{"id":16005,"date":"2016-11-23T08:00:23","date_gmt":"2016-11-23T07:00:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16005"},"modified":"2021-02-25T11:00:00","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:00","slug":"salmonela-kapitalizam-pod-mikroskopom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16005","title":{"rendered":"Salmonela: periferni kapitalizam pod mikroskopom"},"content":{"rendered":"

Da bi se do kraja ogolilo porazno stanje hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije morali smo, paradoksalno, do\u010dekati “gre\u0161ku” konkurencije. No tragovi salmonele prona\u0111eni u nizu prehrambenih proizvoda nisu plod propusta ili bahatosti trgova\u010dkih lanaca, ve\u0107 nimalo iznena\u0111uju\u0107i ishod ekonomske politike proteklih desetlje\u0107a.<\/strong><\/p>\n

Aktualni pronalasci tragova salmonele u prehrambenim proizvodima na policama trgova\u010dkih lanaca poput Konzuma, Kauflanda i Lidla te tragi\u010dni slu\u010daj smrti dje\u010daka iz Bregane uzrokovan konzumacijom jaja zara\u017eenih salmonelom, na politi\u010dki dnevni red postavili su pitanje kvalitete hrane koju jedemo. Konkretnije, zbog \u010dega lo\u0161a, pokvarena i opasna hrana uspijeva na\u0107i svoje mjesto na tr\u017ei\u0161tu doma\u0107ih prehrambenih proizvoda i zbog \u010dega Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano skriva podatke o rezultatima testiranja prehrambenih proizvoda?<\/p>\n

Odgovore na ta pitanja treba tra\u017eiti u vi\u0161egodi\u0161njim trendovima u doma\u0107oj poljoprivredi i u potpunoj liberalizaciji tr\u017ei\u0161ta nakon pristupanja Europskoj uniji. Prema optimisti\u010dnom scenariju, ulaskom Hrvatske na zajedni\u010dko europsko tr\u017ei\u0161te trebao se dogoditi lak\u0161i izvozni plasman doma\u0107ih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, \u010dime bi se doma\u0107i agrarni sektor, nakon dugotrajne stagnacije, u kombinaciji sa zajedni\u010dkom europskom poljoprivrednom politikom i lak\u0161im sistemom subvencija poljoprivredne proizvodnje, podigao na noge.<\/p>\n

Porazna statistika<\/strong><\/p>\n

Statistika, me\u0111utim, sugerira da je scenarij bio prili\u010dno druk\u010diji. Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 2013., odnosno godine ulaska u Europsku uniju, pa do prvog lipnja 2016., do\u0161lo je do smanjenja poljoprivrednih povr\u0161ina s 1.571 tisu\u0107a na 1.549 tisu\u0107a hektara. Broj grla stoke tako\u0111er se smanjio, goveda s 453 tisu\u0107e na 417 tisu\u0107a, svinja s 1.186 tisu\u0107a na 1.050 tisu\u0107a, a broj peradi s 13.630 tisu\u0107a na 9.700 tisu\u0107a. Uspore\u0111uju\u0107i proizvodnju p\u0161enice u referentnoj 2013. godini sa stanjem krajem 2015., bilje\u017ei se pad s 999 tisu\u0107a tona na 759 tisu\u0107a tona. Sli\u010dan trend vidljiv je i u proizvodnji kukuruza: pad s 1.874 tisu\u0107e tona na 1.709 tisu\u0107e tona. \u0160to se ti\u010de povr\u0107a, u par kultura bilje\u017ei se porast, dok u ve\u0107ini dolazi do velikog opadanja. U razdoblju od 2013. do 2015. godine, rast u proizvodnji bilje\u017ee samo raj\u010dica za 17,5%, zelje za 5% te mrkva i luk, dok sve ostale kulture bilje\u017ee ni\u017eu razinu proizvodnje. Situacija u vo\u0107arstvu je skoro identi\u010dna.\u00a0 Sve kulture bilje\u017ee kontinuirani pad proizvodnje osim limuna, naran\u010di, breskvi i nektarina. Primjerice, broj jabuka u tri godine pao je za 26.459 tona, maslina za \u0161est tisu\u0107a tona, a gro\u017e\u0111a za 26.869 tona.<\/p>\n

Kako bi slika propasti doma\u0107e poljoprivredne proizvodnje bila jo\u0161 uvjerljivija, uz referentnu 2013. godinu kao godinu ulaska u Europsku uniju, za usporedbu s trenutnim stanjem mo\u017ee poslu\u017eiti i 1991. godina kao nulta godina slu\u017ebenog prelaska Hrvatske na tr\u017ei\u0161nu ekonomiju. Tim prijelazom dolazi do procesa izra\u017eenije liberalizacije trgovine roba \u0161to u doma\u0107oj bilanci vanjskotrgovinske razmjene zna\u010di veliki \u0161ok s obzirom na to da poljoprivredno-prehrambeni proizvodi \u010dine najve\u0107u stavku u uvozno-izvoznim transakcijama.<\/p>\n

Stanje prije dvadeset pet godina u doma\u0107em poljoprivrednom sektoru, usprkos tada\u0161njim ogromnim problemima i uznapredovaloj politi\u010dko-ekonomskoj krizi, bilo je bitno druga\u010dije nego danas. Broj goveda 2015. u odnosu na 1991. smanjen je s 757 tisu\u0107a na 455 tisu\u0107a. Broj svinja pao je s 1.621 na 1.167 tisu\u0107a, a broj peradi s 16.512 tisu\u0107a na 10.190 tisu\u0107a.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de broja zaposlenih, prema podacima DZS-a za 2016. godinu u poljoprivredi, \u0161umarstvu i ribarstvu zaposleno je 54.407 ljudi, bili oni zaposleni kod pravnih osoba ili imali vlastite obrte, odnosno OPG-ove. Ako bi podatke komparirali s dostupnim podacima iz prosinca 2000. godine vidi se drasti\u010dan pad u broju zaposlenih unutar agrarnog sektora. Tada\u0161nji ukupan broj zaposlenih u poljoprivredi, lovu, \u0161umarstvu i ribarstvu bio je 120.465. Uspore\u0111uju\u0107i s dana\u0161njim podacima, u poljoprivrednom, \u0161umarskom i ribarskom sektoru bilje\u017eimo pad zaposlenih od \u010dak 121 % u samo \u0161esnaest godina.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161na utakmica i politi\u010dki suci<\/strong><\/p>\n

Statistika jasno govori da je doma\u0107a proizvodnja uni\u0161tena uvoznom konkurencijom koja ju iz godine u godinu sve vi\u0161e istiskuje s tr\u017ei\u0161ta. S obzirom na to da u aferi posljednjih dana nadle\u017eno ministarstvo skriva podatke o uvoznim proizvodima, odnosno rezultate analize njihove kvalitete i ispravno, neminovno se name\u0107e pitanje: u \u010dijem se interesu sve ovo doga\u0111a i kako je taj proces politi\u010dki posredovan?<\/p>\n

Prva interesna grupacija jest jasno vidljiva. Politi\u010dka oligarhija svojim je odlukama i donesenim zakonima u proteklih par desetlje\u0107a o\u010dito i\u0161la u korist krupnog kapitala uvo\u017eenjem ogromne koli\u010dine roba upitne kvalitete i ispravnosti po dampin\u0161kim cijenama i time uni\u0161tavaju\u0107i doma\u0107u konkurenciju. Prema rije\u010dima<\/a> pomo\u0107nice direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i \u0161umarstvo Hrvatske gospodarske komore \u017dakline Juri\u0161i\u0107 “najvi\u0161e uvozimo meso, proizvode na bazi \u017eitarica i \u0161kroba, hranu za \u017eivotinje, vo\u0107e, razli\u010dite prehrambene proizvode, mlijeko i mlije\u010dne prera\u0111evine, pi\u0107a i alkohol, kakao i prera\u0111evine, povr\u0107e te masti i ulja”.\u00a0Svi navedeni proizvodi izuzev kakaa i prera\u0111evina kao komplementa u daljnjoj proizvodnji, izravna su nelojalna konkurencija doma\u0107oj poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji.<\/p>\n

Drugi faktor s interesom u ovoj situaciji jest preostatak doma\u0107e bur\u017eoazije, konkretno kompanija Agrokor koja dobiva najvi\u0161e dr\u017eavnih poljoprivrednih poticaja. Sistemskim uni\u0161tenjem doma\u0107ih malih i srednjih poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da dolazi do specifi\u010dnih institucionalnih uvjeta za ostvarivanje profita. Na jednoj strani, stvoren je oligopol na doma\u0107em prehrambenom tr\u017ei\u0161tu kojeg je Agrokor dio, zajedno sa stranim trgova\u010dkim lancima i tzv. uvoznim lobijem, \u010dime je omogu\u0107ena potpuna kontrola doma\u0107eg prehrambenog tr\u017ei\u0161ta. S druge strane, preuzimanjem dominantne uloge u doma\u0107em agraru, Agrokor si priskrbljuje i najve\u0107e dr\u017eavne poticaje. Tim procesom iz igre svakodnevno otpada na desetke malih poljoprivrednika \u010dime se Agrokoru otvara prilika za kupovinu jeftinog zemlji\u0161ta \u010dime se stje\u010du uvjeti za jo\u0161 izda\u0161nije subvencije.<\/p>\n

S obzirom na takvo okru\u017eenje, vrijedi zaklju\u010diti: rezultati mikroskopskih analiza pokvarene hrane naposljetku su zapravo samo rezultati dinamike kapitalisti\u010dke konkurencije i dr\u017eavnog pogodovanja odre\u0111enim frakcijama kapitala u tom procesu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aktualni pronalasci tragova salmonele u prehrambenim proizvodima na policama trgova\u010dkih lanaca poput Konzuma, Kauflanda i Lidla te tragi\u010dni slu\u010daj smrti dje\u010daka…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16007,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243,70],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[55],"class_list":["post-16005","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","tag-poljoprivreda","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16005","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16005"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16005\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36700,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16005\/revisions\/36700"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16007"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16005"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16005"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16005"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16005"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16005"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16005"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16005"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}