modelu koji treba slijediti) i princip nemije\u0161anja u unutarnje poslove ostalih (naspram logike “mrkve i batine” ili ponekad otvorene intervencije). Paradigma “dr\u017eavnog neoliberalizma” podupire novu vanjsku politiku Kine, dakle, inicijative poput Puta i ceste i mehanizme kao \u0161to je Inicijativa 16+1 koje paralelno slu\u017ee kao sredstvo \u0161irenja principa i praksi dr\u017eavnog neoliberalizma.<\/p>\n

Pragmatika vs. ideologija<\/strong><\/p>\n

U kontekstu ekonomske krize koja je sna\u017eno pogodila zemlje periferije poput na\u0161ih, narativ koji Kina nudi, jednako je va\u017ean, ako ne i va\u017eniji od pragmati\u010dne suradnje koja se obi\u010dno apostrofira u mejnstrimu. Okupljanjem Inicijative 16+1 \u2013 prili\u010dno opse\u017ene i ambiciozne multilateralne platforme \u2013 Kina postaje faktor u rekonceptualizaciji sredi\u0161nje i isto\u010dne Europe. Razlika kineskog pristupa ovoj regiji u odnosu na zapadne zemlje, vidljiva je ve\u0107 na prvi pogled: za razliku od zapadnih zemalja, kineske inicijative me\u0111usobno povezuju<\/a> zemlje ove regije. Svjedo\u010de tome i projekti poput povezivanja zemalja na Dunavu<\/a> i Inicijativa tri mora<\/a>. Mo\u017eemo se nadati da \u0107e ovakvi projekti postupno zamijeniti susjedska nacionalisti\u010dka nadmetanja i grupiranja na temelju historijsko-identitetskih osnova. Ipak ostaje pitanje ho\u0107e li se ove dr\u017eave prepustiti novoj vrsti politi\u010dke solidarnosti.<\/p>\n

Udru\u017eivanjem s ovih 16 dr\u017eava, Kina je ukazala na podjelu Europe na istok i zapad, distinkciju koja je od pro\u0161irenja Unije 2004. u slu\u017ebenom diskursu zanemarena, iako su strukturne razlike, kao i politi\u010dki tropi i stereotipi poprili\u010dno prisutni. Kako god, za Kinu izvor tih podjela ne le\u017ei u kulturnoj i rasnoj “nazadnosti” (\u010desto tipi\u010dno za zapadni diskurs o “Istoku”), ve\u0107 je posljedica objektivnih historijskih okolnosti koje se mogu prevladati (BRI, na primjer stavlja naglasak na prevladavanje nejednakosti). Ponu\u0111ena vizija zasigurno nosi emancipatorni, na neki na\u010din \u010dak i osna\u017euju\u0107i potencijal, ako ju usporedimo s ostalim mejnstrim paradigmama. \u010cesto kineski diskurs pribjegava ovakvim narativima: Kina je imala koristi od globalnog sistema, sada je vrijeme da tu korist podijeli s drugima, ili: vrijeme je da se odmaknemo od zapadnog stila globalnog razvoja po principu nulte sume \u2013 dobitak jednog ne mora uzrokovati gubitak komu drugomu. Dok takve izjave za kriti\u010dkog mislioca zvu\u010de naivno i propagandisti\u010dki, kineska strana uzvra\u0107a kako je ovakav diskurs nu\u017ean, da bi BRI ostvario svoj puni potencijal i kako bi kineski partneri prihvatili te principe takvima kakvi jesu. Bez obzira na ishod, ovo je samo jo\u0161 jedan od argumenata u skladu s tvrdnjom da BRI i s njim povezani mehanizmi nisu po svojoj prirodi “pragmati\u010dno ekonomski”; oni imaju ambiciju promijeniti na\u010din funkcioniranja globalne ekonomije i na\u010din na koji razmi\u0161ljamo o njoj.<\/p>\n

U kona\u010dnici, intenziviranje suradnje platforme 16+1 odvija se u vremenima kada ve\u0107i dio regije do\u017eivljava specifi\u010dnu politi\u010dku transformaciju, gdje su aktualni nacionalizam, konzervativizam i autokracija posljedica liberalno demokratskog fijaska i gdje je jedini opozicijski diskurs onaj ve\u0107 pomalo zastarjeli proeuropske liberalne demokracije. Ovo mo\u017eda najbolje ilustrira slu\u010daj Ma\u0111arske pod Viktorom Orbanom, koji je u poku\u0161aju da raskine sa Zapadom i njegovim modelom, otvoreno prihvatio obe\u0107anja razvojnog modela usredoto\u010denog na naciju-dr\u017eavu i otvoreno kao svoju inspiraciju veli\u010dao Kinu. Neki pripadnici ma\u0111arske politi\u010dke elite govorili su i o “ma\u0111arskom modelu” (slijede\u0107i logiku “kineskog modela”). Jedan cini\u010dni kineski insajder kazao je jednom prilikom kako se jednostavno radi o bandwagon-u\u010dinku i pragmati\u010dnoj akomodaciji na novu globalnu stvarnost, koja je u stvari odraz ranih 1990-ih. U tim su vremenima mnogi pripadnici elite dr\u017eava ove regije “napu\u0161tali brod” preko no\u0107i, napustiv\u0161i dr\u017eavni socijalizam i prigrliv\u0161i, barem nominalno, liberalnu demokraciju. Sada, bez obzira na to da li se radi iz uvjerenja ili zbog prakti\u010dnosti, isti akteri ponovno mijenjaju svoje smjerove. Va\u017eno je, me\u0111utim, ne svesti to samo na slu\u010daj zemalja srednjoisto\u010dne i isto\u010dne Europe.<\/p>\n

S engleskog prevela Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n

  1. Prema ovom na\u010delu, zada\u0107a menad\u017eere je da usredoto\u010de svoje napore na stvari koje odstupaju od normale, a suradnicima (i radnicima)\u00a0prepuste da rje\u0161avaju ostale, “rutinske”, stvari[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kina je, vi\u0161e nego ikad prije, zainteresirana za prisnu suradnju s “biv\u0161im drugovima” iz Srednjoisto\u010dne i Jugoisto\u010dne Europe. Kroz \u010detiri godine od osnivanja platforme za suradnju izme\u0111u Kine i zemalja CESEE-a, poznate kao Inicijativa 16+1, taj se odnos produbljivao i pro\u0161irivao…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":16037,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[245,228,136,125,217],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[295],"class_list":["post-16033","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-balkan","tag-ekonomija","tag-infrastruktura","tag-investicije","tag-kina","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16033","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16033"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16033\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36699,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16033\/revisions\/36699"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16037"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16033"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16033"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16033"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16033"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16033"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16033"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16033"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}