{"id":15844,"date":"2016-11-10T08:00:02","date_gmt":"2016-11-10T07:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15844"},"modified":"2021-02-25T11:00:05","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:05","slug":"posavski-poucak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15844","title":{"rendered":"Posavski pou\u010dak"},"content":{"rendered":"

Uhi\u0107enja biv\u0161ih pripadnika HVO-a u Ora\u0161ju prili\u010dno su uzburkala politi\u010dke duhove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Reakcijama su dominirale teorije zavjere, dok su se sami ratni zlo\u010dini mahom pre\u0161u\u0107ivali i tretirali kao sredstvo obra\u010duna izme\u0111u politi\u010dkih elita. Sam slu\u010daj pokazuje da se Hrvatska ne\u0107e ba\u0161 tako lako rije\u0161iti utega politi\u010dko-ratnog anga\u017emana u BiH kao \u0161to se \u010dinilo, ali i da \u0107e taj uteg postati popri\u0161te sukoba na hrvatskoj desnici s obje strane granice.<\/strong><\/p>\n

\u010cinilo se da su ha\u0161ke teme, a onda i prate\u0107i televizijski ki\u010d dio povijesti politi\u010dke svakodnevnice RH nakon pravomo\u0107nih presuda Gotovini i ekipi 2012. godine. A ve\u0107 ranije su (u vrijeme Sanadera) postale faktor s kojeg je skinuta oznaka opasnosti za “politi\u010dku stabilnost zemlje”. Doma\u0107a politi\u010dka elita i medijski joj entura\u017e uljuljkao se tako u pravedni\u010dkom narativu o \u010distom i nevinom “domovinskom ratu”, zaboravljaju\u0107i pritom na hrvatsku epizodu u ratu u BiH koja jo\u0161 nije dobila svoju kona\u010dnu juridi\u010dku zabilje\u0161ku. Iako su se javljali glasovi, prije svega iz organizacije civilnog dru\u0161tva koja predstavlja vojnu elitu \u2013 Generalskog zbora \u2013 da se pripremaju optu\u017enice za \u010dasnike HV-a i HVO-a involvirane u vojne opreacije i ratne zlo\u010dine na teritoriju BiH, malo tko se obazirao na te glasove, koncentriraju\u0107i se na neke, u to vrijeme, medijski prisutnije i vidljivije braniteljske akcije.<\/p>\n

A upravo su retori\u010dke figure iznena\u0111enosti i prenu\u0107a obilovale prvim reakcijama na akciju bosansko-hercegova\u010dke Dr\u017eavne agencije za istrage i za\u0161titu (SIPA) kojom su uhap\u0161eni nekada\u0161nji \u010dasnici Hrvatskog vije\u0107a obrane koji su sudjelovali na posavskom rati\u0161tu. U tzv. slu\u010daju Ora\u0161je, za ratne zlo\u010dine nad srpskim stanovni\u0161tvom u selu Bukova Greda optu\u017eeno je deset biv\u0161ih \u010dlanova HVO-a predvo\u0111enih generalom \u0110urom Matuzovi\u0107em, i to upravo u vrijeme praznika Svi svetih i nekoliko dana nakon prve slu\u017ebene posjete novog premijera RH Andreja Plenkovi\u0107a Bosni i Hercegovini. Pritom je u reakcijama u medijskom prostoru Hrvatske, ali i reakcijama hrvatskih medija u BiH, potpuno izostalo ikakvo detaljnije izvje\u0161tavanje o samom krimenu za koji se \u010dlanovi HVO-a terete. Sve se pritom svelo na klasi\u010dno retori\u010dko uzmicanje i tezu o “selektivnom procesuiranju” koje zahva\u0107a isklju\u010divo hrvatske vojne snage i narod uop\u0107e.<\/p>\n

\u0160uma razli\u010ditih interesa<\/strong><\/p>\n

Dominatno se, pritom, bavilo kalendarskim i protokolarnim kontekstom \u0161to je bilo vi\u0161e nego dovoljno da se u spomenutu akciju SIPA-e upisuje razli\u010dita politi\u010dka simbolika i tra\u017ee pravi adresati u bosansko-hercegova\u010dkom pravno-birokratskom ustroju, odgovorni za posavska hap\u0161enja. Prema svemu sude\u0107i, optu\u017eni prijedlozi su sastavljeni u nadle\u017enim institucijama Republike Srpske, a privo\u0111enje i daljnje procesuiranje slu\u010dajeva zapalo je dr\u017eavne organe BiH, \u0161to je samo zakompliciralo razmrsivanje petlje nadle\u017enosti koja je tako svakodnevna u BiH, a tako iritiraju\u0107a vanjskim faktorima koji u ovom slu\u010daju vide svoj interes poput slu\u017ebenog Zagreba i njegove militaristi\u010dke pratnje predstavljene kroz braniteljske udruge ili pojedince razli\u010ditih interesnih horizonata (\u010desto vrlo privatnih, odnosno iz straha od vlastitog hap\u0161enja).<\/p>\n

Pritom je u prvi mah, najprisutnija interpretacija teretila bo\u0161nja\u010dku politi\u010dku elitu koja je ovim marifetlukom htjela premjestiti medijski fokus sa svjedo\u010denja Fahrudina Radon\u010di\u0107a u Pri\u0161tini o udjelu “bo\u0161nja\u010dke mafije” u politi\u010dkim ubojstvima, na neke druge teme koje se toliko ne ti\u010du bo\u0161nja\u010dkog korpusa. To je implicirao i sam bo\u0161nja\u010dki \u010dlan predsjedni\u0161tva Bakir Izetbegovi\u0107 u prvim izjavama, koje je kasnije ubla\u017eio, kad je shvatio da se iskra koju su mogu\u0107e zapalili po\u010dela \u0161iriti velikom brzinom, ulaze\u0107i u prostor dr\u017eavne politike i bosansko-hercegova\u010dkog puta u EU.<\/p>\n

I dok je slu\u017ebeni Zagreb, odnosno sukreatori vanjske politike, na cijelu situaciju reagirao oprezno, svjestan vlastitih obaveza, me\u0111unarodnog rejtinga, odnosno nezahvalne uloge “najstabilnije dr\u017eave regije”, tek izra\u017eavaju\u0107i neugodu cijelom akcijom, ostali akteri iz RH \u010dijih se egzistencija ova hap\u0161enja izravno ti\u010du, reagirali su bez puno takta i poku\u0161aja smirivanja situacije. Jedna od glasnijih reakcija koja se kasnije valjala kroz medije bez nekog jasnog upori\u0161ta i izvedbe, bila je izjava Pavla Miljavca, predsjednika spomenutog Generalskog zbora koji je akciju SIPA-e po ve\u0107 spomenutom scenariju, pripisao upravo bo\u0161nja\u010dkoj politi\u010dkoj eliti, prijete\u0107i da nadle\u017ene institucije RH posjeduju dokumente koje inkriminiraju njima va\u017ena i bliska vojna lica, vjerojatno aludiraju\u0107i na nekada\u0161njeg generala Armije BiH Rasim Deli\u0107a. On je kao \u010dasnik JNA u ranim devedesetima sudjelovao na hrvatskom rati\u0161tu, ina\u010de je ve\u0107 pravomo\u0107no osu\u0111en u Haagu na tri godine zatvore jer je bio prvi nadre\u0111eni jedinici El Mud\u017eahid koja je kao dio Tre\u0107eg korpusa Armije BiH odgovorna za brojne ratne zlo\u010dine nad srpskim i hrvatskim civilnim stanoni\u0161tvom po Bosni.<\/p>\n

Tim \u010dinom je cijela pri\u010da po\u010dela dobivati i svoje etni\u010dke dresove koji su se navla\u010dili po potrebama i (ne)snala\u017eenjima. Pritom je slu\u017ebeni Zagreb isklju\u010divo zanimalo da li se i ovaj posavski slu\u010daj smatra (kao herceg-bosanska \u0161estorka) dijelom famoznog udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog poduhvata, odnosno hrvatske agresije u BiH \u010dije juridi\u010dke i materijalne posljedice za RH mogu biti ozbiljne i povijesno gledaju\u0107i – trajne. Iako su iz izvora bh. tu\u017eiteljstva dolazile izjave koje su posavski slu\u010daj izuzimali iz tog koncepta, karakter i kontekst ovih optu\u017enica nije do danas najjasniji, a histerija se u me\u0111uvremenu ra\u0161irila.<\/p>\n

Taktike medijskog saniranja \u0161tete<\/strong><\/p>\n

Tako se od ne\u010dega \u0161to je li\u010dilo na klasi\u010dni medijsko-pravni jednokratni ivent, slu\u010daj Ora\u0161je lagano po\u010deo prelijevati na sve strane dobivaju\u0107i razmjere ne\u010dega \u0161to sve vi\u0161e li\u010di na pravi mali postha\u0161ki va\u0161ar gdje svatko svakoga doziva i proziva stvaraju\u0107i buku u kojoj se vrlo te\u0161ko sna\u0107i, a posebice kada se, kao \u0161to to biva u ve\u0107ini ovakvih slu\u010dajeva, uklju\u010de motivi poput tajnih slu\u017ebi, la\u017ene\/tajne\/inkriminiraju\u0107e\/osloba\u0111aju\u0107e dokumentacije, la\u017enih\/pravih svjedoka i razli\u010ditih interpretacija rata. Naime, nakon samih uhi\u0107enja ve\u0107 je postalo jasno da ovaj slu\u010daj otvara neke neuralgije koje \u0107e va\u0161arsku gungulu samo dodatno raspiriti i uklju\u010diti dodatne aktere pretvaraju\u0107i se iz kratke me\u0111udr\u017eavne neugode (Bakir Izetbegovi\u0107, predsjedavaju\u0107i predsjedni\u0161tva BiH, cijelu akciju naziva: nespretnom) u ne\u0161to puno \u0161ire.<\/p>\n

Tom raspirivanju i \u0161irenju posavskog slu\u010daja pogodovale su i izjave odvjetnika prvooptu\u017eenog Matuzovi\u0107a koje su implicirale da se njegov branjenik kani aktivno braniti, prebacuju\u0107i zapovjednu odgovornost na Hrvatsku vojsku. Kasnije je tu liniju argumentacije poduprla i izjava brigadnog generala Vinka \u0160tefaneka koji je potvrdio da je HVO u Posavini bio pod zapovjedni\u0161tvom OG Isto\u010dna Posavina, odnosno HV-a, \u0161to je u medijima u RH stvorilo dodatnu paniku.<\/p>\n

Da bi se donekle iskontroliralo ve\u0107 nastalu \u0161tetu koja se neplanirano \u0161irila i na inkriminaciju aktualnog ministra obrane RH-a Damira Krsti\u010devi\u0107a, u hrvatskom medijskom prostoru posavska hap\u0161enja po\u010dinju dobivati politi\u010dko ruho te ih se vezuje uz blokiranje, odnosno tobo\u017enje usporavanje europskog puta BiH \u010diji su Hrvati u BiH jedini istinski nositelji. To je u skladu s retorikom koju je nametnuo Dragan \u010covi\u0107 jo\u0161 u velja\u010di pro\u0161le godine predstavljaju\u0107i se kao jedini euro-atlantski fakor u bh. politi\u010dkom panteonu i neslu\u017ebeni koordinator i usamljeni promotor te linije. Paradokslano, selektivno hap\u0161enje hrvatskih generala iz Posavine, tako je postalo neizravni napad na Dragana \u010covi\u0107a koji predvodi europski put BiH, odnosno na Republiku Hrvatsku kao direktnog lobista i zagovaratelja tog puta u samom Briselu.<\/p>\n

U tu svrhu Dragan \u010covi\u0107 dolazi u posjet Zagrebu \u0161to je slu\u017ebeno obja\u0161njeno kao “radni” i ve\u0107 ranije planiran posjet, s ciljem da zacementira taj ve\u0107 postavljen narativ u jednoj jako dobro isplaniranoj medijskoj kampanji kratkoga daha. \u010covi\u0107 gostuje u sva tri dnevnika nacionalnih mre\u017ea u rasponu od tri dana, ponavljaju\u0107i gore iscrtanu tezu o politi\u010dkom planu koji se krije iza hap\u0161enja i \u010diji cilj je daljna majorizacija Hrvata i njihovog europskog identiteta i politi\u010dkog projekta. Javnost u RH, tako opet dobiva selektivnu sliku dosta dinami\u010dnih pretumbavanja na bh. politi\u010dkoj sceni bez jedne \u0161ire kontekstualizacije u kojima njena politi\u010dka elita, odnosno jedan njen dio, aktivno sudjeluje.<\/p>\n

Politi\u010dki sukob u hrvatskom korpusu<\/strong><\/p>\n

Paralelno, u bosansko-hercegova\u010dkom medijskom prostoru imamo potpuno drugu sliku. Federalna televizija u svojem politi\u010dkom magazinu Mre\u017ea (od utorka, 9. studenog), cijelu situaciju s hap\u0161enjem \u010dlanova HVO-a iz Posavine tuma\u010di u kontekstu politi\u010dke dinamike u hrvatskom politi\u010dkom korpusu, \u010demu svjedo\u010de i optu\u017ebe na ra\u010dun HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora (kojem dominira hercegova\u010dka linija hrvatske politi\u010dke elite) koje kolaju me\u0111u dijelom braniteljske populacije. Istovremeno, neovisni usta\u0161ki medijski pogon predvo\u0111en famoznim Velimirom Bujancem, izrazito popularnim me\u0111u hrvatskim konzumentima tv-sadr\u017eaja u BiH, ve\u0107 nekoliko emisija zaredom ja\u0161e na tom argumentacijskom valu ugo\u0161\u0107avaju\u0107i promotore anti-\u010dovi\u0107evske linije koji tuma\u010de involviranost HDZ-a BiH, ali i ljudi bliskih HDZ-u Hrvatske, u hap\u0161enje \u010dlanova HVO-a na fonu izostanka jasnije reakcije ili pak njihovog sudjelovanja u dr\u017eavnoj vlasti i razli\u010ditim inistitucijama.<\/p>\n

Tako\u0111er, tjednik BH Dani od 4. studenog ne referiraju\u0107i se na ovu akciju u par tekstova otvoreno napada politiku HDZ-a BiH, donose\u0107i me\u0111u ostalim veliki intervju s predsjednikom HDZ-a 1990 Ilijom Cvitanovi\u0107em koji otvoreno kritizira \u010covi\u0107evu politiku. Zadnjih mjesec dana najavljivana novo-dejtonska federalizacija Bosne i Hercegovine kao dio \u0161ireg plana rje\u0161avanja hrvatskog pitanja u BiH, a \u010diji je \u010covi\u0107 lokalni nositelj, novi hrvatski politi\u010dki prostor, odnosno entitet ili federalnu jednicu zami\u0161lja samo u okvirima onoga \u0161to danas spada pod Federaciju BiH (Hercegovina, Srednja Bosna, Posavska \u017dupanija) izostavljaju\u0107i ve\u0107i dio Bosanske Posavine koji je u Prvom Daytonu pripao Republici Srpskoj u kojem se povratak Hrvata nikad nije desio u onoj mjeri u kojoj se desio, primjerice, povratak Bo\u0161anjka koji \u010dine 15-ak posto stanovni\u0161tva ovog entiteta, dok Hrvati ostaju na jednoznamenkastim brojakama. Pritom, nije zgorega uzeti u obzir da HDZ-ova uspje\u0161na elektorska logika, na zadnjim lokalnim izborima u BiH, unato\u010d matemati\u010dki prili\u010dno \u010distoj i gotovo trijumfalnoj slici, \u0161teka u pojedinim bosanskim op\u0107inama, a gubitak jednog mjesta u Saboru RH koji je uzela koalicija okupljenja oko potpuno iracionalnog generala Glasnovi\u0107a, svjedo\u010di o krizi te logike.<\/p>\n

Tako pri\u010da o iznenadnom hap\u0161enju generala HVO-a u dijelu BiH u kojem je izostao sukob izme\u0111u hrvatskih i muslimanskih snaga (za razliku od ostatka dr\u017eave, odnosno Srednje Bosne i Hercegovine) dobiva posve novi sloj koji se ti\u010de budu\u0107eg ure\u0111enja dr\u017eave o kojem se sada vrlo glasno govori, a mo\u017eda najglasnije upravo u zagreba\u010dkim mejnstrim\u00a0medijima. Pritom se zaboravilo da, iako jaka, hegemonija HDZ BiH i hercegova\u010dke linije u hrvatskom politi\u010dkom korpusu u BiH nije neupitna. Iako vo\u0111ena nekim drugim politi\u010dkim rezonom, koji ne mora biti ni toliko duboko promi\u0161ljen ni prora\u010dunat, akcija hap\u0161enja \u010dlanova HVO-a, izazvala je neo\u010dekivano burne reakcije i efekt prelijevanja koji \u0107e zna\u010diti vjerojatno aktivnije involviranje Republike Hrvatske u cijelu pri\u010du, ali s puno kompromitiranijom ulogom nego se to u prvotnom \u010disto-briselskom scenariju zami\u0161ljalo. Naime, kao \u0161to vidimo po prisutnim akterima i medijskim artikulacijama, sukob u hrvatskom politi\u010dkom korpusu u BiH nije ni\u0161ta drugo nego jedan od odvojaka ofanzive post-karamarkove desnice na europeizirani HDZ-a, s ove ili one strane granice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cinilo se da su ha\u0161ke teme, a onda i prate\u0107i televizijske ki\u010d dio povijesti politi\u010dke svakodnevnice RH nakon pravomo\u0107nih presuda Gotovini i ekipi 2012. godine.<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":15848,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[35,38],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-15844","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-bih","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15844","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15844"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15844\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15861,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15844\/revisions\/15861"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15848"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15844"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15844"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15844"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15844"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15844"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15844"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15844"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}