{"id":15729,"date":"2016-11-02T13:11:31","date_gmt":"2016-11-02T12:11:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15729"},"modified":"2016-11-07T15:02:47","modified_gmt":"2016-11-07T14:02:47","slug":"svaki-tjedan-atentat-jedan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15729","title":{"rendered":"Svaki tjedan atentat jedan"},"content":{"rendered":"

Balkan ponovno postaje “nemirno podru\u010dje” pogodno srazu odnosa sila istoka i zapada. Ili bi nas politi\u010dke elite, npr. srpska i crnogorska, voljele svojim neprincipijelnim aktivnostima navesti na mi\u0161ljenje da je stupanj kaosa daleko ve\u0107i nego \u0161to objektivno jeste? Mjesec oktobar ostat \u0107e zabilje\u017een po \u010dak dva navodna poku\u0161aja atentata na premijere biv\u0161ih jugoslavenskih republika. Prvi je bio onaj na sada ve\u0107 biv\u0161eg premijera<\/a> Crne Gore Mila \u0110ukanovi\u0107a<\/a> na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra, a drugi onaj pro\u0161lotjedni kada je u \u0161umi u blizini obiteljske ku\u0107e srpskog premijera Aleksandra Vu\u010di\u0107a prona\u0111en arsenal oru\u017eja dovoljan za uni\u0161tenje blindiranog automobila. I dok je vidno uzrujani Vu\u010di\u0107 prvih nekoliko dana od oba slu\u010daja dramati\u010dno optu\u017eivao “strane sile istoka i zapada” za uplitanje u srpsku politiku s ciljem destabilizacije, analiti\u010dari su se, kao i obi\u010dno uglavnom bavili pitanjem propusta sigurnosnih slu\u017ebi. U kaosu koji je uslijedio u medije je plasirana velika koli\u010dina informacija i dezinformacija koje je bilo gotovo nemogu\u0107e probrati i utvrditi konzistentni “tajmlajn”.<\/p>\n

Ukratko, na dan izbora u Crnoj Gori skupina od 20 naoru\u017eanih ljudi planirala je napade na razli\u010dite institucije. Plan je bio upasti u zgradu parlamenta preru\u0161eni kao policajci i otvoriti vatru na nenaoru\u017eane \u010dlanove opozicije koji su se okupljali ispred parlamenta u o\u010dekivanju izbornih rezultata, potom oteti premijera \u0110ukanovi\u0107a te proglasiti izbore neva\u017ee\u0107ima ili ih ve\u0107 nekako okrenuti u korist opozicije. Svi uhi\u0107eni osim troje pu\u0161teni su nakon detaljnog ispitivanja, a protiv troje koji su ostali u pritvoru pokre\u0107e se postupak istrage pod sumnjom za terorizam.<\/p>\n

U isto vrijeme u Beogradu, sigurnosne slu\u017ebe \u010de\u0161ljaju subjekte osumnji\u010dene za povezanost za doga\u0111ajima u Crnoj Gori te Aleksandar Vu\u010di\u0107 odr\u017eava tiskovnu konferenciju na kojoj dramati\u010dno upozorava<\/a> na izrazito poja\u010danu aktivnost stranih kontraobavje\u0161tajaca u Srbiji. Prema njemu, oprema za \u0161pijuna\u017eu prona\u0111ena kod uhi\u0107enih na toj je razini tehnolo\u0161kog napretka da je imaju samo najve\u0107e svjetske sile, a mobiteli koje su koristili crnogorski napada\u010di povezani su s lokacijama u Rusiji. Vu\u010di\u0107 tom prilikom otkriva da nema povezanosti izme\u0111u podgori\u010dkog napada na dan izbora i aktualnih srpskih du\u017enosnika, no dalje obja\u0161njava kako jest bilo ranijeg kontinuiranog pra\u0107enja Mila \u0110ukanovi\u0107a te implicitno krivnju za to svaljuje na Rusiju.<\/p>\n

\u0160pijunska saga<\/strong><\/p>\n

Ta informacija bila je dovoljna za u\u017ee povezivanje Rusije s napadom u Crnoj Gori, a kolale su i informacije o uhi\u0107enim i deportiranim ruskim gra\u0111anima iz Srbije, u \u0161pijunskom \u017eargonu te su navodne osobe progla\u0161ene “nepo\u017eeljnima”. Kako bi u \u0161to kra\u0107em periodu smirio situaciju, u Srbiju je potom u srijedu (26. oktobra) doputovao Nikolaj Patru\u0161ev<\/a>, Sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije<\/a>. Premda je sastanak prikazan kao protokolaran i davno pripremljen, informacije o njemu pu\u0161tene su samo posredstvom ruskog medija Sputnjik, putem kojeg se u Srbiji saznalo o dolasku Patru\u0161eva. S druge strane u javnosti se naga\u0111alo da je Patru\u0161ev stigao kako bi zata\u0161kao deportaciju ruskih gra\u0111ana, tj. \u0161pijuna, a po\u010delo se propitivati i granice dobrog ukusa \u0161pijuniranja saveznika, \u0161to nije rezultiralo ikakvim politi\u010dkim stavom o ovoj temi. Slu\u017ebena Moskva i slu\u017ebeni Beograd konzistentno negiraju bilo kakve deportacije, a Rusi negiraju i bilo kakav anga\u017eman svojih gra\u0111ana u savezni\u010dkim zemljama na podru\u010dju kontra\u0161pijuna\u017ee.<\/p>\n

No, ovoj \u0161pijunsko-politi\u010dkoj sagi ovdje nije bio kraj jer je pri samom isteku mjeseca oktobra u \u0161umi Jajinci pored obiteljske ku\u0107e premijera Vu\u010di\u0107a prona\u0111en ve\u0107 spomenuti arsenal oru\u017eja za koje je utvr\u0111eno da je kori\u0161teno u ratu iz devedesetih na podru\u010dju oko Sarajeva i u Hrvatskoj. Tako\u0111er su prona\u0111ena tri parcijalna otiska prstiju koja se trenutno nalaze u daljnjoj obradi. U utorak (1. novembra) prona\u0111eno je jo\u0161 oru\u017eja uskog povezanog s onim u \u0161umi, a u vezi s ovim slu\u010dajem ispitano je \u010dak 37 lica, od ukupno 97 istra\u017eivanih za poku\u0161aj organiziranja atentata na premijera Vu\u010di\u0107a, ili njegovog brata Andreja. Naime, urota od gotovo sto ljudi, me\u0111u kojima se navodno nalazi i velik broj stranih lica za organiziranje jednog atentata i to ovako lo\u0161e, u uvjetima u kojima te osobe nemaju nikakvu za\u0161titu svojih mati\u010dnih organizacija postaje ravna farsi. Primarno zbog rizika optu\u017ebe za kontra\u0161pijuna\u017eu i naru\u0161avanja diplomatskih odnosa bilo kojih dviju zemalja.<\/p>\n

Ako cijela pri\u010da do ovog momenta i nije bila potpuno suluda, u trenutku kada Srbija istra\u017euje gotovo sto ljudi za ovu urotu, i ono malo vjerodostojnosti \u0161to je moglo biti u ovoj pri\u010di, nestaje. Argumentacija se dodatno topi kada se u obzir uzme da je s posljednjim danom oktobra u Srbiji istekao rok za predaju ilegalnog oru\u017eja. Dok se pronalazak oba arsenala mo\u017ee objasniti prakti\u010dno\u0161\u0107u, stru\u010dna javnost po\u010dela je upozoravati da ne postoji dovoljna koli\u010dina dokaza koja bi upu\u0107ivala na poku\u0161aj atentata na premijera Vu\u010di\u0107a. Stoga, o \u010demu se ovdje uop\u0107e radi?<\/p>\n

Izme\u0111u Rusije i euroatlantskih integracija<\/strong><\/p>\n

Srbija i Crna Gora u ovom se trenutku nalaze u delikatnom geopoliti\u010dkom polo\u017eaju. Poku\u0161avaju\u0107i voditi vanjske politike koje balansiraju izme\u0111u euroatlantskih integracija s jedne, te tradicionalnoj lojalnosti i ekonomskoj ovisnosti o Rusiji s druge strane. Istovremeno, odnosi velikih sila istoka i zapada nikad u posljednjih 25 godina nisu bili nategnutiji. Rusija i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave optu\u017euju se za me\u0111usobna hakiranja, a SAD optu\u017euje Rusiju i za poku\u0161aj namje\u0161tanja ameri\u010dkih predsjedni\u010dkih izbora. Sve to doga\u0111a se u isto vrijeme dok se ove zemlje po pitanju Sirije nalaze na suprotnim stranama jedna drugu optu\u017euju\u0107i za bombardiranje civila i pomaganje krivoj strani u ovom ratu. Tako je NATO pro\u0161loga tjedna poslalo jasnu poruku svojim \u010dlanicama da \u0107e se svaki \u010din isporuke nafte ruskim nosa\u010dima aviona i razara\u010dima smatrati \u010dinom izdaje. Bila je to poruka \u0160panjolskoj i Turskoj da ne tankaju gorivo<\/a> Rusima.<\/p>\n

Obje strane naoru\u017eavaju se du\u017e svojih geopoliti\u010dkih granica<\/a> pa NATO raspore\u0111uje 4 bataljuna<\/a> u Litvi, Latviji, Estoniji. Na istom podru\u010dju, u Kalinjingradu<\/a>, Rusija<\/a> je rasporedila nuklearno naoru\u017eanje, a Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave najavile su razmje\u0161tanje jo\u0161 jednog bataljuna kao i tenkova i oklopnih vozila diljem te nove-stare imaginarne geopoliti\u010dke granice. Raspore\u0111ivanje ameri\u010dkih tenkova u Europi sada uklju\u010duje i Rumunjsku.<\/p>\n

Vojne aktivnosti primjetno ja\u010daju i u biv\u0161im jugoslavenskim republikama. U Crnoj Gori u ponedjeljak 31. oktobra po\u010dela je \u010detverodnevna terenska vje\u017eba NATO-a i Crne Gore o upravljanju posljedicama izvanrednih situacija “Crna Gora 2016”. Sa sjeverne strane granice, u Srbiji vi\u0161e od 150 pripadnika ruskih desantnih jedinica bataljuna “Ivanovski” (ruska zrakoplovna divizija) sudjeluje u zajedni\u010dkim vojnim vje\u017ebama “Slovensko bratstvo 2016<\/a>” (druga sli\u010dna, nakon pro\u0161logodi\u0161nje, odr\u017eane u blizini Novorosijska), u periodu od 2. do 15. novembra u blizini Beograda. Poja\u010dana vojna aktivnost vidljiva je i u Hrvatskoj. Migovi su napunjeni gorivom, u rekordno kratkim rokovima presre\u0107u odbjegle talijanske putni\u010dke avione<\/a> i uspje\u0161no probijaju zvu\u010dne zidove iznad vi\u0161e gradova<\/a>.<\/p>\n

U ovakvom globalnom okru\u017eenju raste pritisak obiju sila na Crnu Goru i Srbiju od kojih se zahtijeva “samoodre\u0111enje”: ili s Rusijom ili s EU i NATO-om. Obje se zemlje nalaze u fazi pretpristupnih pregovora s Europskom unijom, pri \u010demu je Crna Gora oti\u0161la ne\u0161to dalje od Srbije. Crna Gora se istovremeno nalazi na samom pragu pristupanja NATO-u, no Srbija je s druge strane jo\u0161 2008. godine proglasila politiku neutralnosti koja im omogu\u0107ava da istovremeno sura\u0111uju i s NATO-om (\u010dije oru\u017eje popravljaju u svojim tvornicama) i s Rusijom (s kojom provode akcije za saniranje posljedica potencijalnih katastrofa).<\/p>\n

Neprijateljski koraci<\/strong><\/p>\n

Da Rusija nije nimalo zadovoljna pribli\u017eavanjem Crne Gore euroatlantskim organizacijama nije nikakva tajna, otvoreno su to nazvali “neprijateljskim korakom”. Osim \u0161to je CG zemlja koja je Rusiji slu\u017eila za plasiranje brojnih sumnjivih kapitalnih investicija<\/a> ona je ujedno i jedini ruski izlaz na Jadransko more bez koje Rusi nemaju nikakav pristup ovom dijelu Mediterana. Prema nekim anketama<\/a> podr\u0161ka NATO-u u Crnoj Gori narasla je ove godine (protivljenje NATO-u palo je sa 52,1 posto na 44,5 posto me\u0111u Crnogorcima), a protivljenje ili podr\u0161ka euroatlantskim organizacijama strogo je podijeljena po etni\u010dkim linijama, \u0161to je svakako stvorilo probleme Milu \u0110ukanovi\u0107u. Dok male skupine albanske (80 posto podr\u017eava) i bo\u0161nja\u010dke manjine podr\u017eavaju priklju\u010divanje NATO-u, etni\u010dki Srbi (podr\u017eava tek 9 posto), ujedno najbrojnija manjina u CG, i Crnogorci protive se tome. Ove je godine tako\u0111er narasla i podr\u0161ka pridru\u017eivanju Europskoj Uniji, posebno me\u0111u Crnogorcima (te sada iznosi 61 posto). \u0110ukanovi\u0107 je vi\u0161e puta optu\u017eio srpsku opoziciju u ovoj zemlji da uzima financijska sredstva od Rusa i koristi ih za destabilizaciju vlade. Tek u ovom kontekstu, doga\u0111aji od 16. oktobra postaju ne\u0161to jasniji, no ipak, za povezanost Rusije s njima zasad postoje tek indicije.<\/p>\n

Vu\u010di\u0107eva situacija dodatno se nedavno zakomplicirala jer je Europska Unija odjednom kao uvjet pridru\u017eivanja Srbije poku\u0161ala dodati priznavanje Kosova, \u0161to ranije niti u jednom trenutku nije bio slu\u010daj. Kako Srbija po ovom pitanju ne popu\u0161ta, a zbog sli\u010dnih situacija u Kataloniji, Baskiji i Sjevernoj Irskoj, EU ne mo\u017ee eksplicitno natjerati Srbiju da prizna Kosovo, no mo\u017ee, a to i radi, zahtijevati prijenos vrijedne imovine na Kosovo. Najbolji takav primjer je kompleks rudnika Trep\u010da<\/a>. U skladu je sa Vu\u010di\u0107evim talentom za dramaturgiju cijela afera oko arsenala oru\u017eja kojim Vu\u010di\u0107 fokus sa Kosova mi\u010de prema vanjskopoliti\u010dkim pitanjima Srbije, mi\u0161ljenje je novinara u Srbiji s kojima smo razgovarali pripremaju\u0107i ovaj tekst. Oni smatraju da je ovaj fakti\u010dki gubitak Kosova dovoljan motiv za igrokaz s oru\u017ejem.<\/p>\n

S druge strane, ne mo\u017ee se ne primijetiti da se na Balkanu doga\u0111aji koji imaju veze s atentatima ili teroristi\u010dkim napadima uglavnom tuma\u010de kao PR trikovi politi\u010dkih elita koje se, pogotovo u manjim zemljama poput Kosova, Albanije i Makedonije uvijek usko povezuje s kriminalnim podzemljem. Bilo da se radi o Kumanovu<\/a> u Makedoniji, Crnoj Gori ili Srbiji usprkos poku\u0161aju dizanja panike, ako se zaista radi o trikovima, podr\u0161ka tim politi\u010darima nipo\u0161to ne raste. Milo \u0110ukanovi\u0107 ponovno se povla\u010di, budu\u0107nost Nikole Gruevskog biv\u0161eg makedonskog premijera je nadajmo se zape\u010da\u0107ena, a Vu\u010di\u0107 \u0107e najvjerojatnije do\u010dekati \u017eiv kraj jo\u0161 jednog mandata. I paunovskom nadmetanju Rusije i transatlantskih saveznika, na rizik svih nas, nadajmo se uskoro \u0107e do\u0107i kraj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Balkan ponovno postaje “nemirno podru\u010dje” pogodno srazu odnosa sila istoka i zapada. Ili bi nas politi\u010dke elite, npr. srpska i crnogorska, voljele svojim neprincipijelnim aktivnostima navesti na mi\u0161ljenje da je stupanj kaosa daleko ve\u0107i nego \u0161to objektivno jeste? Mjesec oktobar ostat \u0107e zabilje\u017een po \u010dak dva navodna poku\u0161aja atentata na premijere biv\u0161ih jugoslavenskih republika. Prvi […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":15731,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,78,137,216],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-15729","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-nato","tag-rat","tag-rusija","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15729","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15729"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15729\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15741,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15729\/revisions\/15741"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15729"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15729"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15729"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15729"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15729"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15729"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15729"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}