{"id":15782,"date":"2016-11-07T08:00:14","date_gmt":"2016-11-07T07:00:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15782"},"modified":"2021-02-25T11:00:07","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:07","slug":"porezna-reforma-oportunizam-nevidljive-ruke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15782","title":{"rendered":"Porezna reforma: oportunizam nevidljive ruke tr\u017ei\u0161ta"},"content":{"rendered":"

Najavljena porezna reforma trebala\u00a0bi biti jedan od kamena temeljaca politike nove hrvatske vlade. Ili rije\u010dima premijera Plenkovi\u0107a: svetinja. Iako se radi o prili\u010dno glomaznoj reformi koja uklju\u010duje mijenjanje niza zakona, sukus je prili\u010dno banalan: porez na potro\u0161nju kompenzirat \u0107e porezne olak\u0161ice za kapital. Tako\u0111er, smisao reforme je prili\u010dno upitan i po samim kriterijima kojima se su vodili predlaga\u010di: olak\u0161ice za kapital se isuvi\u0161e zanemarive da bi se mogao o\u010dekivati investicijski bum.<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to je ministar financija predstavio<\/a> glomaznu poreznu reformu, pa se otisnuo na promotivnu turneju, o ekonomskoj politici jo\u0161 jedne hrvatske vlade, ove ili one svejedno, nismo otkrili ni\u0161ta novo. Smjer njezinog kretanja i karakter reformi nastavlja se po ve\u0107 uhodanom sustavu pogodovanja krupnijem i sitnijem kapitalu, ali manje optimisti\u010dne promatra\u010de ipak bi trebalo ohrabriti da za ovako odgovorne zadatke barem imamo vrhunske stru\u010dnjake. Nakon Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a jo\u0161 je jedan menad\u017eer odlu\u010dio pokazati svoj visoki tehnolo\u0161ki kapacitet i najaviti bolje dane za ekonomiju testiraju\u0107i poduzetni\u010dki puls ambicioznom\u00a0powerpoint<\/em> prezentacijom.<\/p>\n

Ubrzo je uvjerio ostale \u010dlanove vladinog u\u017eeg kabineta, a impresioniranome premijeru nije presotalo ni\u0161ta drugo nego da u maniri Ilije \u010cvorovi\u0107a zaklju\u010di<\/a>: mi smo poreznu reformu prihvatili i ona je za nas svetinja. I kako uostalom ne bi bila, stru\u010dnjaci su garancija da malo \u0161to mo\u017ee po\u0107i krivo, a baratanje windows<\/em> aplikacijama superiorna gesta stru\u010dne vjerodostojnosti.<\/p>\n

Zadovoljna tr\u017ei\u0161ta<\/strong><\/p>\n

Progovorila su zatim i tr\u017ei\u0161ta, a znamo da u svijetu visokog biznisa, rizi\u010dnih odluka i nepredvidljivih obrata nema boljeg suca o tome da li ne\u0161to pospje\u0161uje uhodanu dinamiku izme\u0111u aktera ili pak zaga\u0111uje poslovnu klimu. Standardnim menad\u017eerskim metajezikom predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majeti\u0107 podr\u017eao\u00a0je<\/a> cjelovitu reformu jer \u0107e navodno “donijeti rastere\u0107enje gra\u0111ana i tvrtki”, a predsjednik Hrvatske gospodarske komore odu\u0161evljeno pozdravio<\/a>\u00a0“rastere\u0107enje gospodarstva, unaprje\u0111enje poslovne klime i ve\u0107e porezne pravednosti”.<\/p>\n

Uobi\u010dajeni trbuhozborci nevidljive ruke tr\u017ei\u0161ta ipak su ne\u0161to oprezniji u procjenama i pomazani tom blagotvornom rukom upozoravaju na jo\u0161 uvijek prete\u0161ke dr\u017eavne pipke u skromnim nov\u010danicima poduzetni\u010dkih genija. Damir Novotny, stru\u010dnjak<\/a>\u00a0za dovo\u0111enje firmi u negativnu bilancu, uo\u010dava, unato\u010d smanjenju poreza na dohodak, “jedan egalitaristi\u010dki pritisak na dohotke, \u0161to se izjedna\u010davaju i daleko smo od toga da su konkurentni susjednim zemljama”. Istovremeno Velimir \u0160onje ne vjeruje<\/a>\u00a0u dolazak stranih investitora, ali zaklju\u010duje da \u0107e “velika ve\u0107ina biti na dobitku”, dok Sandra \u0160valjek u poreznoj reformi dohotka vidi\u00a0mogu\u0107nost<\/a> za rast ekonomije i zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n

Ukratko, tr\u017ei\u0161ta su signalizirala znakove zadovoljstva, ali izrazila i nezasitnu nestrpljivost, pa zatra\u017eila daljnje reforme, intenzivnije zahvate, manje ograni\u010denja, vi\u0161e dohotke i jo\u0161 ve\u0107e profite. Kada je Centar za mirovne studije pro\u0161li tjedan objavio\u00a0graf<\/a> s posljedicama novog oporezivanja dohotka, efektno su ilustrirali jedan segment porezne reforme \u0161to pokazuje da \u0107e najbogatiji zara\u0111ivati najvi\u0161e, a \u0160onjina “debela ve\u0107ina” nove izmjene jedva da \u0107e i primijetiti.<\/p>\n

Reformu su s pravom nazvali Superhik reformom, jer iako na prvi pogled djeluje raspr\u0161ena u svim smjerovima, direktni i indirektni transfer novca od siroma\u0161nih prema bogatima postaje jasniji \u010dim malo zastru\u017eemo pod povr\u0161inu. U mnogim apektima osiguravaju se pretpostavke za jo\u0161 radikalniji zahvat u cilju pogodovanja kapitalu. Generalni smjer i karakter kretanja ove porezne reforme nedvojbeno reflektira utjecaj interesnih sfera kapitala na vlast, a samu reformu \u010dini izrazito pro-tr\u017ei\u0161nom.<\/p>\n

Uvo\u0111enje flat-tax<\/em> poreza na dohodak<\/strong><\/p>\n

Vlada planiranim izmjenama porez na dohodak zapravo uvodi za jedinstvenu poreznu stopu poreza na dohodak, iako \u0107e formalno biti zadr\u017eana dva porezna razreda. Od dosada\u0161nje tri porezne stope (12, 25 i 40 posto), najni\u017ea je ukinuta, srednja je smanjena na 24 posto i obra\u010dunava \u0107e se na poreznu osnovicu do 17.500 kuna, a najvi\u0161a je smanjena na 36 posto i obra\u010dunava se na sve iznad tog iznosa. S obzirom da je broj onih s pla\u0107om iznad 17.500 kuna zanemariv (manji od 1 posto), ovo u stvari zna\u010di uvo\u0111enje flat-tax<\/em> poreza na dohodak, \u0161to reformski cilj pravednosti pretvara u cini\u010dni vic vlasti, jer istu stopu \u0107e pla\u0107ati i oni s 5.000 kao i oni sa 17.000 kuna. Ovom promjenom dobivamo smanjenu (36 posto) poreznu stopu za 1 posto najbogatijih i jedinstvenu stopu (24 posto) za sve ostale. Lalov\u010deva porezna reforma ve\u0107 je mapirala smjer pogodovanja “malo solidnijem srednjem sloju” dok ova intervencija krajnje evidentno izlazi u susret i solidnijem srednjem sloju, a najvi\u0161e najbogatijima.<\/p>\n

Da bi se promijenio fokus s pogodovanja najbogatijima, istovremeno je podignuta razina poreznog odbitka s 2.600 na 3.800 kuna za sve porezne obveznike, pa \u0107e svi radnici s pla\u0107ama izme\u0111u te dvije sume biti izuzeti od pla\u0107anja poreza na dohodak i time \u0107e u\u0161tedjeti negdje oko desetak kuna. Oni s pla\u0107om iznad 3.800 kuna tako\u0111er \u0107e u\u0161tedjeti jer se pove\u0107ao porezni odbitak (3.800 kuna), ali ako nemaju uzdr\u017eavane \u010dlanove obitelji, odre\u0111eni iznos poreza \u0107e morati platiti. U slu\u010daju da uzdr\u017eavaju dijete, porezni odbitak \u0107e porasti iznad 3.800 kuna pa i oni s pla\u0107ama vi\u0161im od prosje\u010dne (5.700 kuna) mogu biti oslobo\u0111eni pla\u0107anja poreza, jer svako dijete podi\u017ee razinu poreznog odbitka iznad 3.800 kuna. Ali kao \u0161to pokazuje graf Centra za mirovne studije, obitelji s dvoje djece i prosje\u010dnom pla\u0107om u\u0161tedjet \u0107e tek negdje oko 150 kuna. Penzioneri ve\u0107 imaju postavljen porezni odbitak na razini 3.800kuna, tako da oni s penzijama do tog iznosa ne\u0107e dobiti ni kune.<\/p>\n

Pomalo je ispod radara pro\u0161lo da se predvi\u0111a smanjenje doprinosa za zdravstvo s 15 posto na 7,5 posto \u0161to je direktan dobitak za poslodavca, dok bi smanjenje doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja s 20 posto na 10 posto trebao bi biti dobitak za radnika. Ho\u0107e li radnici ovo smanjenje mirovinskog doprinosa dobitak doista i primijetiti na pla\u0107i, ustvari ne ovisi o njima nego o dobroj volji kapitalista. Premda prema zakonu o radu sve pla\u0107e moraju biti dogovorene u bruto iznosu, pa bi se sve ove promjene trebale odraziti na neto pla\u0107i, ni\u0161ta ne prije\u0107i poslodavca da ugovori novi bruto iznos prema kojem bi neto ostao nepromijenjen, tj. da ove sitne dobitke za radnika pospremi sebi u d\u017eep. Pogotovo u slu\u010dajevima gdje su pla\u0107e ve\u0107 dogovarane u neto iznosu (suprotno zakonu o radu).<\/p>\n

Da stvar bude bizarnija, umjesto da dr\u017eava stro\u017eom kontrolom putem inspektorata rada kazni prekr\u0161itelje \u0161to ne ispla\u0107uju radnicima predvi\u0111ene dobitke ili dogovaraju pla\u0107u u neto iznosu, ministar financija pred medijima apelira<\/a>\u00a0da vlasnici kapitala po\u0161tuju porezne izmjene, kao da se ovi u poslovanju vode osje\u0107ajem moralne krivnje ili gri\u017enje savjesti, a ne profitom. Puno je izvjesnije da \u0107e manja izdvajanja za zdravstvo mogla biti dobar okida\u010d da se jo\u0161 ve\u0107i opseg zdravstvenih usluga prepusti tr\u017ei\u0161tu, a zdravstveno osiguranje prebaci na teret svakog pojedinca, \u0161to krajnje otvoreno potvr\u0111uje i Martina Dali\u0107<\/a> govore\u0107i\u00a0o \u0161irim planovima komercijalizacije zdravstva.<\/p>\n

Porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, porez na nekretnine<\/strong><\/p>\n

Porezna reforma predvi\u0111a smanjenje op\u0107e porezne stope na dobit od 20 posto na 18 posto za krupni kapital i 12 posto za sitni kapital. To bi trebalo osigurati njihovu konkurentnost na sve kompetitivnijem tr\u017ei\u0161tu, ali realnije je da se ovim smanjenjem osiguravaju sredstva \u0161to \u0107e zavr\u0161iti na nekom bankovnom ra\u010dunu ili u najboljem slu\u010daju tek pomo\u0107i nekim sitnim poduzetnicima da se odr\u017ee iznad granice ste\u010daja. Radi se o premalim promjenama da bi imalo nekakvog utjecaja na redovito poslovanje poduze\u0107a. To je uostalom bila praksa dosada kada je ni\u017ea stopa poreza stimulirala vlasnike poduze\u0107a da izbjegnu pla\u0107anje puno vi\u0161e stope poreza na dohodak (40 posto), ili da preko poduze\u0107a ula\u017eu u nekretnine i pokretnine samo da izbjegnu vi\u0161e porezne stope.<\/p>\n

Kao da to nije dovoljno, pove\u0107ava se i porezno priznati rashod na tro\u0161kove reprezentacije do 50 posto njihovog iznosa, \u0161to \u0107e samo dodatno omogu\u0107iti<\/a>\u00a0da se dobit izvla\u010di jo\u0161 izrazitijim unajmljivanjem automobila, jahti, aviona ili ku\u0107a za odmor. Neobi\u010dno je da se istovremeno se ukidaju porezne olak\u0161ice na reinvestiranu dobit. \u010cak i ako je njihovo kori\u0161tenje zahtijevalo kompliciranu proceduru, ostaje nejasno za\u0161to se taj moment nije pojednostavio i ostavio kao opcija.<\/p>\n

Svi ti dobici ostvareni na rezanju progresivnih poreza nadokna\u0111uju se ja\u010danjem regresivnih poreza, tj. onih poreza \u0161to te\u017ee poga\u0111aju siroma\u0161nije prije svega novim optere\u0107enjima u sustavu poreza na dodanu vrijednost, a onda i najavom uvo\u0111enja poreza na nekretnine. Tu jasnije dolaze do izra\u017eaja superhikovski elementi reforme jer dok su za one s najni\u017eim dohocima dobici u okviru poreza na dohodak mali ili zanemarivi, gubici zbog vi\u0161ih cijena potro\u0161a\u010dkih roba mogli bi biti puno izgledniji. Reforma predvi\u0111a ukidanje najni\u017ee stope PDV-a od 5 posto na kruh, mlijeko, lijekove ili knjige i njihovo podizanje na 13 posto, kao i rast porezne stope PDV-a od 13 posto u ugostiteljstvu i na \u0161e\u0107erne proizvode na 25 posto. PDV bi se 25 posto na 13 posto na inpute u poljoprivredi, cijenu elektri\u010dne energije, odvoz sme\u0107a, dje\u010dje sjedalice u automobilima i isporuku ljesova i urni.<\/p>\n

Svojevrsni krug \u017eivota tako bi se zatvorio na toj ni\u017eoj poreznoj stopi, ali najve\u0107e koalicijske prijepore i dalje izaziva rast PDV-a u ugostiteljstvu. No generalno gledaju\u0107i kumulativni efekti promjena u sustavu PDV-a vjerojatno \u0107e biti negativni za ve\u0107inu potro\u0161a\u010da.<\/p>\n

U ovakvoj sveop\u0107oj reformi uspjelo se ugurati se i porez na nekretnine. Dok je Lini\u0107 svojedobno radio sveobuhvatan plan uvo\u0111enja i napla\u0107ivanja ovog poreza, nailazio je na zamjetan otpor. S druge strane, Mari\u0107 ga je odlu\u010dio progurati na mala vrata izjedna\u010davanjem u prvoj fazi s komunalnom naknadom, a kasnije standardnim obra\u010dunavanjem po tr\u017ei\u0161noj vrijednosti nekretnine. Porez na nekretnine u ekonomskim ud\u017ebenicima se tretira kao najregresivniji porez, koji naro\u010dito poga\u0111a penzionere, jer iznos poreza na nekretninu mo\u017ee biti u razini i godi\u0161nje penzije. Nije se naodmet sjetiti svojedobno odvratne medijske hajke Jutarnjeg lista na penzionere koji su vlasnici stanova u centru Zagreba, predbacuju\u0107i im da za\u0161to ne prodaju stanove i odu \u017eivjeti negdje na periferiju. Porez na nekretnine je upravo metoda da se sada tako ne\u0161to i ostvari.<\/p>\n

Neoliberalna fantazija trickle-down<\/em> efekta<\/strong><\/p>\n

Cjelokupna porezna reforma pro\u017eeta je unutarnjim restrukturiranjem poreznog sustava s ciljem manjeg optere\u0107enja na poslovanje poduze\u0107a, a teret poreznih manjkova preba\u010den je na ostatak stanovni\u0161tva kroz vi\u0161e poreze na potro\u0161nju i oporezivanje takozvanog mrtvog kapitala. U politi\u010dkom smislu to je standardni klasni napad na radnike \u0161to teorijski po\u010diva na mitu efekta curenja prema dolje (tzv. trickle-down effect<\/em>).<\/p>\n

Upravo o tome govori Sandra \u0160valjek kada se nada da \u0107e se efekti porezne reforme preliti na rast ekonomije i zapo\u0161ljavanja, o tome govori Velimir \u0160onje kada zabrinuto tvrdi da izmjene nisu dovoljno duboke i da se ne\u0107e dogoditi o\u010dekivani rast investicija i kapilarni dotok u svim smjerovima, upravo tako percipiraju pravednost predstavnici gospodarske komore i udruge kapitalista, a krajnje vulgarno i bolno iskreno izra\u017eava i ministar financija kada nemo\u0107no preklinje privatni biznis da manje poreze ne posprema sebi nego proslijedi radnicima.<\/p>\n

Mit o prelijevanju novca iz d\u017eepova bogatih u ruke siroma\u0161nih fantazija je kojom se nadahnjuju sve ikada proklamirane tr\u017ei\u0161ne reforme poreznog sustava. U toj mitskoj fabuli, herojski pojedinac oslobo\u0111en direktnog javnog nameta vi\u0161ak stvorenih plodova pravedno \u0107e podijeliti s drugima, bez da mu ikada padne napamet pospremiti vi\u0161ak na nekakav offshore<\/em> ra\u010dun ili utro\u0161iti na neko luksuzno dobro.<\/p>\n

Naravno da ova prozirna ideolo\u0161ka maska nema nikakvog dodira s ekonomskom realno\u0161\u0107u koncentracije ogromnog bogatstva u rukama nekolicine bez da se odvija bilo kakav efekt prelijevanja, ali to ionako nikada nije bila prepreka da se mit i dalje \u0161iri. Nije ni \u010dudo da je omotan debelim slojem teorijskog cinizma i ideologijom menad\u017eerske stru\u010dnosti, jer nema te ekonomske odluke iza koje ne le\u017ei ne\u010diji klasni interes i ideolo\u0161ki sadr\u017eaj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon \u0161to je ministar financija predstavio glomaznu poreznu reformu, pa se otisnuo na promotivnu turneju, o ekonomskoj politici jo\u0161 jedne hrvatske vlade…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":13926,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,228],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-15782","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-ekonomija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15782","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15782"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15782\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36709,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15782\/revisions\/36709"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15782"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15782"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15782"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15782"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15782"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15782"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15782"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}