{"id":15776,"date":"2016-11-04T14:55:56","date_gmt":"2016-11-04T13:55:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15776"},"modified":"2021-02-25T11:00:07","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:07","slug":"srederovi-ruski-plinovodi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15776","title":{"rendered":"\u0160rederovi ruski plinovodi"},"content":{"rendered":"

Plinovod Sjeverni tok 2<\/a> (ST2) koji bi trebao dovesti ruski plin do Njema\u010dke podvodnim balti\u010dkim cijevima izvrstan je primjer kontradikcija politika Europske unije i ujedno jo\u0161 jedan indikator njene upitne dugoro\u010dne odr\u017eivosti. Njema\u010dka, idejni za\u010detnik Sjevernog toka 2, nije nesvjesna<\/a> ovog aspekta, stoga ne \u010dude rasprave ni \u010dudnovate politi\u010dke koalicije koje se trenutno tamo stvaraju. Naime, kako navode njema\u010dki mediji, kancelarka Angela Merkel iz CDU-a, po ovom je pitanju sve bli\u017ee stavovima Zelenih. Obje strane pokazuju inklinacije ka zaustavljanju ovog, za Balkan i isto\u010dnu Europu, neprihvatljivog projekta<\/a>.<\/p>\n

Iz iste perspektive, argumenti kojima se slu\u017ei opozicija, a kojoj se pridru\u017eila i kancelarka Merkel, nisu zadovoljavaju\u0107i. Usprkos tome \u0161to se navode politi\u010dki, a ne ekonomski razlozi obustavi ovog plana, oni ipak imaju dosta usku perspektivu zanemaruju\u0107i europsku energetsku politiku i pitanje uravnote\u017eenog europskog energetskog tr\u017ei\u0161ta. Pitanje koje postavlja Frankfurter Allgemeine Zeitung<\/a> (FAZ) \u2013 za\u0161to bi skupina europskih energetskih kompanija financirala projekt dovoda ruskog plina u Njema\u010dku ako znamo da \u0107e se tom zaradom financirati rat u Siriji (i u Ukrajini) \u2013 nije pitanje od primarne va\u017enosti za EU, iako zbog migrantske krize jest mo\u017eda za Njema\u010dku.<\/p>\n

Njema\u010dka “moralna” posla<\/strong><\/p>\n

Konzervativni njema\u010dki politi\u010dari u FAZ-u kao razloge prekida projekta navode “moralne” razloge, dok socijal-demokrati koji \u010dine veliku koaliciju sa CDU-om i dalje daju svoju podr\u0161ku Sjevernom toku 2. Personifikacija ove politike socijal-demokrata je biv\u0161i njema\u010dki kancelar Gerhard Schr\u00f6der, nedavno imenovan predsjednikom odbora zadu\u017eenog za izgradnju Sjevernog toka 2. Podsjetimo, i ideja kao i sama izgradnja prvog Sjevernog toka, nastala je za vrijeme \u0160rederovog mandata na mjestu kancelara (1998. \u2013 2005.) kada je izgradio blizak odnos<\/a> s Vladimirom Putinom. Neposredno nakon \u0161to je si\u0161ao s mjesta kancelara, priklju\u010dio se odboru prvog plinovoda Sjeverni tok (ST1) postav\u0161i tako “najprominentnijim lobistom za ruske energetske resurse i politi\u010dke interese u Njema\u010dkoj”.<\/p>\n

O energetskim problemima i neravnote\u017eama koje bi za ostatak Europe imao Sjeverni tok 2, Bilten je ve\u0107 vi\u0161e puta pisao<\/a>, stoga podsjetimo samo na najkrucijalnije argumente. Nijedna zemlja osim Njema\u010dke nema nikakve koristi od ovog projekta, dok najve\u0107a europska ekonomija ima pak samo i jedino financijske koristi. Plinovod se izravno kosi sa strategijom Tre\u0107eg europskog energetskog paketa (unutarnja energetska ravnote\u017ea EU<\/a>) i to na vi\u0161e na\u010dina.<\/p>\n

Problemi za Balkan<\/strong><\/p>\n

Kao prvo, kr\u0161i se temeljna strategija diverzifikacije plinskih izvora i na\u010delo smanjenja ovisnosti o ruskom plinu (neke strane u Njema\u010dkoj pak smatraju kako, usprkos sankcijama, u ovom kontekstu povezivanje Europe s Rusijom mo\u017ee samo zbli\u017eiti ove dvije sile tako da ih u\u010dini ekonomski vi\u0161e ovisnima jednu o drugoj). Kao drugo, izgradnjom jo\u0161 jednog Sjevernog toka Poljska bi izgubila milijarde poreznih dad\u017ebina koje ovako ostvaruje kao tranzitna zemlja ruskog plina.<\/p>\n

Tre\u0107i je problem otkazivanje Ju\u017enog toka preko Bugarske i Crnog mora koji je bio projekt u skladu s Europskom energetskom strategijom. No, Bugarska ga je sabotirala (a ruski predsjednik Putin otkazao) i to nakon po\u010detka izgradnje, na mig EU da je nu\u017eno diverzificirati izvore energije (smanjiti ovisnost o ruskom plinu) te da je neprihvatljivo da pristup ruskom plinovodu nemaju drugi proizvo\u0111a\u010di, \u0161to je zanimljivo, uvjet koji Gazprom postavlja i za Sjeverni tok 2, ali zbog ja\u010dih tr\u017ei\u0161nih igra\u010da kompanija poput anglo-nizozemskog Shella, njema\u010dkog E.ON, francuskog ENGIE i austrijskog OMV-a, isti argument u ovom kontekstu jednostavno nema jednaku te\u017einu. Pravila slobodnog tr\u017ei\u0161ta tako se opet pokazuju stro\u017eima za zemlje europske periferije nego centra.<\/p>\n

Opalni plinovod<\/strong><\/p>\n

Europska komisija jo\u0161 nije donijela kona\u010dnu odluku o Sjevernom toku 2 no napravila je neke korake kako bi taj plinovod u\u010dinila nepotrebnim, iako ne na po\u0161ten i ravnopravan na\u010din. Kao \u0161to smo ve\u0107 pisali, kapaciteti Sjevernog toka 1 koriste se samo polovi\u010dno, \u0161to je jo\u0161 jedan od argumenata protiv ST2. Naime, 28. oktobra, EU je uklonila ograni\u010denje ranije postavljeno Gazpromu na kori\u0161tenje kapaciteta Opalnog plinovoda<\/a> koji prenosi plin iz ST1 do krajnjih korisnika u Njema\u010dkoj i \u010ce\u0161koj, \u010dime se otvara prostor punog kori\u0161tenja kapaciteta ST1 i istovremeno zaobila\u017eenje Ukrajine. Prema novim pravilima, Gazprom koji je zadu\u017een za \u010dak 1\/3 europske opskrbe plinom zadr\u017eava pravo na kori\u0161tenje 50 posto kapaciteta Opalnog plinovoda i ostvaruje pravo za natjecanje za dodatnih 7,7 milijardi kubi\u010dnih metara (mkm) prijevoza plina ili \u010dak 12,8 mkm ako drugi dobavlja\u010di ne iskoriste svoje udjele, objavila je Europska komisija<\/a> u petak.<\/p>\n

Otvaranjem opalnog plinovoda Ukrajina, koju on zaobilazi, izgubit \u0107e 425 milijuna ameri\u010dkih dolara u tranzitnim dad\u017ebinama. Zadovoljna nije ni Poljska koja prijeti (antimonopolnom) tu\u017ebom Komisiji zbog ovog kompromisa. Komisija je u priop\u0107enju tako\u0111er kazala da ne vidi potrebe za ST2. Problem otkazivanja Ju\u017enog toka i opskrbe ovog dijela Europe plinom u posljednjem Komisijinom priop\u0107enju nije spominjan. Tre\u0107i energetski paket koji propisuje europsku energetsku ravnote\u017eu jasno je izrazito nisko na listi EU prioriteta, a s njime i energetsko stanje zemalja Balkana i isto\u010dne Europe. Angela Merkel jo\u0161 nije povukla posljednje poteze i kona\u010dno stopirala ST2 jer tako\u0111er mora voditi ra\u010duna i o nadolaze\u0107im izborima i svojim koalicijskim partnerima, socijal-demokratima. Europski politi\u010dki ciljevi i imperativi va\u017eni su argumenti \u010dini se samo onda kad se ne kose s profitnim interesima velikih europskih kompanija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Plinovod Sjeverni tok 2 (ST2) koji bi trebao dovesti ruski plin do Njema\u010dke podvodnim balti\u010dkim cijevima izvrstan je primjer kontradikcija politika Europske unije i ujedno jo\u0161 jedan indikator njene upitne dugoro\u010dne odr\u017eivosti. Njema\u010dka, idejni za\u010detnik Sjevernog toka 2, nije nesvjesna ovog aspekta, stoga ne \u010dude rasprave ni \u010dudnovate politi\u010dke koalicije koje se trenutno tamo stvaraju. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":15777,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128,243,695,216,531],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-15776","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","tag-eu","tag-opalni-plinovod","tag-rusija","tag-sjeverni-tok-2","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15776"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15776\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30433,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15776\/revisions\/30433"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15777"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15776"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15776"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15776"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15776"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15776"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15776"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}