{"id":15998,"date":"2016-11-22T08:00:27","date_gmt":"2016-11-22T07:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15998"},"modified":"2021-02-25T11:00:01","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:01","slug":"ceta-zdravstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15998","title":{"rendered":"Utjecaj CETA-e na zdravstvo: pre\u0161u\u0107eni elementi"},"content":{"rendered":"

Na posljednjoj sjednici vlade Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a non\u0161alantno je usvojena odluka o pokretanju postupka potpisivanja Sveobuhvatnog ekonomskog i trgovinskog sporazuma izme\u0111u Europske unije i Kanade. Zatim je Sporazum i potpisan, a slijedi mu ratifikacija u nacionalnim parlamentima. Vrlo je izgledno da \u0107e ratifikacija u hrvatskom Saboru pro\u0107i bezbolno, ali to se ne mo\u017ee re\u0107i za cijeli niz sektora koji podlije\u017eu CETA-i, uklju\u010duju\u0107i i zdravstvo.<\/strong><\/p>\n

Europska unija i Kanada, nakon sedam godina pregovaranja, 30. listopada ove godine, potpisale su Comprehensive Economic and Trade Agreement<\/em> (CETA), to jest Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum. Ovaj sporazum moraju ratificirati sve dr\u017eave \u010dlanice EU, ali kako Europska komisija vodi pregovore i name\u0107e stavove Europskom parlamentu i dr\u017eavama \u010dlanicama, to ne bi trebala biti nepremostiva prepreka. Strani i doma\u0107i mediji ve\u0107inom se natje\u010du se tko \u0107e vi\u0161e i bolje istaknuti navodne dobrobiti ovog sporazuma, namjerno pritom zanemaruju\u0107i prevladavaju\u0107e negativne aspekte poput uru\u0161avanja radni\u010dkih prava, slabiju za\u0161titu okoli\u0161a, nametanje GMO proizvoda, slabiju za\u0161titu podataka, negativan utjecaj na javno zdravstvo te nadasve sporni sudski mehanizam za rje\u0161avanje sporova.<\/p>\n

Kao \u0161to je poznato, Europska unija (EU) se od svojih za\u010detaka zalagala za tr\u017ei\u0161ne politike na u\u0161trb socijalnih te radila na omogu\u0107avanju slobodnog kretanja ljudi, dobara, usluga i kapitala, \u0161to se vidi iz niza osniva\u010dkih ugovora i dokumenata.\u00a0Uz ve\u0107 spomenute dokumente treba skrenuti pozornost i na jo\u0161 neke dokumente koji su omogu\u0107ili potpisivanje CETA-e.<\/p>\n

Negativna lista<\/strong><\/p>\n

Jedan od me\u0111unarodnih trgova\u010dkih ugovora koji je utro put CETA-i je General Agreement on Trade in Services<\/em>\u00a0(GATS) nastao u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a koji je stupio na snagu 1995. godine. \u010clanice WTO-a su se u GATS-u obvezale liberalizirati dio javnih usluga kao \u0161to su zdravstvo, obrazovanje, energija, socijalna za\u0161tita, po\u0161tanske usluge, telekomunikacije i kultura. Ne\u0161to kasnije, Leon Brittan, nekada\u0161nji EU povjerenik za trgovinu, inicirao je 1999. osnivanje Europski forum usluga\u00a0<\/em>(ESF) koji se sastoji od nacionalnih i EU poslovnih organizacija i blisko sura\u0111uje s Europskom komisijom (za razliku od primjerice sindikata i civilnog dru\u0161tva). ESF zdu\u0161no radi na tome da se maknu sve barijere koje smetaju slobodnom tr\u017ei\u0161tu, a javne usluge mu se prepustu.<\/p>\n

ESF i Koalicija uslu\u017enih industrija\u00a0iz SAD-a (CSI) su 2014. predlo\u017eili Komisiji i Obaminoj administraciji djelomi\u010dnu pregovara\u010dku strategiju poznatu kao negativna lista po kojoj su sve javne usluge podlo\u017ene liberalizaciji osim ako nacionalna vlada odre\u0111enu uslugu ne navede kao iznimku koja se izuzima od utjecaja tr\u017ei\u0161ta (\u0161to je posebno problemati\u010dno za neke javne usluge koje bi se mogle pojaviti u budu\u0107nosti, a nacionalna vlada ih nije predvidjela i za\u0161titila). Ovaj “list it or lose it”<\/em>\u00a0pristup zna\u010di odmak od pozitivne liste koja se do sada koristila u trgova\u010dkim pregovorima (primjerice kao u GATS-u), a koja je sadr\u017eavala listu javnih usluga za koje se neka nacionalna vlada slo\u017eila da se mogu liberalizirati. Strategija sa negativnim listama prihva\u0107ena je i ugra\u0111ena u CETA-u i to \u0107e biti prvi takav EU trgova\u010dki sporazum. Dodatni uvjet<\/a> da se usluga upi\u0161e na negativnu listu je i taj da ona ne smije sadr\u017eavati komercijalnu komponentu ili na bilo koji na\u010din biti konkurencija ostalim komercijalnim ponu\u0111a\u010dima te usluge na tr\u017ei\u0161tu.\u00a0U ovom uvjetu problemati\u010dno je \u0161to danas javno i privatno \u010desto koegzistiraju zajedno u raznim sektorima, a to ograni\u010dava nacionalne vlade da neku javnu uslugu u\u010dine iznimkom, osim primjerice sudstva i sredi\u0161nje banke.<\/p>\n

Privilegiranost kompanija<\/strong><\/p>\n

U kontekstu komercijalizacije javnih usluga treba spomenuti i Direktivu o uslugama<\/a>\u00a0koja je donesena u prosincu 2006. sa ciljem da se realizira puni potencijal usluga na tr\u017ei\u0161tu EU tako da se maknu sve administrativne barijere trgovini. Direktivu su implementirale i uskladile sa svojim zakonodavstvom sve dr\u017eave \u010dlanice do 2009. godine. Hrvatska je prilikom ulaska u EU implementirala ovu Direktivu u svoje zakonodavstvo, to jest, donesen je Zakon o uslugama<\/a>. Usluge koje nisu pokrivene ovo Direktivom su malobrojne i vrlo usko navedene, primjerice zdravstvenim uslugama se smatraju samo one usluge koje pru\u017eaju zdravstveni profesionalci u svrhu brige o zdravstvenom stanju osobe, pri \u010demu je primjerice izostavljeno podru\u010dje privatnog zdravstvenog osiguranja, javna nabava, farmaceutska industrija, a svi ovi faktori igraju bitnu ulogu u funkcioniranju zdravstvenog sustava.<\/p>\n

CETA je sporna i zbog jo\u0161 jednog razloga: naime ima ugra\u0111eni mehanizam rje\u0161avanja sporova izme\u0111u investitora i dr\u017eave, tzv. Investment Court System<\/em> (ICS). ICS omogu\u0107ava ne samo kanadskim korporacijama da tu\u017ee dr\u017eave \u010dlanice EU, ve\u0107 uvodi tu mogu\u0107nost i za korporacije koje imaju ili otvore podru\u017enicu u Kanadi. Na taj na\u010din se zapravo zaobilazi sve izvjesniji neuspjeh u potpisivanju sli\u010dnog sporazuma sa SAD-om, notornog TTIP-a. CETA putem ovog mehanizma \u0161titi strane investitore te osigurava kompenzaciju za mo\u017eebitne direktne i indirektne financijske gubitke.<\/p>\n

Primjerice investitor mo\u017ee tra\u017eiti kompenzaciju zbog regulatornih mjera ili zakona zbog kojih gubi profit, iako su te mjere ili zakoni doneseni primjerice da se za\u0161titi dostupnost i kvaliteta zdravstvenog sustava. Ovaj sudski mehanizam bi mogao biti poguban za javne politike, a brojni slu\u010dajevi iz prija\u0161njih me\u0111unarodnih trgova\u010dkih ugovora to i dokazuju<\/a>. Primjerice tvrtka Philip Morris tu\u017eila je<\/a> Urugvaj u velja\u010di 2010. za 2 milijarde dolara zato \u0161to je dr\u017eava uvela oznake na kutijama cigareta o opasnosti pu\u0161enja po zdravlje\u00a0i sre\u0107om izgubila slu\u010daj. Ameri\u010dka farmaceutska tvrtka Eli Lilly tu\u017eila je<\/a> Kanadu zbog uspostavljanja sustava patenata koji omogu\u0107ava ve\u0107u dostupnost lijekova, a slu\u010daj je jo\u0161 u tijeku. Nakon potpisivanja sporazuma Komisija je objavila<\/a> kako \u0107e ICS \u0107e privremeno biti isklju\u010den s obzirom na to da javna rasprava jo\u0161 traje u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama, a bit \u0107e implementiran kada sve dr\u017eave \u010dlanice ratificiraju sporazum.<\/p>\n

\u00a0Non\u0161alantnost hrvatske vlade<\/strong><\/p>\n

Podru\u010dje zdravstva rijetko se spominje u javnim raspravama o trgovinskim sporazumima, iako \u0107e ono uvelike biti ugro\u017eeno iz ve\u0107 navedenih razloga. Privatne kompanije se naj\u010de\u0161\u0107e \u017eale kako je zdravstveni sektor previ\u0161e reguliran, restriktivan i fragmentiran, a njegovo potpuno otvaranje tr\u017ei\u0161tu omogu\u0107ilo bi pove\u0107anje profita.<\/p>\n

Prema posljednjim istra\u017eivanjima u EU i Kanadi do\u0161lo je do velikog porasta<\/a>\u00a0broja kroni\u010dnih nezaraznih bolesti kao \u0161to su kardiovaskularne i kancerogene bolesti, dijabetes, kroni\u010dne respiratorne bolesti i pretilost.\u00a0Kroni\u010dne bolesti su uzrokom 86% smrti <\/a>u EU, iako bi dvije tre\u0107ina preranih smrti u Europi, otprilike 80% sr\u010danih i 40% kancerogenih bolesti, mo\u017edani udari i dijabetes mogli biti prevenirani<\/a>. Niz rizi\u010dnih faktora poput duhana, lo\u0161e prehrane, alkohola, okoli\u0161nih uvjeta te manjak fizi\u010dkih aktivnosti uzrokuje 60% kroni\u010dnih nezaraznih bolesti. Duhan, hrana i alkohol su robe kojima se uvelike trguje, a CETA omogu\u0107ava kroz bescarinske propise prisutnost \u010desto neprovjerenih i jeftinih proizvoda na tr\u017ei\u0161tu koji osiroma\u0161enom sloju gra\u0111ana postaje naveliko dostupan, ali i rizi\u010dan za njihovo zdravlje. Osim toga CETA ima kroz niz poglavlja (ne)izravan utjecaj na zdravstvo<\/a>, a radi se o za\u0161titi investicija, prekograni\u010dnoj trgovini uslugama, javnoj nabavi, mobilnosti medicinskog kadra, itd. Nadalje, uz pomo\u0107 CETA-e farmaceutska industrija \u017eeli ograni\u010diti pristup podacima iz klini\u010dkih istra\u017eivanja i pove\u0107ati cijene lijekova. Neke europske vlade kontroliraju cijene lijekova, a Hrvatska je me\u0111u njima, \u0161to limitira profite farmaceutskih kompanija.<\/p>\n

U prilog utjecaju farmaceutske industrije na cijene lijekova i klini\u010dka istra\u017eivanja govori i \u010dinjenica da je EU 2007. osnovala Inovativnu medicinsku inicijativu\u00a0<\/i>(IMI). To je javno-privatna inicijativa Komisije i Europske federacije farmaceutskih industrija i udru\u017eenja\u00a0(EFPIA) koja ima za cilj navodno ubrzati razvoj boljih i sigurnijih lijekova za pacijente. U okviru ovoga umre\u017euje se stru\u010dnjaci, znanstvenici i farmaceutska industrija sa ciljem da se pobolj\u0161a proces istra\u017eivanja i razvoja lijekova. Ali dio akademske zajednice se buni protiv toga zbog nejednakih financijskih uvjeta i \u010dinjenice da EFPIA o\u010dekuje da se akademska zajednica odrekne intelektualnog vlasni\u0161tva nad lijekovima (i to besplatno).\u00a0A s potpisanom CETA-om mogu\u0107nosti zarade na otvorenom tr\u017ei\u0161tu se pove\u0107avaju, a dostupnost lijekova gra\u0111anima se smanjuje.<\/p>\n

CETA je problemati\u010dna jer ograni\u010dava nacionalne vlade da donose politi\u010dke odluke u javnom interesu te smanjuje prava gra\u0111ana, a sve sa ciljem ostvarenja \u0161to ve\u0107eg profita kroz komercijalizaciju javnih usluga.Vlada RH to \u010dini se nije prepoznala, a na njihovim stranicama mo\u017ee se prona\u0107i pripremljeni tekst prijedloga sporazuma<\/a>, pri \u010demu se nigdje ni ne spominje negativna lista usluga koje bi se izdvojile, \u0161to zna\u010di da se mo\u017ee o\u010dekivati nastavak privatizacije zdravstva, a i svih ostalih sektora. Tehni\u010dka Vlada na posljednjoj sjednici je usvojila odluku<\/a> o pokretanju postupka potpisivanja CETA-e, a obzirom da novoizabrana Vlada ne poduzima ni\u0161ta, izgledno je da \u0107e Hrvatska ratificirati sporazum unato\u010d sve ve\u0107em otporu i CETA-i i TTIP-u.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska unija i Kanada, nakon sedam godina pregovaranja, 30. listopada ove godine, potpisale su Comprehensive Economic and Trade Agreement (CETA), to jest Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16002,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-15998","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15998","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15998"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15998\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36701,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15998\/revisions\/36701"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16002"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15998"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15998"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15998"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15998"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15998"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15998"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15998"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}