{"id":15802,"date":"2016-11-08T08:00:26","date_gmt":"2016-11-08T07:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15802"},"modified":"2021-02-25T11:00:06","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:06","slug":"bukurest-grad-unisten-za-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15802","title":{"rendered":"Bukure\u0161t: grad uni\u0161ten za \u017eivot"},"content":{"rendered":"

Rumunjska je nedavno obilje\u017eila godinu dana od po\u017eara u jednom no\u0107nom klubu koji je izazvao javne prosvjede i zavr\u0161io smjenom tada\u0161njeg premijera. Godinu dana od tragedije rumunjska javnost i dalje se pita je li se i\u0161ta zaista promijenilo.<\/strong><\/p>\n

Rumunjska je obilje\u017eila prvu godi\u0161njicu tragedije u klubu Colective<\/a>. Radilo se o po\u017earu u kojem je na rock koncertu poginulo 64 osobe, a ozlije\u0111eno ih je bilo jo\u0161 180. Dvadeset i sedam osoba jo\u0161 uvijek se nalazi na lije\u010denju, dok tridesetero pre\u017eivjelih treba nove kirur\u0161ke intervencije. Komemoracija je ponovno u prvi plan postavila dramati\u010dne trenutke tragedije, ponovno se prepri\u010davao slijed doga\u0111aja te no\u0107i, a zabilje\u017eene su dakako i osobne pri\u010de pre\u017eivjelih i njihov te\u017eak put do potpunog oporavka. Roditelji i rodbina, koji su u po\u017earu izgubili najmilije, ponovno su tra\u017eili pravdu i sankcioniranje odgovornih. Ba\u0161 kao i fizi\u010dke rane mnogih pre\u017eivjelih, one socijalne izazvane tragedijom daleko su od izlije\u010denih, no \u010dak i tada, o\u017eiljke ne\u0107e biti lako sakriti.<\/p>\n

Ovaj slu\u010daj ima jednu neugodan i te\u0161ko razumljiv aspekt. S jedne strane, \u010dini se da je, s obzirom na status “jedne od najve\u0107ih, ako ne i najve\u0107e tragedije postkomunizma”, vatra u Colectivu bila zna\u010dajan doga\u0111aj, svojevrsna prekretnica. S druge se pak strane \u010dini se da se nije radilo ni o \u010demu ve\u0107emu od obi\u010dne nezgode. Tragi\u010dne, mo\u017eda, ali ipak tek nezgode. Nakon \u0161to je pro\u0161ao po\u010detni \u0161ok, dru\u0161tvo se nastavilo kretati svojim uobi\u010dajenim tokom dok su pre\u017eivjeli ostavljeni bez mre\u017ee podr\u0161ke da se sami bore s posljedicama po\u017eara.<\/p>\n

Ujedno, dok se s jedne strane \u010dini da je tragedija u Colectivu na vidjelo iznijela neke duboke probleme rumunjskog dru\u0161tva te da doga\u0111aj jo\u0161 uvijek nije uistinu rasvijetljen, s druge se strane \u010dini da, usprkos suprotnim o\u010dekivanjima, uop\u0107e nije proizveo relevantne dru\u0161tvene posljedice. Nije stoga iznena\u0111uju\u0107e \u0161to su rumunjski mediji i javnost op\u0107enito i dalje zbunjeni oko pitanja: je li se nakon Colectiva i\u0161ta promijenilo? Dok jedni smatraju da nije, a drugi da jest, temeljni problem, \u010dini mi se, le\u017ei u \u010dinjenici da su obje skupine u pravu.<\/p>\n

Razlozi pesimizmu<\/strong><\/p>\n

Razloga za pesimizam je mnogo. Kao prvo, nakon o\u010dekivane po\u010detne reakcije vlasti, te pritvaranja na\u010delnika op\u0107ine u kojoj se nalazi Colective i vlasnika kluba, pravni proces nije (jo\u0161) rezultirao presudom. Istraga je u tijeku, ali te\u010de usporeno i o\u010dekivano je netransparentna. O\u010dekivalo se i podizanje optu\u017enice protiv dvaju inspektora iz Inspektorata za hitne situacije (ISU, vladina agencija) \u2013 koji su dali dozvole za normalan rad kluba, usprkos tome \u0161to sigurnosni uvjeti nisu zadovoljavali nijedan zakonski propis. Nema rezultata niti u ovom postupku, a kontinuirano je prisutan dojam da vlasti lopticu odgovornosti prebacuju na nekog drugoga. Protiv kompanije zadu\u017eene za opskrbu i instalaciju vatrometa koji je izazvao vatru, tako\u0111er nije podignuta optu\u017enica.<\/p>\n

Stvari su deprimiraju\u0107e i na drugim poljima. Zdravstveni sustav jo\u0161 uvijek je u potpunom rasulu, nedovoljno financiran i neu\u010dinkovit. Dok pi\u0161em ovaj tekst, dan nakon komemoracije, na tisu\u0107e sanitarnih djelatnika (tehni\u010dari, medicinske sestre, itd.) nalaze se na ulicama Bukure\u0161ta i drugih ve\u0107ih rumunjskih gradova prosvjeduju\u0107i u tek jednom u nizu istih prosvjeda i \u0161trajkova. Zahtijevali su zna\u010dajne povi\u0161ice pla\u0107e koja, prema rije\u010dima jedne medicinske sestre, iznosi 300 eura (mjese\u010dno) uz 40 godina radnog sta\u017ea. Vi\u0161e od polovice \u017ertava iz Colectiva umrlo je u bolnici, ve\u0107ina njih nakon \u0161to su se zarazili bolni\u010dkom bakterijom. Nedostatak odgovaraju\u0107ih institucija za njegu ope\u010denih \u017ertava zna\u010dajno je umanjio bilo kakve \u0161anse za oporavak. Dio \u017ertava koji se lije\u010dio u inozemstvu, uspje\u0161no se oporavio da bi se u zemlju vratili sa horor-pri\u010dama o broju bakterija koje su pokupili “lije\u010de\u0107i se” u rumunjskim bolnicama.<\/p>\n

Protekla godina razotkrila je toliko problema rumunjskog zdravstva da je broj bakterija tek vrh ledenjaka. Uzrok proliferaciji visoko otpornih, smrtonosnih bakterija nije bila tek starost bolni\u010dkih zgrada, ve\u0107 i \u010dinjenica da su dezinficijensi bili vrlo razrije\u0111eni \u0161to je lije\u010dnicima i poduzetnicima omogu\u0107avalo “u\u0161tede” i “provizije” u milijunskim iznosima. Primjerice, protekle je godine izbila epidemija bakterije Escherichia coli koja je proljetos uzrokovala smrt gotovo desetak beba, pri \u010demu uzrok smrti uop\u0107e nije bio u startu otkriven, \u0161to zna\u010di, niti sprije\u010den. Uobi\u010dajena politi\u010dka rje\u0161enja \u2013 zamjena jednog ministra zdravstva novim, tobo\u017ee “reformatorom” \u2013 nisu donijela nikakve promjene pa smo ove jeseni imali novu krizu: nedostatak osnovnih lijekova.<\/p>\n

Ni\u0161ta ispred profita<\/strong><\/p>\n

Tragedija u Colectivu jasno je razotkrila uru\u0161avanje zdravstvenog sustava \u0161to je rezultat 27 godina podfinanciranosti i potkapacitiranosti. Borba protiv korupcije<\/a> oli\u010dena u zatvaranju korumpiranih lije\u010dnika ne mo\u017ee vi\u0161e sakriti \u010dinjenicu da u Bukure\u0161tu u posljednjih 30 godina nije izgra\u0111ena nijedna dr\u017eavna bolnica. Generacija stasala u tom periodu upravo je ista ona koja je stradala u po\u017earu. Nakon svega \u0161to se lani dogodilo, o\u010dekivalo se da se barem pobolj\u0161a provedba propisa, ako ne i dono\u0161enje novih. No, od samog po\u010detka je bilo jasno kako je jedan od glavnih uzroka tragedije kriminalno nepo\u0161tivanje propisa u ime profita.<\/p>\n

Naime, \u010dak i prema aktualnim propisima klub Colective uop\u0107e nije trebao postojati, jer nije imao nijednu od karakteristika pravog no\u0107nog kluba sa \u017eivom glazbom i vatrom. Bio je to prostor improviziran u oronuloj tvornici cipela s minimalnim ulaganjima. Teoretski je mogao primiti 80 ljudi, ali u no\u0107i tragedije unutra ih je bilo oko 300. Nebriga za sigurnost, tj. nesigurnost bukure\u0161tanskih klubova dobro su poznati od ranije, pa stanje u Colectivu nije bilo nikakva iznimka. Kao \u0161to su mnogi primijetili, tragedija se mogla dogoditi bilo gdje, bilo kada. To \u0161to se dogodila u Colectivu bilo je samo pitanje okolnosti.<\/p>\n

Nakon po\u010detnog razdoblja stro\u017eih kontrola, koje su dovele do zatvaranja nekoliko lokala i zakonske zabrane pu\u0161enja u zatvorenim prostorima, stvari su se ponovno vratile u “normalu”. Nesigurna i pretrpana mjesta i dalje rade nesmanjenim intenzitetom, dok nadle\u017ene institucije \u017emire na jedno oko. Iz ove perspektive Colective uistinu kao da se nikada nije dogodio. Prije nekoliko mjeseci u provincijskom gradu frontmen popularnog benda prekinuo je koncert u zatvorenom prostoru u sklopu trgova\u010dkog centra jer je mjesto toliko pretrpano da je bend procijenio kako postoji rizik od stampeda. Colective je mo\u017eda pridonio rastu svijesti za pitanje osobne sigurnosti, no dalje od toga, promjene se nisu dogodile.<\/p>\n

Po \u017eivot opasni stambeni prostori<\/strong><\/p>\n

No, ovi problemi nisu specifi\u010dni samo za mjesta kulturne konzumacije. Sve bukure\u0161tanske ku\u0107e i stambene zgrade ozna\u010dene kao opasne u slu\u010daju potresa jo\u0161 uvijek su nastanjene. Nedavne studije su pokazale da bi potres od 7,7 Richtera u Bukure\u0161tu rezultirao s 10.000 mrtvih i 500.000 ozlije\u0111enih. Bijedne i dotrajale ku\u0107e navode se kao jedan od glavnih razloga za tako velik broj potencijalnih \u017ertava.<\/p>\n

Bukure\u0161t u vrijeme tragedije u Colectivu nije imao gradona\u010delnika. Novi gradona\u010delnik, izabran u lipnju, obe\u0107ao je da \u0107e rije\u0161iti situaciju sazivanjem komisije. Me\u0111utim, i dalje se ne zna ni to\u010dan broj objekata koje treba popraviti niti broj onih koje treba evakuirati. Uzev\u0161i u obzir \u010dinjenicu da su bolnice u Bukure\u0161tu bile ozbiljno preoptere\u0107ene nakon po\u017eara u Colectivu, katastrofa koju bi izazvao potres imala bi nesagledive posljedice.<\/p>\n

Pa ipak, Bukure\u0161t koketira s katastrofom \u010dak i u odsustvu razornog potresa i drugih prirodnih nepogoda. Unato\u010d velikoj koncentraciji kapitala u gradu i unato\u010d godi\u0161njim prora\u010dunu od preko jedne milijarde eura, Bukure\u0161t je uni\u0161ten grad.<\/p>\n

I promet<\/strong><\/p>\n

Prometna infrastruktura je tako lo\u0161a da prometna \u0161pica zapravo vi\u0161e uop\u0107e ne postoji. Postoje samo povorke automobila koji se ve\u0107inu radnih dana vuku poput pu\u017eeva od 7 ujutro do 8 nave\u010der. Javni prijevoz je kolabirao. Za grad s vi\u0161e od dva milijuna stanovnika, Bukure\u0161t ima ukupno 800 autobusa, trolejbusa i tramvaja, a ve\u0107ini je istekao rok trajanja. Podzemna \u017eeljeznica bila je jedino sredstvo javnog prijevoza koje je u pristojnoj mjeri pokrivalo grad, s podno\u0161ljivim trajanjem putovanja. No, ove je jeseni je i to propalo. S obzirom na 600.000 ljudi koliko se dnevno kretalo metroom, postao je neu\u010dinkovit. Dolazi do velikih ka\u0161njenja vlakova \u0161to je rezultiralo dugim redovima \u010dekanja. U vrijeme prometne \u0161pice po\u010delo se doga\u0111ati da u gu\u017evi u podzemnim stanicama zaglavi po 10.000 ljudi.<\/p>\n

Pro\u0161lomjese\u010dni kolaps triju \u017eena zbog nedostatka zraka u kabini kona\u010dno je zaustavio cijeli sustav. Jedan pre\u017eivjeli iz Colectiva, svjedok na mjestu doga\u0111aja, dobio je napad panike. Problem je i pogor\u0161ala \u010dinjenica da ve\u0107ina metro stanica nema pouzdane sustave evakuacije u slu\u010daju po\u017eara ili nesre\u0107e, a tvrtka koja upravlja podzemnom \u017eeljeznicom (koja je jo\u0161 uvijek u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu) nema novca za osiguranje u slu\u010daju nesre\u0107e. Prema svakom europskom standardu ovaj metro uop\u0107e ne bi smio biti u pogonu. Uprava je nedavno uvela mjeru prema kojoj \u0107e po stanicama metroa biti razmje\u0161teni prometni policajci i usmjeravati putni\u010dki promet. Za razliku od regularnih prometnih policajaca, ovi slu\u017ebenici bit \u0107e naoru\u017eani.<\/p>\n

Dakle, pesimisti su u pravu i imaju mnogo primjera koji potkrepljuju njihovo stajali\u0161te. Nitko ih ne mo\u017ee kriviti jer se, s vremena na vrijeme, \u010dini kao da se Colective nije ni dogodio \u2013 gradom upravlja jednaka pasivnost po pitanju kriminalizacije. Umjesto minimalnog pobolj\u0161anja, godinu dana nakon tragedije nalazimo se u jo\u0161 gorim okolnostima.<\/p>\n

Razlozi za optimizam<\/strong><\/p>\n

Optimisti ne negiraju nu\u017eno ove i sli\u010dne aspekte \u2013 njih je toliko, i toliko su o\u010diti, da ih je nemogu\u0107e ignorirati. Druga\u010dija perspektiva nagla\u0161ava promjene uzrokovane masovnom mobilizacijom koja je uslijedila nakon po\u017eara u Colectivu. Premijer je pao i umjesto njega, na vlast je do\u0161ao Dacian Cilo\u0219, tehnokrat koji se zavjetovao da \u0107e ostaviti po strani politi\u010dke podjele te se jednostavno pozabaviti problemima. Godinu dana kasnije njegovi rezultati ne odgovaraju ponu\u0111enoj retorici, ali je barem mnogo ljudi (obi\u010dno mla\u0111ih) inspirirano njegovom osobno\u0161\u0107u i stilom.<\/p>\n

Mobilizirana javnost s pozicija mo\u0107i protjerala je i odre\u0111eni broj etabliranih politi\u010dara koje se obi\u010dno smatra odgovornima za neda\u0107e tranzicije a koje su dovele do tragedije u Colectivu. Pojavila se tako\u0111er i nova politi\u010dka stranka, s realnom \u0161ansom da ove jeseni u\u0111e u parlament. Budu\u0107i da je tragedija progla\u0161ena posljedicom korupcije, antikorupcijska kampanja dobila je na snazi, \u0161to je dovelo do podizanja optu\u017enice protiv uglednih politi\u010dara. U me\u0111uvremenu su otkri\u0107a o bijednom stanju zdravstvenog sustava dodatno naglasila potrebu za dramati\u010dnim promjenama. Po prvi put nakon 1989. izgleda da se, kao rje\u0161enje problema, ne razmatra isklju\u010divo privatizacija. Sada su na dnevnom redu dr\u017eavna preraspodjela sredstava te pravilno ulaganje u ljude i infrastrukturu kao ozbiljna rje\u0161enja koja imaju zna\u010dajnu podr\u0161ku.<\/p>\n

Iz ove perspektive se, dakle, neke stvari jesu promijenile, a argumente optimista ne treba odbaciti. Colective je bio trenutak sazrijevanja jedne generacije: postkomunisti\u010dke generacije. \u010cinjenica \u0161to je do toga do\u0161lo u tako u\u017easnim okolnostima samo govori o prirodi tranzicije i njenim posljedicama. Kao \u0161to je rekao jedan pre\u017eivjeli, barem nam se svijest promijenila, a to je ipak zna\u010dajna promjena.<\/p>\n

Transformacija tragedije u politi\u010dko pitanje<\/strong><\/p>\n

No, upravo zbog toga \u0161to i pesimisti i optimisti imaju valjane argumente, to ne mora nu\u017eno zna\u010diti da su u pravu samo jedni ili samo drugi. Kod Colectiva je najzapanjuju\u0107i dio bilo kratko vrijeme koje je proteklo od trenutka same tragedije do njene transformacije u politi\u010dko pitanje. U klubu je jo\u0161 tinjala vatra kada je rumunjski predsjednik problem predstavio kao posljedicu korupcije i zatra\u017eio premijerovu ostavku. Ostali su slijedili njegov primjer te su prosvjednici, koji su u idu\u0107ih nekoliko dana iza\u0161li na ulice, tragediju uzdigli do odlu\u010duju\u0107eg politi\u010dkog trenutka. Ovaj nagli korak od istinske tragedije do njenog prerastanja u politi\u010dki doga\u0111aj nije ostavio dovoljno vremena za tugovanje. \u017drtve su ubrzo pale u drugi plan i uslijedila je borba za zna\u010denjem.<\/p>\n

No, upravo se zbog toga radikalnost onoga \u0161to se dogodilo u Colectivu ubrzo izgubila. Doga\u0111aj je postao normaliziran. Jer, jednako je porazno tretirati Colective kao jednostavnu, lokaliziranu nezgodu, kao \u0161to je porazno pridavati mu metonimijske mo\u0107i \u2013 to jest, sko\u010diti s osobitosti ovog doga\u0111aja na sistemsko tuma\u010denje. U osnovi je tragedija u Colectivu trebala sama po sebi osigurati temelje, sredstva i opravdanje za socijalnu revoluciju. \u0160to je doga\u0111aj bivao politiziraniji, evakuirano je tim vi\u0161e politike i zamijenjeno utopijskim stavom prema kojem bi se sve \u017eelje trebale odjednom pretvoriti u stvarnost, bez posredovanja.<\/p>\n

Komemoracija na prvu obljetnicu tragedije obilje\u017eila je razo\u010daranje \u0161to se to nije dogodilo, ali i ukazala na uvjerenje da je jo\u0161 uvijek mogu\u0107e da se dogodi u budu\u0107nosti. Aktualni premijer na ovogodi\u0161nje izbore izlazi sa sljede\u0107im obe\u0107anjem: zaobi\u0107i \u0107e politiku i stvari rije\u0161iti administrativnim pre\u010dacem. To je mo\u017eda najgora potencijalna ostav\u0161tina Colectiva, za \u0161to nisu krive njegove \u017ertve i pre\u017eivjeli. Ono \u0161to nedostaje upravo je posredni\u010dka razina izme\u0111u tuge i revolucije, \u0161to je razina dnevne politike i promjena. Ova razina je previ\u0111ena i prije i poslije tragedije. Iz te perspektive, doista se ni\u0161ta nije promijenilo.<\/p>\n

S engleskog prevela Sana Peri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rumunjska je obilje\u017eila prvu godi\u0161njicu tragedije u klubu Colective. Radilo se o po\u017earu je na rock koncertu ubio 64 osobe, a ozlijedio ih jo\u0161 180…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":15807,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[33,34],"theme":[456,455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-15802","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-protest","tag-tranzicija","theme-politika","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15802","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15802"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15802\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36708,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15802\/revisions\/36708"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15807"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15802"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15802"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15802"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15802"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15802"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15802"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15802"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}