{"id":15819,"date":"2016-11-08T13:59:33","date_gmt":"2016-11-08T12:59:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15819"},"modified":"2016-11-08T14:09:44","modified_gmt":"2016-11-08T13:09:44","slug":"15819","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15819","title":{"rendered":"Ozbiljan UN-ov napad na europske migracijske prakse"},"content":{"rendered":"<p>Za\u010du\u0111uju\u0107e potiho, i bez zna\u010dajnijih refleksija europskih politi\u010dkih elita, pro\u0161ao je izvje\u0161taj Bena Emmersona Posebnog izvjestitelja o ljudskim pravima pred Op\u0107om skup\u0161tinom UN-a u New Yorku, koji je pokazao kako &#8220;restriktivne migracijske politike uvedene zbog straha od terorizma nisu opravdane ve\u0107 upravo suprotno, one mogu naru\u0161iti javnu sigurnost&#8221;.<\/p>\n<p>Poprili\u010dno <a href=\"http:\/\/www.ohchr.org\/EN\/NewsEvents\/Pages\/DisplayNews.aspx?NewsID=20734&amp;LangID=E\" target=\"_blank\">jednozna\u010dan izvje\u0161taj<\/a> ima te\u017einu kritike europskih politika azila otjelovljene u zatvaranju granica, prisilnoj detenciji ljudi, deportaciji, izgradnji zidova, kriminalizaciji migracija, Europolu, Frontexu (i Obalnoj stra\u017ei). Njegovo je mi\u0161ljenje kako &#8220;usprkos tome \u0161to ne postoji veza koja bi dokazala da migracije dovode do pove\u0107ane teroristi\u010dke aktivnosti, restriktivne migracijske politike koje naru\u0161avaju ljudska prava mogu u stvarnosti dovesti do uvjeta povoljnih za nastanak terorizma&#8221;.<\/p>\n<p><strong>Uloga EU u rastu terorizma<\/strong><\/p>\n<p>Emmersonov tim <a href=\"https:\/\/documents-dds-ny.un.org\/doc\/UNDOC\/GEN\/N16\/285\/61\/PDF\/N1628561.pdf?OpenElement\" target=\"_blank\">na 23 stranice obja\u0161njava<\/a> to\u010dno \u0161to ova izjava podrazumijeva. Restriktivne migracijske politike onemogu\u0107avaju pristup izbjeglica sigurnim zonama i pove\u0107anom kretanju ljudi, a posebno rast trgovine ljudima. Takvi uvjeti mogu dovesti do terorizma, a ne same migracije, smatra UN. Ono \u0161to je kristalno jasno, nastavlja Emmerson, jest da politike koje po\u0161tuju ljudska prava, pravdu, na\u010delo odgovornosti i koje manifestiraju vrijednosti na kojima se temelji demokracija \u010dine najva\u017eniji element u\u010dinkovitih antiteroristi\u010dkih politika. Prema njegovom mi\u0161ljenju, &#8220;\u0161to se vi\u0161e udaljavamo od ovih principa to vi\u0161e pogodujemo teroristi\u010dkim skupinama&#8221;.<\/p>\n<p>Emmerson nadugo izla\u017ee na koje sve na\u010dine aktualne migracijske politike kakve najvi\u0161e vidimo u Europskoj uniji \u0161tete izbjeglicama i pove\u0107avaju opasnost od terorizma. Prema postoje\u0107im pravilima, svakodnevna, eti\u010dki sporna, europska praksa detencije i deportacije trebala bi biti posljednja na listi primijenjenih mjera, no u ve\u0107ini slu\u010dajeva ona je prvi oblik mjere za kojom EU posi\u017ee. \u010cak ni u slu\u010daju da se pojedine osobe o \u010dijem se statusu azila odlu\u010duje na\u0111u nekako povezani s nekom od teroristi\u010dkih skupina, prema Emmersonovom tuma\u010denju, ni to nije dovoljno za automatsku detenciju i deportaciju jer se teret dokaznog postupka ne mo\u017ee i ne smije prebaciti na izbjeglicu. On jasno isti\u010de, detencije i deportacije jesu mogu\u0107e, ali tek nakon \u0161to je dokazana povezanost s teroristi\u010dkim skupinama.<\/p>\n<p><strong>Marginalizacija pove\u0107ava rizik od terorizma<\/strong><\/p>\n<p>UN-ov izvjestitelj ne nije\u010de da zemlje imaju pravo za\u0161tititi svoje gra\u0111ane od terorizma, no ovakva kr\u0161enja ljudskih prava po svim osnovama tome ne doprinose ve\u0107 to ote\u017eavaju jer se u svakom slu\u010daju zatvaranja legalnih granica pove\u0107ava aktivnost trgovaca ljudima, a ujedno dolazi do marginalizacije pojedinih dru\u0161tvenih skupina kao i smanjivanja \u0161ansi za njihov daljnji normalan \u017eivot, \u0161to je poprili\u010dno dehumaniziraju\u0107e, posebno kad se u obzir uzme da izbjeglice u biti mahom bje\u017ee od istog tog terorizma. Op\u0107a skupina UN-a ve\u0107 je prihvatila da dehumaniziranje ljudi dovodi do rasta opasnosti od terorizma.<\/p>\n<p>UN-ov izvjestitelj za ljudska prava donosi i preporuke: me\u0111unarodne pograni\u010dne zone ne smiju biti podru\u010dja iznimki od ljudskih prava, a sve dr\u017eave uvijek moraju po\u0161tivati konvencije i zakone na koje su se obvezale; neregularna migracija ne smije se kriminalizirati, integritet slobode kretanja mora se po\u0161tovati, kao i pravo na tra\u017eenje azila. Deportacije se moraju vr\u0161iti u skladu s propisanim pravnim procesom. Prisutnost na listi osumnji\u010denih za terorizam nije dovoljno da se nekoga deportira, a o svakom osumnji\u010denom mora se voditi posebni pravni postupak.<\/p>\n<p><strong>Dokaza nema ni u Parizu<\/strong><\/p>\n<p>Zanimljivo je da Emmerson izdvaja i primjer pro\u0161logodi\u0161njih teroristi\u010dkih <a href=\"https:\/\/www.washingtonpost.com\/news\/worldviews\/wp\/2015\/11\/17\/were-syrian-refugees-involved-in-the-paris-attacks-what-we-know-and-dont-know\/\" target=\"_blank\">napada u Parizu<\/a> isti\u010du\u0107i kako \u010dak ni u tom slu\u010daju nema dokaza da su napad po\u010dinile izbjeglice. Prisjetimo se, paso\u0161 prona\u0111en pored tijela jednog od napada\u010da, bio je falsificiran.<\/p>\n<p>Dakle, dokazi koji bi ukazivali na to da su izbjeglice sklonije terorizmu od neizbjeglica jednostavno ne postoje. Emmerson podsje\u0107a da migracijski val postoji i iz smjera EU i drugih sigurnih zemalja prema ratom zahva\u0107enim podru\u010djima, te isti\u010de kako je vi\u0161e od 25.000 do 30.000 osoba oti\u0161lo iz vi\u0161e od 100 zemalja svijeta na ratom i terorizmom zahva\u0107ena podru\u010dja biti upravo borci za skupie poput Al Qaide i ISIS-a. Prema podacima <a href=\"http:\/\/www.un.org\/ga\/search\/view_doc.asp?symbol=E\/CN.15\/2016\/6\" target=\"_blank\">UN-a<\/a> to je pove\u0107anje od 7 posto u periodu od sredine 2014. do marta 2015. godine.<\/p>\n<p>Veza izme\u0111u migracija i teroirzma dakle postoji, ali za nju nisu odgovorne izbjeglice, ve\u0107 dr\u017eavne migracijske politike. Ovaj izvje\u0161taj samo je jo\u0161 jedan u nizu sli\u010dnih na koje od po\u010detka migrantske krize upozoravaju borci za ljudska prava diljem svijeta. Pa ipak, usprkos tome, Europa i dalje nastavlja sa svojim \u0161tetnim i rasisti\u010dkim politikama, jer va\u017enije je ostati na vlasti nego razvijati dru\u0161tvo u progresivnom humanisti\u010dkom smjeru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za\u010du\u0111uju\u0107e potiho, i bez zna\u010dajnijih refleksija europskih politi\u010dkih elita, pro\u0161ao je izvje\u0161taj Bena Emmersona Posebnog izvjestitelja o ljudskim pravima pred Op\u0107om skup\u0161tinom UN-a u New Yorku, koji je pokazao kako &#8220;restriktivne migracijske politike uvedene zbog straha od terorizma nisu opravdane ve\u0107 upravo suprotno, one mogu naru\u0161iti javnu sigurnost&#8221;. Poprili\u010dno jednozna\u010dan izvje\u0161taj ima te\u017einu kritike europskih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":15820,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[161,46],"theme":[458],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-15819","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ljudska-prava","tag-migracije","theme-drustvo","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15819","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15819"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15819\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15822,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15819\/revisions\/15822"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15820"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15819"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15819"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15819"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15819"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15819"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15819"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15819"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}