{"id":15883,"date":"2016-11-16T08:00:49","date_gmt":"2016-11-16T07:00:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15883"},"modified":"2021-02-25T11:00:03","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:03","slug":"kom-opanci-kom-obojci-nacionalne-pretenzije-na-tradicijsku-kulturu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15883","title":{"rendered":"Kom opanci, kom obojci \u2013 nacionalne pretenzije na tradicijsku kulturu"},"content":{"rendered":"

Jedna od osnovnih zada\u0107a Obrazovne, znanstvene i kulturne organizacije Ujedinjenih naroda (UNESCO) za\u0161tita je osobito vrijedne tradicijske kulture. No klasificiranje te kulture u velikoj mjeri ovisi o komunikaciji agencije s dr\u017eavama-\u010dlanicama, dok “ba\u0161tine”, osobito one nematerijalne, u pravilu prelaze suvremene dr\u017eavne granice. Primjeri iz regije ilustriraju apsurde do kojih taj princip vodi.<\/strong><\/p>\n

Po tko zna koji put, ideja o kandidaturi gusala na UNESCO-vu Listu nematerijalne kulturne ba\u0161tine uzburkala<\/a> je nacionalne (nacionalisti\u010dke) duhove. Ovoga puta, novi akter i pretendent se pojavio na vidiku \u2013 Kosovo. Nakon \u0161to pro\u0161le godine Republika Kosovo nije primljena u \u010dlanstvo UNESCO-a, pojavili su se medijski navodi da uz partnerstvo s Albanijom, Kosovo priprema kandidaturu gusala kao nematerijalne ba\u0161tine na svojem teritoriju. Ovi navodi nisu potvr\u0111eni i trenutno ne znamo ima li u njima istine, ali ona za podizanje medijske bure i nacionalnih tenzija ionako nije presudna. Va\u017eniji od realnih postupaka kandidature, UNESCO-ve misije, objektivne rasprostranjenosti gusala ili odgovora na pitanje \u010dije su one zapravo, mitska je povezanost epskog pjevanja uz gusle s nacionalnim identitetima i frustracijama koje gradnja tih identiteta nosi sa sobom.<\/p>\n

Za razliku od mnogih drugih tradicijskih instrumenata, jednostruni ili dvostruni guda\u010dki instrument gusle koristi se uvijek u funkciji pratnje pjevanja epskih pjesama. Guslari uz sviranje gusala sami pjevaju bilo postoje\u0107e pjesme \u010dije duge tekstove trebaju iznijeti uvjerljivo\u0161\u0107u i emotivnom nabijeno\u0161\u0107u prema kojoj se procjenjuje njihova kvaliteta, bilo vlastite pjesme koje se \u010desto oslanjaju na aktualne, suvremene teme. Smatra se da su na ovaj na\u010din guslari, kao vi\u0161e stolje\u0107a prisutni narodni bardi na prostorima Jugoisto\u010dne Europe, prenosili oralnu povijest, sje\u0107anja na va\u017ene povijesne doga\u0111aje upakirane u specifi\u010dan dramatur\u0161ki topos, kroz vlastitu interpretaciju stvaraju\u0107i legende i mitove.<\/p>\n

U kontekstu stvaranja nacionalnih identiteta u 19. (i 20.) stolje\u0107u, \u0161to je moglo biti lak\u0161e i logi\u010dnije od posezanja za postoje\u0107im slojem tih usmeno preno\u0161enih epova, zaodijevanjem u romanti\u010darsku patetiku kako su to (premda na razli\u010dite na\u010dine) u\u010dinili, na primjer, Vuk Karad\u017ei\u0107 ili Petar II. Petrovi\u0107-Njego\u0161. Dodatnu vrijednost kori\u0161tenja guslarske epike u tvorbi nacionalnih mitova ima njeno veli\u010danje herojstva, mu\u0161ke hrabrosti i po\u017ertvovnosti, kojima su kreirani sna\u017eni ratni\u010dki likovi toliko pogodni za nacionalne ciljeve. S obzirom da guslarska epika ima dugu povijest, kojoj su korijene neki poku\u0161ali staviti \u010dak i u anti\u010dku usmenu knji\u017eevnost, njihova tematika su \u010desto upravo povijesni sukobi razli\u010ditih zajednica na ovim prostorima.<\/p>\n

Raznolikost i isklju\u010divost<\/strong><\/p>\n

Me\u0111u najstarije koji su jo\u0161 uvijek u opticaju, spadaju mitolo\u0161ke bitke s Turcima, pri \u010demu narativi nemuslimanskog balkanskog stanovni\u0161tva osmansko naslije\u0111e uvijek nastoje prikazati u izrazito negativnom ruhu. Najnoviji su epovi posve\u0107eni i najnovijim me\u0111uetni\u010dkim sukobima, veli\u010daju\u0107i heroje koji su u o\u010dima druge sukobljene strane ratni zlo\u010dinci, o \u010demu je svojedobno, dok se pri\u010dalo o zajedni\u010dkoj kandidaturi gusala od strane Hrvatske i Srbije, ve\u0107 ironi\u010dno pisao<\/a> Predrag Luci\u0107.<\/p>\n

Koja je uloga UNESCO-a u svemu ovome? Organizacija UN-a koja se vodi na\u010delima ljudskih prava svakako bi se ogradila od tradicijskog naslije\u0111a koje se hrani me\u0111uetni\u010dkim sukobima. Narativ UNESCO-ve Konvencije o nematerijalnoj kulturnoj ba\u0161tini u odnosu na prethodno spomenute povijesno-nacionalne narative zvu\u010di vrlo utopisti\u010dki i govori<\/a> o “kulturnoj ba\u0161tini koja, prenose\u0107i se s generacije na generaciju” odr\u017eava u zajednicama “osje\u0107aj identiteta i kontinuiteta, stoga promoviraju\u0107i po\u0161tovanje prema kulturnoj raznolikosti i ljudskoj kreativnosti”. Suvi\u0161no je uop\u0107e govoriti da, usprkos te\u017enjama UNESCO-a, ne po\u010diva sva nematerijalna kultura svijeta na ideji po\u0161tovanja prema drugima, a institucija ljudskih prava je manje-vi\u0161e vrlo suvremen i vrlo zapadni koncept.<\/p>\n

Nije mi namjera sumnjati u namjere UNESCO-ve konvencije, a jo\u0161 manje pobuditi sumnju u vrijednost guslarske epike, ve\u0107 primijetiti da je na\u010din na koji se dosad u javnosti na na\u0161im prostorima tuma\u010dio gotovo svaki svaki upis na nematerijalnu listu prili\u010dno daleko od utopijskih vrijednosti o kojima govori Konvencija. Uobi\u010dajeni diskurs kojim mediji prate ove upise je diskurs nacionalnog ponosa i va\u017enosti “vlasni\u0161tva” nad upisanom tradicijom. Dijelom je, dodu\u0161e, za to kriv i sam UNESCO, jer procesi kandidature idu kroz ministarstva i preko \u010dlanstva dr\u017eava u ovoj UN-ovoj organizaciji. Konvencija me\u0111utim nikada ne govori o nacijama kao nositeljima pojedine tradicije, ve\u0107 “zajednicama, grupama, a ponekad i pojedincima”.<\/p>\n

Brendiranje ba\u0161tine<\/strong><\/p>\n

Da osjetljivost teksta konvencije i kandidature prema svim pripadnicima te zajednice nije uvijek va\u017ena za percepciju javnosti, otkrila sam pred pet godina kad sam se bavila upisom ojkanja na nematerijalnu listu. Pri tom upisu se srpska zajednica s prostora Hrvatske, koja tako\u0111er ba\u0161tini ojkanje, osje\u0107ala isklju\u010denom, jer ga je kandidirala Hrvatska, pa je ojkanje time u medijskim narativima postalo “hrvatsko”. Premda je kandidacijski tekst u slu\u010daju ojkanja jasno govorio da ga u Hrvatskoj ba\u0161tine razli\u010dite etni\u010dke i vjerske skupine, osje\u0107aju isklju\u010denosti srpske zajednice doprinijela je i realna situacija njenog masovnog iseljenja iz Hrvatske nakon 1995. godine.<\/p>\n

Nije slu\u010dajno da se tenzije podi\u017eu naj\u010de\u0161\u0107e upravo oko najstarijih tradicija, jer bi pitanje polaganja prava na takve tradicije u o\u010dima nacionalista bio ujedno dokaz prvenstva i dominacije jedne nacionalne skupine nad drugima. Na nesre\u0107u takvih, kulturnoj je ba\u0161tini gotovo nemogu\u0107e neporecivo otkriti porijeklo, a naro\u010dito kad je rije\u010d o starim tradicijama. Na\u010dini provedbe UNESCO-ve Konvencije i njena javna percepcija pri tome, na\u017ealost, kao da u ovakvim prijepornim slu\u010dajevima ipak idu na ruku te\u017enjama da se nekom elementu tradicijske kulture udari pe\u010dat, brend odre\u0111ene skupine. UNESCO se ovdje percipira samo kao servis koji \u0107e omogu\u0107iti ispunjenje tih interesa.<\/p>\n

Na\u017ealost, zbog politi\u010dkih se interesa pozornost javnosti odvra\u0107a i od samih kulturnih elemenata \u010dijom se interpretacijom manipulira. Va\u017enije od po\u0161tovanja, \u0161irenja kulturne raznolikosti i poticanja kreativnosti, o kojima govori UNESCO, postaje pitanje tko \u0107e dobiti prvenstvo nad upisanom tradicijom i \u010dijim \u0107e se vlasni\u0161tvom ona po\u010deti percipirati. U tom kontekstu, dokle god se o nematerijalnoj listi razmi\u0161lja logikom “kom opanci \u2013 kom obojci”, treba se zapitati i doprinosi li UNESCO u prijepornim slu\u010dajevima normalizaciji ili dubljoj polarizaciji dru\u0161tva te ne bi li u nekim slu\u010dajevima tradicije trebalo pustiti da se same, bez institucionalne pomo\u0107i, izbore za svoje mjesto i prilagode suvremenim dru\u0161tvenim uvjetima. U slu\u010daju guslarske epike, treba prihvatiti i \u010dinjenicu da se njena tematika vjerojatno ne\u0107e odmicati od me\u0111uetni\u010dkih sukoba dokle god su oni realan dio svakodnevice ovog dijela Europe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po tko zna koji put, ideja o kandidaturi gusala na UNESCO-vu Listu nematerijalne kulturne ba\u0161tine uzburkala je nacionalne (nacionalisti\u010dke) duhove. Ovoga puta, novi akter i pretendent se pojavio na vidiku \u2013 Kosovo…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":15885,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[124,11],"articleformat":[450],"coauthors":[293],"class_list":["post-15883","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-kosovo","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15883","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15883"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15883\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36704,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15883\/revisions\/36704"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15885"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15883"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15883"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15883"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15883"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15883"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15883"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15883"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}