{"id":16008,"date":"2016-11-22T14:45:11","date_gmt":"2016-11-22T13:45:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16008"},"modified":"2016-11-22T15:12:07","modified_gmt":"2016-11-22T14:12:07","slug":"proturjecja-crvenog-fakulteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16008","title":{"rendered":"Proturje\u010dja “crvenog” fakulteta"},"content":{"rendered":"

Danas, u utorak 22. novembra 2016. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, uz sumnje u nepravilnosti<\/a>, odvijaju se izbori za studentske predstavnike u legalno tijelo studentskog predstavni\u0161tva \u2013 Studentski zbor \u2013 usprkos tome \u0161to posljednje predstavni\u0161tvo nije razrije\u0161eno na legalan na\u010din, ve\u0107 nelegalnom odlukom pri upravi Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, umjesto na samom Fakultetu.<\/p>\n

Ovaj primjer, kao i ju\u010dera\u0161nja, Prva izvanredna sjednica Vije\u0107a Filozofskog fakulteta, tek su jedna od mogu\u0107ih kulminacija i manifestacija problema u sustavno zanemarivanoj akademskoj zajednici. No, premda zaista znatno ve\u0107ih problema ima na svim ostalim fakultetima, primjerice, kupoprodaja ispita<\/a> na prirodnim fakultetima, nepotizam na Agronomskom<\/a>, ili korupcija na Ekonomskom fakultetu<\/a>, ono \u0161to razlikuje Filozofski fakultet u Zagrebu duga je tradicija politi\u010dke aktivnosti i razvijeni mehanizmi unutarfakultetske demokratske borbe za pristojno i dostojno funkcioniranje institucije.<\/p>\n

Zna\u010denje dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti<\/strong><\/p>\n

To ne \u010dudi, s obzirom na to da je ovaj fakultet oaza kriti\u010dke misli i obrazovanja studenata za aktivno sudjelovanje u javnom \u017eivotu dru\u0161tva, obrazovno-odgojne perspektive sustavno zatirane na drugim institucijama, logikom prilagodbe obrazovanja potrebama tr\u017ei\u0161ta, \u0161to podrazumijeva da su studenti tek konzumenti to\u010dno definirane intelektualne i obrazovne usluge. Po ovoj logici, zada\u0107a fakulteta nije odgajanje studenata s obzirom na potrebe razvoja dru\u0161tva i maksimalnog ostvarenja vlastitih potencijala, a na korist \u010ditave zajednice, ve\u0107 ispostava to\u010dno odre\u0111enih tehni\u010dkih vje\u0161tina i prakti\u010dnih znanja poznatih kao “ishodi u\u010denja”. Sve \u0161to je preapstraktno da bi bilo jednostavno klasificirano i sve \u0161to ne \u010dini izravnu poveznicu s eventualnom kratkoro\u010dnom i osobnom zaradom, pojednostavljuje se, parcijalizira ili jednostavno izostavlja iz ishoda u\u010denja, pa na taj na\u010din ispada i iz onoga \u0161to o\u010dekivana obrazovna usluga treba omogu\u0107avati.<\/p>\n

Primarni predmet istra\u017eivanja ve\u0107ine smjerova na ovom fakultetu \u010dine upravo apstraktne kategorije vezane uz dru\u0161tvo i fenomene razli\u010dite prirode koji iz njega proizlaze. Dru\u0161tveno politi\u010dki aktivizam, u Hrvatskoj gotovo izoliran na ovom fakultetu, postoji na srodnim dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim fakultetima u svim svjetskim zemljama. Filozofski u kontekstu globalnog otpora komercijalizaciji obrazovanja ne \u010dini nikakvu iznimku. Najpoznatiji sli\u010dni primjer mo\u017eda je kalifornijski Berkeley, javno sveu\u010dili\u0161te u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, poznat po borbi za slobodu govora, antirasisti\u010dkim skupovima i antiratnim prosvjedima, ili sli\u010dna britanska koja su istupala protiv ukidanja d\u017eeparaca i pove\u0107anja \u0161kolarina, pa i skandinavska koja se bore protiv naplate \u0161kolarina stranim studentima. Svima je zajedni\u010dko rano prepoznavanje dugoro\u010dno dru\u0161tveno \u0161tetnih procesa i javno govorenje protiv njih.<\/p>\n

U skladu s tim, otpor profesora, studenata, \u010dlanova vije\u0107a i biv\u0161ih dekana, koji ve\u0107 godinu dana traje na ovoj dru\u0161tveno humanisti\u010dkoj instituciji dosljedan je i o\u010dekivan oblik borbe za autonomni i intelektualni kriti\u010dki prostor. Ono za \u0161to se ovaj dio akademske zajednice zala\u017ee na sistemskoj razini, provodi se u praksi i u “vlastitom dvori\u0161tu”.<\/p>\n

Decenijska odgovornost konzervativaca<\/strong><\/p>\n

Bilo bi pogre\u0161no doga\u0111aje na “Crvenom fakultetu” svesti tek na interne konflikte konzervativaca i progresivaca koji se bore za me\u0111usobnu prevagu. Ova kriza upravljanja Filozofskim fakultetom rezultat je vi\u0161edecenijske nebrige za eti\u010dke i pravne nepravilnosti u radu, usmjeravanju i stvaranju akademske zajednice. Ona izvire iz politi\u010dko-materijalnih kontradikcija desno orijentirane klike koja promoviranjem konzervativnih vrijednosti nastoji pro\u010distiti nehrvatske “devijacije” i prikriti vlastite materijalne interese koje vi\u0161e-manje neometano<\/a> realiziraju proteklih dvadesetak godina: od osnivanja Hrvatskih studija, fakulteta \u010dija diploma vrijedi samo i jedino u Hrvatskoj (u\u010diniv\u0161i tako sve studente ovog studija studentima drugog reda, nezapo\u0161ljivima u odnosu na osobe s diplomom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) preko sumnjive rektorove uloge u realizaciji projekta digitalizacije Vjesnikove arhive (jo\u0161 neprovedene), do \u010diste sabota\u017ee obrazovnog procesa koji i ovako nije rezultirao ni\u010dim dobrim za studente, ali je zahvaljuju\u0107i promoviranju vlastitih materijalnih interesa konzervativaca pod “studentske interese” dovela do potpunog uru\u0161avanja nekih odsjeka na Fakultetu, a time i same struke.<\/p>\n

Ovi konzervativci, ne tako davno \u017eestoki protivnici procesa integracije sveu\u010dili\u0161nih sastavnica danas ilegalno provode upravo ono \u010dega su se donedavno bojali. Sve odluke koje su naime oktroirali Filozofskom proteklih godinu dana bile bi savr\u0161eno legalne da je Sveu\u010dili\u0161te integrirano onda kada se isto planiralo. S druge strane, upravo te iste radnje, najbolji su primjer za\u0161to Filozofski fakultet nikad ne bi trebao pristati na integraciju Sveu\u010dili\u0161ta, pod cijenu njegova raspada. Jedino kao samostalna jedinica, ovaj fakultet okru\u017een hegemonijom “uskla\u0111ivanja obrazovanja s tr\u017ei\u0161tem rada” mo\u017ee, \u010dini se, pre\u017eivjeti kao oaza kriti\u010dkog znanja i odgajanja studenata za aktivno sudjelovanje u dru\u0161tvu. Tim je vi\u0161e smije\u0161no poigravanje zna\u010denjem autonomije fakulteta i sveu\u010dili\u0161ta koje po potrebi, mijenjaju\u0107i joj zna\u010denje, koriste kako konzervativci, tako i novi, a slabo upu\u0107eni ministar znanosti obrazovanja i sporta.<\/p>\n

Premda se i pozitivni (kriti\u010dka i odgojno-obrazovna funkcija) i negativni doga\u0111aji (ilegalnosti rektorove klike) na Filozofskom fakultetu mogu pripisati autonomiji sveu\u010dili\u0161ta, treba imati na umu da negativni uglavnom proizlaze iz zloupotrebe vlastitog polo\u017eaja i potpunog gubitka kompasa te svijesti o vlastitoj ulozi u akademskoj zajednici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas, u utorak 22. novembra 2016. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, uz sumnje u nepravilnosti, odvijaju se izbori za studentske predstavnike u legalno tijelo studentskog predstavni\u0161tva \u2013 Studentski zbor \u2013 usprkos tome \u0161to posljednje predstavni\u0161tvo nije razrije\u0161eno na legalan na\u010din, ve\u0107 nelegalnom odlukom pri upravi Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, umjesto na samom Fakultetu. Ovaj primjer, kao […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":16015,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-16008","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16008"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16008\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16018,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16008\/revisions\/16018"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16015"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16008"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16008"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16008"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16008"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16008"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16008"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}