Dogodilo se nezamislivo, barem prema anketama i parametrima liberalnog politi\u010dkog bon-tona: Donald Trump je postao predsjednik SAD-a. Dolazak rasisti\u010dkog i mizoginog klauna milijardera na najmo\u0107niju politi\u010dku poziciju na svijetu mahom je predstavljen kao signal kraja epohe, kako god da se ta epoha odre\u0111ivala. Prvotne reakcije, od “anonimnih” tr\u017ei\u0161ta do prominentnih komentatora, u izboru Trumpa su prepoznale \u0161ok od kojeg \u0107e se svijet te\u0161ko oporaviti. Dvije su enigme preplavile javni prostor: kako se to uop\u0107e dogodilo i koliko \u0107e nam avanturizma Trumpovo predsjedni\u0161tvo priu\u0161titi?<\/p>\n
Sli\u010dno kao i u slu\u010daju Brexita, Trumpov je uspjeh popra\u0107en neobi\u010dnim povratkom klasne analize u mejnstrim okvire. Neka vrsta “vulgarnog marksizma” postala je u prili\u010dnoj mjeri analiti\u010dko pribje\u017ei\u0161te svjetskog i doma\u0107eg komentarijata. Pri\u010da glasi otprilike ovako: Trumpovu pobjedu, kao i Brexit, osigurala je bijela radni\u010dka klasa, “\u017ertva globalizacije” koja se pobunila protiv establi\u0161menta (i migranata). Iako nema sumnje da su devastirana i opusto\u0161ena biv\u0161a industrijska podru\u010dja relevantan i utjecajan dru\u0161tveni i politi\u010dki fenomen, jednostavna klasna mehanika te\u0161ko mo\u017ee sama iznijeti teret obja\u0161njenja cijelog procesa.<\/p>\n
Pobuna radni\u010dke klase?<\/strong><\/p>\n Prema izlaznim anketama<\/a> koje je proveo CNN i koje treba uzeti s odre\u0111enom dozom rezerve, Hillary Clinton je osvojila vi\u0161e glasova me\u0111u siroma\u0161nijim stanovni\u0161tvom. Tako\u0111er, u dr\u017eavama Srednjeg Zapada koje bi trebale biti oli\u010denje podr\u0161ke zaboravljene bijele radni\u010dke klase Donaldu Trumpu, broj glasova koji mu je pripao gotovo je identi\u010dan broju koji je osvojio republikanski kandidat Romney na pro\u0161lim izborima i tada izgubio u tim dr\u017eavama od Obame. Ono \u0161to se promijenilo je drasti\u010dno manji broj glasova za demokratskog kandidata. Premda je relevantnu ulogu u Trumpovu uspjehu igrala karta novoprona\u0111enog glasnogovornika onih zaboravljenih, \u010dini se da je barem jednako utjecajna bila i posvema\u0161nja apatija: krajnje nepovjerenje u demokratsku kandidatkinju, kao i prili\u010dno niska sveop\u0107a izlaznost.<\/p>\n Ne radi se ovdje o otpisivanju ekonomske dimenzije u glasa\u010dkim preferencama, naprotiv, ve\u0107 o potrebi da ju se postavi u kompleksniji okvir. Naime, prema nekim drugim izlaznim anketama<\/a>, onima Reutersa, ve\u0107ina glasa\u010da je upravo ekonomsku dimenziju opisala kao presudnu, istaknuv\u0161i nejednakost i dru\u0161tvenu polarizaciju kao klju\u010dne aspekte. Predstoji jo\u0161 puno istra\u017eivanja i analiza da bi se dobila koherentnija slika, ali elektoralna klasna dinamika je vjerojatno puno kompleksnija od one koju zapravo sam Trump promovira name\u0107u\u0107i pri\u010du da se borbom protiv trgovinskih sporazuma bori za obespravljene radni\u010dke obitelji. Ponavljamo, taj aspekt nije irelevantan, ali te\u0161ko da u tim okvirima mo\u017eemo govoriti o bilo kakvom koherentnom klasnom subjektu. Analize<\/a> koje motivaciju podr\u0161ke Trumpu odozdo nastoje locirati u sjeci\u0161ta (zami\u0161ljenih) interesa sitne bur\u017eoazije, ruralne sirotinje i radni\u010dke klase, \u010dine se, barem inicijalno, kao produktivnija ulazna to\u010dka.<\/p>\n Kraj hegemonije?<\/strong><\/p>\n Dok \u0107e se sastavnice Trumpova uspjeha jo\u0161 dugo istra\u017eivati i analizirati, razlozi neuspjeha protukandidatkinje \u010dine se ne\u0161to razvidnijim. Politi\u010darka najpoznatija po brutalnoj vanjskoj politici i blisko\u0161\u0107u s Wall Streetom nije na raspolaganju imala nikakve mobilizacijske kapacitete osim \u0161irenja straha od Trumpa. No, kako svjedo\u010dimo ve\u0107 godinama diljem svijeta, liberalna politika borbe protiv radikalnije desnice zasnovana na srednjoklasnim strahovima, osu\u0111ena je na neuspjeh. Mo\u017eda se dometi njene taktike najbolje o\u010dituju u tome \u0161to je Trump osvojio vi\u0161e glasova bijelih \u017eena (i tek ne\u0161to manje od \u017eena ukupno) i gotovo tre\u0107inu glasova hispanoamerikanaca. Tako\u0111er, ti podaci nam govore da se Trumpov uspjeh ne mo\u017ee svesti na rasizam i seksizam, \u0161to bi liberalni komentarijat volio vi\u0161e nego i\u0161ta. Dodajmo i da se polovica njegovih bira\u010da protivi<\/a> masovnim deportacijama koje je u kampanji zagovarao.<\/p>\n Zasigurno da svaka pojedina zemlja iziskuje posebnu analizu zbog specifi\u010dnosti politi\u010dkih tradicija i institucionalnih odnosa, ali trend je vrlo primjetan: vladaju\u0107a klasa vi\u0161e ne mo\u017ee ponuditi onaj tip hegemonije koji je ba\u0161tinila od Drugog svjetskog rata naovamo. S obzirom na to da upravljanje kriznom ekonomijom iziskuje politike poput mjera \u0161tednji i sli\u010dnih oblika institucionalnog prilago\u0111avanja obnovi profitnih stopa nau\u0161trb \u017eivotnog standarda, liberalna demokracija i njene procedure te\u0161ko da vi\u0161e mogu predstavljati klju\u010dan ideolo\u0161ki cement i jamac stabilnosti. Simptomi tog procesa mno\u017ee se diljem svijeta. Manifestiraju li se oni kao podr\u0161ka radikalnoj desnici koja navodno govori u ime naroda i prisvaja si auru autenti\u010dnosti u kontekstu parlamentarne sterilnosti ili kao op\u0107a apatija, varira od dr\u017eave do dr\u017eave.<\/p>\n Politi\u010dka formula koju desnica nudi, a promovirali su je u reakcijama na Trumpovu pobjedu i ovda\u0161nji desni\u010dari poput generala u dijaspori \u017deljka Glasnovi\u0107a i biv\u0161eg ministra okoli\u0161a i kolumnista Feral Tribunea Ive Banca, sastoji se u prepoznavanju \u0161ifre za navodnu koaliciju manjina i elite: politi\u010dka korektnost. Trik se sastoji u tome da se: a) profesionalizacija skrbi za manjine i njeno odstranjivanje iz klasne dinamike predstavi kao zavjera protiv ve\u0107inskog identiteta b) pre\u0161uti centralna politi\u010dka korektnost postsocijalisti\u010dkog svijeta: pristojna \u0161utnja o kapitalizmu. Rje\u0161enje trika jedino mo\u017ee biti inkluzivna i solidarna klasna politika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dogodilo se nezamislivo, barem prema anketama i parametrima liberalnog politi\u010dkog bon-tona: Donald Trump je postao predsjednik SAD-a. Dolazak rasisti\u010dkog i mizoginog klauna milijardera na najmo\u0107niju politi\u010dku poziciju na svijetu mahom je predstavljen kao signal kraja epohe, kako god da se ta epoha odre\u0111ivala. Prvotne reakcije, od “anonimnih” tr\u017ei\u0161ta do prominentnih komentatora, u izboru Trumpa su […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":15856,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[103,12],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-15849","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ideologija","tag-izbori","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15849","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15849"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15849\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15859,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15849\/revisions\/15859"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15849"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15849"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15849"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15849"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15849"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15849"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15849"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}