{"id":1595,"date":"2014-07-07T07:10:05","date_gmt":"2014-07-07T06:10:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1595"},"modified":"2021-02-25T11:06:32","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:32","slug":"radni-naslov-poljoprivreda-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1595","title":{"rendered":"Poljoprivreda BiH izme\u0111u tr\u017ei\u0161ta i proizvodnje za vlastite potrebe"},"content":{"rendered":"

Visoka nezaposlenost i nemogu\u0107nost pronalaska posla u\u010dinili su stanovni\u0161tvo nekad industrijalizirane Bosne i Hercegovine ovisnim o proizvodnji hrane za vlastite potrebe. Poljoprivreda je u BiH osim gospodarske grane i va\u017ean faktor socijalne sigurnosti jer veliki dio stanovni\u0161tva, posebno u podru\u010djima izvan gradskih sredi\u0161ta, manjke u ku\u0107nom prora\u010dunu popunjava vlastitom proizvodnjom hrane. No razvoj poljoprivrede ograni\u010den je nepovoljnim vanjskotrgovinskom uvjetima.<\/strong><\/p>\n

Jedna od najva\u017enijih grana bosanskohercegova\u010dke ekonomije je poljoprivreda. Zemljopisno gledano BiH je zemlja planina, brda i \u0161uma dok poljoprivredne povr\u0161ine zauzimaju tek 20% ukupne povr\u0161ine dostupne za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. No poljoprivreda u BiH je tako\u0111er jako va\u017ean socijalni i demografski \u010dimbenik. Demografska slika Bosne i Hercegovine sastoji se od 61% stanovni\u0161tva naseljenih u ruralnim op\u0107inama \u0161to ovu dr\u017eavu svrstava me\u0111u najruralnije zemlje u Europi, odmah uz bok Crnoj Gori, Irskoj i Finskoj. Poljoprivrednom proizvodnjom u Bosni i Hercegovini dominira ratarstvo<\/a>, dok uzgoj sto\u010dnog blaga predstavlja manje od tre\u0107ine od ukupne proizvodnje. U posljednje vrijeme sto\u010darstvo bilje\u017ei blagi porast uz pove\u0107anje proizvodnje kravljeg mlijeka. Gospodarski najva\u017enija poljoprivredna grana BiH je uzgoj povr\u0107a, a va\u017enu ulogu igra i proizvodnja kukuruza i krumpira, te svje\u017eeg kravljeg mlijeka.<\/p>\n

Polovica stanovni\u0161tva ruralnih podru\u010dja bavi se nekim oblikom poljoprivrede, dok \u010dak 36% ruralnih doma\u0107instava \u010dine mala gospodarstva koja u velikoj ve\u0107ini zadovoljavaju vlastite potrebe za hranom. Trinaest posto doma\u0107instava registrirana su kao poljoprivredna gospodarstva na kojima ljudi imaju zasnovan radni odnos ili im je to dodatna djelatnost kojom proizvode zna\u010dajne koli\u010dine za prodaju, no \u010dak i ona vi\u0161e od tri \u010detvrtine svojih prihoda ostvaruju izvan poljoprivrede. Manje od 1% gospodarstava mogu\u0107e je definirati kao komercijalne subjekte koji kontinuirano razvijaju poljoprivrednu proizvodnju i marketin\u0161ke aktivnosti 1<\/a><\/sup> . Ukupno, 6,6% prihoda ruralnih doma\u0107instava dolazi od poljoprivrede, a svega 6,5% ruralnih doma\u0107instava ostvaruje glavninu svojih prihoda od poljoprivredne proizvodnje. \u010cak i u prete\u017eno ruralnim op\u0107inama, poljoprivreda i dalje predstavlja tek manji dio izvora prihoda.<\/p>\n

Utjecaj rata i krize<\/strong><\/p>\n

Udio poljoprivrede u BDP-u je u kontinuiranom padu. Godine 2006. iznosio je 10,3% da bi do 2012. godine pao na 8,2%. Promatrano po entitetima, u Republici Srpskoj poljoprivreda \u010dini 14% ekonomije dok u Federaciji taj udio iznosi oko 5%. Predratna poljoprivreda u BiH imala je veliku i zna\u010dajnu ulogu u gospodarstvu, me\u0111utim ratna de\u0161avanja uzrokovala su \u0161tetu od 4,5 milijarde dolara 2<\/a><\/sup> , a 40% poljoprivrednih povr\u0161ina nije iskori\u0161teno zbog nerije\u0161enih imovinsko-pravnih odnosa te miniranih podru\u010dja.<\/p>\n

Prije izbijanja globalne ekonomske krize, u razdoblju izme\u0111u 2005. i 2009. godine, poljoprivreda je bilje\u017eila prosje\u010dnu godi\u0161nju stopu rasta od \u010dak 6%. Va\u017ena uloga poljoprivrede vidljiva je i u ukupnoj zaposlenosti. Prema statisti\u010dkim podacima udio zaposlenih u poljoprivredi iznosi oko 3%, me\u0111utim prema podacima iz anketa o radnoj snazi iz 2009. godine ta brojka iznosi \u010dak 21,2%. Najva\u017eniji razlog visoke stope zaposlenosti u poljoprivredi je olak\u0161an pristup ovoj privrednoj grani, koji se mo\u017ee opisati kao poluprofesionalno-naturalan radni odnos, a koji je puno dominantniji u odnosu spram profesionalnog zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n

Prema podacima Agencije za statistiku BiH iz velja\u010de ove godine, ukupan broj nezaposlenih iznosi \u010dak 44,6%, \u0161to je najve\u0107a stopa nezaposlenosti me\u0111u zemljama Zapadnog Balkana. Prevedeno u konkretne brojeve, to zna\u010di da je 556.868 osoba prijavljeno na burzi<\/a> \u0161to je jasan pokazatelj da se bosanskohercegova\u010dka ekonomija ne\u0107e tako lako oporaviti, a isto to vrijedi i za agrarni sektor kao va\u017enu gospodarsku kariku. Podaci Agencije za statistiku BiH tako\u0111er pokazuju kako je prosje\u010dna pla\u0107a za travanj<\/a> 2014. iznosila 832 konvertibilne marke. Ako se u obzir uzme da BiH ima stopu nezaposlenosti me\u0111u najvi\u0161ima u Europi, te ako se tome pridodaju visok postotak socijalnih slu\u010dajeva i mali iznosi mirovina, dolazimo do zaklju\u010dka o visokoj ovisnosti velikog broja doma\u0107instava o jednom zaposlenom \u010dlanu. Ako pritom jo\u0161 u obzir uzmemo i da su pla\u0107e su ve\u0107e u gradovima, a manje u ruralnim sredinama, te rast cijena prehrambenih namirnica i njihovog udjela u potro\u0161nji doma\u0107instava, to sve dovodi do situacije u kojoj veliki udio stanovni\u0161tva Bosne i Hercegovine sni\u017eavanje tro\u0161kova \u017eivota i prehrambenu neovisnost tra\u017ei u bavljenju poljoprivredom za vlastite potrebe ili im taj poluformalni sektor slu\u017ei kao poku\u0161aj ostvarivanja dodatnog izvora prihoda. Anketa o potro\u0161nji doma\u0107instava iz 2007. godine pokazala je da 20% stanovni\u0161tva u ruralnim podru\u010djima \u017eivi u siroma\u0161tvu, u odnosu na 18% u urbanim podru\u010djima: ruralno siroma\u0161tvo je ra\u0161ireno me\u0111u ve\u0107im brojem malih doma\u0107instava (to uklju\u010duje npr. umirovljenike), dok je urbano siroma\u0161tvo koncentrirano na manji broj ve\u0107ih doma\u0107instava (npr. porodice sa djecom).<\/p>\n

Gledaju\u0107i izvan okvira slu\u017ebene statistike, poljoprivreda u BiH ima ogroman utjecaj na gospodarstvo i stanovni\u0161tvo. Osim gospodarskog utjecaja, ona ima i va\u017enu amortizacijsku ulogu u svakodnevnoj reprodukciji. Sa stalnim pove\u0107anjem nezaposlenosti, nemogu\u0107nosti pristupa pretpristupnim fondovima EU vezanim za poljoprivredne programe (IPA), slaboj vanjskotrgovinskoj poziciji unutar CEFTA-e te jo\u0161 slabijom u odnosu prema dr\u017eavama EU, poljoprivreda igra va\u017enu ulogu u prehrambenoj neovisnosti ruralnog i polururalnog dijela BiH, ali predstavlja i izvor odre\u0111ene socioekonomske stabilnosti<\/a>. S ratnim zbivanjima, propadanjem industrija, privatizacijom, eksplozijom uvoza prehrambenih proizvoda (prvenstveno iz Hrvatske i Srbije) velika ve\u0107ina stanovni\u0161tva okrenula se poljoprivredi koja dobrim dijelom nije registrirana ili obuhva\u0107ena statisti\u010dkim mjerenjima. Kao dio sive ekonomije poljoprivreda ima veliki udio u gospodarstvu, a prema nekim procjenama \u010dak je 50% stanovni\u0161tva BiH na posredan ili neposredan na\u010din povezano sa poljoprivrednom proizvodnjom.<\/p>\n

Va\u017enost regionalnog tr\u017ei\u0161ta<\/strong><\/p>\n

Analiziraju\u0107i vanjskotrgovinsku bilancu poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini dolazimo do zaklju\u010dka da su rezultati daleko od pozitivnih. Uzimaju\u0107i podatke iz 2009. godine, odnosno razdoblja prije ulaska Hrvatske \u2013 kao najva\u017enijeg vanjskotrgovinskog partnera BiH \u2013 u Europsku uniju, ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio je 2,4 milijarde konvertibilnih maraka, \u0161to \u010dini 19,4% ukupnog BiH uvoza dok je ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio 452,8 milijuna konvertibilnih maraka \u0161to \u010dini udio od 8,2% u ukupnom izvozu. Trgovinski deficit poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu se pove\u0107ava, a poseban problem je \u0161to ve\u0107inski dio uvoza \u010dine prehrambeni proizvodi koji su tako\u0111er i primarne kulture doma\u0107e poljoprivrede te na taj na\u010din i direktno i indirektno uni\u0161tavaju agrarni sektor.<\/p>\n

Najva\u017eniji trgovinski partneri poljoprivrednih proizvoda BiH su Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija. Najva\u017eniji razlozi tome su blizina, tradicionalni trgovinski odnosi, navike potro\u0161a\u010da te klju\u010dni segment \u2013 otvorenost tr\u017ei\u0161ta zahvaljuju\u0107i CEFTA sporazumu iz 2006. Prema podacima iz 2009., uvoz iz Hrvatske iznosio je 605,66 milijuna konvertibilnih maraka dok je izvezeno samo 156,35 milijuna konvertibilnih maraka. Odnos sa drugim najva\u017enijim trgovinskim partnerom Srbijom tako\u0111er pokazuje negativnu bilancu. U 2009. godini uvoz iz Srbije iznosio je 508,52 milijuna konvertibilnih maraka dok je u drugom smjeru plasirano poljoprivrednih proizvoda u iznosu od svega 90,72 milijuna.<\/p>\n

Perspektiva bosanskohercegova\u010dke poljoprivrede daleko je od optimisti\u010dne. Birokratiziranost, korumpiranost, sporost odlu\u010divanja, ka\u0161njenje isplata poticaja, velika parceliziranost zemlji\u0161ta i nerije\u0161eni imovinsko-pravni odnosi, nepostojanje dugoro\u010dne strategije razvoja te paraliza uslijed politi\u010dkih prepucavanja neki su od razloga koprcanja u \u017eivom blatu agrarnog sektora koji polako sve vi\u0161e i vi\u0161e tone. Tako\u0111er, pored problema izostanka unutarnje konsolidacije, pro\u0161logodi\u0161njim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i izlaskom iz CEFTA-e dolazi do promjena u vanjsko trgovinskoj razmjeni te je BiH izgubila tr\u017ei\u0161te vrijedno 100 milijuna eura \u0161to je jo\u0161 vi\u0161e\u00a0pogor\u0161alo stanje<\/a> poljoprivrednog sektora te zemlje.<\/p>\n

Svake godine organiziraju se prosvjedi i blokade prometnica, me\u0111utim zna\u010dajnih pomaka nema. Rebalansima i la\u017enim obe\u0107anjima umjesto ve\u0107eg ulaganja dolazi do zakidanja agrarnog sektora, te je njegov udio u ukupnom prora\u010dunu dr\u017eave pao na samo 2%. No, nevolja nikada ne dolazi sama, tako je i priroda imala svoj utjecaj na poljoprivredni sektor.<\/p>\n

Posljednje 3 godine su\u0161a je smanjila urod za \u010dak 50%, a ovogodi\u0161nje poplave uni\u0161tile ogromne \u0161tete. Rast cijena<\/a> prehrambenih proizvoda, neisplata poticaja, vi\u0161egodi\u0161nje saniranje \u0161teta te pove\u0107anje uvoza dovest \u0107e ionako slaba\u0161ni agrarni sektor pred zid. Ukoliko ne do\u0111e do radikalnih promjena, BiH \u0107e postati prehrambeno sve ovisnija zemlja, a posljedica toga bit \u0107e jo\u0161 lo\u0161ija socijalna i demografska slika. To \u0107e se posebno odnositi na naselja izvan urbanih sredi\u0161ta gdje ve\u0107ina stanovni\u0161tva na posredan ili neposredan na\u010din ovisi o poljoprivrednoj proizvodnji.<\/p>\n

  1. Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: mit ili stvarnost, Sarajevo 2013. Podaci koji slijede navedeni su prema istom izvoru.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Analiza konkurentnosti poljoprivredno prehrambenih proizvoda u BiH, Sarajevo 2010. str. 5[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Jedna od najva\u017enijih grana bosanskohercegova\u010dke ekonomije je poljoprivreda. Zemljopisno gledano BiH je zemlja planina, brda i \u0161uma…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1596,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[70],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[55],"class_list":["post-1595","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-poljoprivreda","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1595"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1595\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36866,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1595\/revisions\/36866"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1596"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1595"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1595"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1595"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1595"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}