{"id":15711,"date":"2016-11-02T07:00:47","date_gmt":"2016-11-02T06:00:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15711"},"modified":"2021-02-25T11:00:08","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:08","slug":"taktika-postupnog-preispitivanja-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15711","title":{"rendered":"Taktika postupnog preispitivanja prava"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107 nekoliko godina slovenski politi\u010dki prostor nalazi se pod najezdom koordiniranih i uigranih civilnodru\u0161tvenih inicijativa s desnice. U dosluhu s neokonzervativnim trendovima \u0161irom Evrope pa\u017eljivo biraju teme i plijene medijsku pa\u017enju. Tako su nedavno, s naizgled nebitnom projekcijom filmi\u0107a na sredi\u0161njem trgu u Ljubljani, u fokus javnih rasprava postavili pitanje prava na abortus.<\/strong><\/p>\n

Posljednja ofenziva neokonzervativnih pokreta u Sloveniji po\u010dela je projekcijom kratkog “pro-life” filma “\u010cudo \u017eivota” na pro\u010delju franjeva\u010dke crkve na Pre\u0161ernovom trgu u strogom centru Ljubljane. Film navodno nema nikakve veze s pravom na poba\u010daj, odnosno njegovim ograni\u010davanjem. Prikazuje ljudski zametak \u010diji je razvoj popra\u0107en komentarom kako pri toliko i toliko tjedana nastaju o\u010di i u\u0161i i sli\u010dno. Saznajemo tako kada po\u010dinje kucanje srca, a kada sisanje palca. Pri tome svjedo\u010dimo obilju medicinskih zabluda i manipulacija: podatak kad po\u010dinje kucanje srca je neto\u010dan, zametak se tendeciozno naziva djetetom, dok slika jo\u0161 prikazuje zametak natpis govori kako dijete ve\u0107 sanja itd. Ipak, ostavimo li sve navedene manipulacije po strani, poruka kratkog filma je jasna – ljudski \u017eivot nastaje prakti\u010dki odmah, za\u010de\u0107em. Poba\u010daj je uni\u0161tenje tog \u017eivota te zato izopa\u010den i nedopustiv.<\/p>\n

Projekcija je uznemirila slovensku javnost, oglasile su se brojne organizacije civilnog dru\u0161tva, kao i Grad Ljubljana (Mestna ob\u010dina Ljubljana), koji je zbog toga o\u0161tro protestirao: “Zgro\u017eeni smo prikazivanjem i pozivanjem javnosti na kr\u0161enje ljudskih prava i neotu\u0111ivog prava na slobodno odlu\u010divanje o ra\u0111anju svoje djece. Pozivamo sve nadle\u017ene organe da projekciju i sli\u010dne aktivnosti zabrane, a istovremeno apeliramo na Rimokatoli\u010dku crkvu i crkvene dostojanstvenike osobno, da se zauzmu za po\u0161tivanje Ustava Republike Slovenije.”<\/p>\n

Kontroverzna televizijska emisija<\/strong><\/p>\n

Prijavu vezanu uz projekciju zaprimila je i policija, nadle\u017eni inspektorat i pravobraniteljica za ljudska prava, no nitko od njih nije utvrdio da projekcija predstavlja ikakav prekr\u0161aj te stoga nema temelja za njezinu zabranu. I predstavnici organizacije \u017divim! u svojim su javnim reakcijama izjavljivali kako filmi\u0107 ne prejudicira ni\u0161ta po pitanju prava na poba\u010daj, ve\u0107 samo promovira kulturu \u017eivota, prava nero\u0111ene djece, razumijevanje \u017eena koje odlu\u010duju o poba\u010daju, itd. No u svjetlu \u010dinjenice da je projekcija odr\u017eana ba\u0161 u trenutku masovnih prosvjeda Poljakinja protiv zabrane poba\u010daja te u tjednu djeteta, ona nije ba\u0161 tako nevina kakvom se \u017eeli prikazati. Istovremeno se pred Ginekolo\u0161kom klinikom u Ljubljani odvija akcija “40 dana za \u017eivot”. Radi se o grupnoj molitvi (protiv poba\u010daja, naravno) koja se odr\u017eava od 28. septembra pa sve do 6. novembra, svakim danom od 7 do 13 sati. U opisu akcije na internetskoj stranici stoji kako \u0107e moliteljima svakoga dana na raspolaganju biti Bo\u017eja rije\u010d, transparenti poticajnog sadr\u017eaja punog ljubavi, knji\u017eice s molitvama za \u017eivot organizacije Bo\u017eja djeca (Bo\u017eji otroci<\/em>) i sli\u010dni rekviziti.<\/p>\n

Projekcija je zatim bila povod, preciznije izgovor, za emisiju na RTV Slovenija o pravu na poba\u010daj. Najava emisije jasno je govorila da je upravo ta projekcija, objektivno gledano sasvim nebitna akcija, bila povod za nastanak emisije. Emisija je trebala postaviti pitanje radi li se tu samo o bitci za ili protiv dozvoljavanja poba\u010daja, ili takvim civilnodru\u0161tvenim akcijama u Sloveniju prodire europski neokonzervatizam. U najavi je postavljeno i pitanje ra\u0161irenosti prigovora savjesti lije\u010dnika na tom podru\u010dju te dolaze li uistinu \u017eene iz inozemstva masovno u slovenske bolnice zbog liberalnog zakonodavstva. I na kraju, nije li poba\u010daj postao toliko dostupan da ga omladina ve\u0107 koristi kao oblik kontracepcije.<\/p>\n

U emisiji su mi\u0161ljenja su\u010delila \u010detvorica zagovornika prava na poba\u010daj i dvije protivnice. Niti na jedno od gore navedenih pitanje emisija nije dala odgovor, ali je zato iznjedrila nekoliko indikativnih izjava o tome koliko daleko neokonzervativci u Sloveniji \u017eele i\u0107i. Zloglasna Angelca Likovi\u010d, biv\u0161a ravnateljica osnovne \u0161kole, komentatorica reality showova<\/em> i konzervativna fundamentalistkinja, danas \u010dlanica pokreta Za djecu i obitelji (Za otroke in dru\u017eine<\/em>) pod vodstvom Ale\u0161a Primca, pobrinula se za posebno izopa\u010denu izjavu. Likovi\u010d je, naime, prostodu\u0161no izjavila da je “svako dijete za\u010deto s ljubavlju, osim onih kada su \u017eene silovane. A i tim silovanim \u017eenama treba pomo\u0107i da rode djecu, jer \u0107e poslije biti sretne. One silovatelje mo\u017eemo zatvoriti.” “Mo\u017eemo zatvoriti”?! S obzirom da su silovanjem ostvarili \u010dudo \u017eivota, \u010dudi nas da Likovi\u010d nije predlo\u017eila osnivanje nekakvog posebnog demografskog fonda iz kojeg bi zatim mogli financirati i takve doprinose podizanju nataliteta\u2026<\/p>\n

Osim Likovi\u010d, takozvanu pro-life<\/em> stranu zastupala je i Katarina Nzobandora, direktorica organizacije \u017divim!, koja je i provela akciju prikazivanja spornog filmi\u0107a. Kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, najavljena stru\u010dna, dakle eti\u010dka, pravna i medicinska rasprava argumentima u potpunosti je izostala, a emisija se pretvorila to\u010dno u ono \u0161to se od nje od samog po\u010detka moglo i o\u010dekivati – ideolo\u0161ki poligon. Zvu\u010dnik i ekran za agendu boraca za prava nero\u0111enih.<\/p>\n

Pomicanje politi\u010dkog spektra udesno<\/strong><\/p>\n

Reakcije na emisiju su bile promptne i prakti\u010dki jednoglasno negativne. \u010cak do te mjere da je emisija bila tema na sjednici programskog vije\u0107a Radiotelevizije Slovenije, pa je i sam generalni direktor Marko Fili priznao kako se radilo o velikom uredni\u010dkom podba\u010daju. Slo\u017eio se i kako ljudima poput Angele Likovi\u010d na javnoj televiziji u budu\u0107nosti ne bi smjelo biti mjesta, budu\u0107i su se ve\u0107 ranije “iskazali” svojim skandaloznim izjavama. No duh je ve\u0107 pu\u0161ten iz boce, \u0161to se moglo sprije\u010diti da javna televizija uzima u obzir mi\u0161ljenje svojeg novinarskog kolektiva koji je jo\u0161 prije emitiranja upozoravao da je emisija potpuno neprihvatljiva. \u010cinjenica da se ona uop\u0107e dogodila je, stoga, veliki uspjeh i dobivena bitka za neokonzervativne pokrete u Sloveniji.<\/p>\n

\u0160ezdeset i \u010detiri godine nakon legalizacije poba\u010daja i 25 godina nakon uvr\u0161tavanja prava na poba\u010daj u ustav Republike Slovenije, uspjeli su u sredi\u0161te javne rasprave postaviti i problematizirati to pravo. Komentatori u konzervativnim medijima raspisali su se kako su u pogledu poba\u010daja do\u0161la nova vremena. Tino Mami\u0107 je u svojoj kolumni, primjerice, napisao kako je upravo civilnodru\u0161tveno djelovanje organizacija poput \u017divim!, Bo\u017eje djece i njima sli\u010dnih, dovelo do prikazivanja te emisije. Anonimni kolumnist na portalu Demokracija raspisao se pod naslovom: “Ljevi\u010darska kultura smrti – nero\u0111ena djeca vrijede manje od vre\u0107e cementa”. Naravno, bilo bi izvrsno kada bi se spomenuti pokrenuli i kada se kr\u0161e prava ve\u0107 ro\u0111ene djece. Recimo kada im njihove neoliberalne politike uni\u0161tavaju \u017eivote i budu\u0107nost. No o\u010dito se \u010dovjek mora pod svaku cijenu roditi, a poslije ve\u0107 mo\u017ee sam podnijeti sve tegobe koje mu je \u017eivot namijenio.<\/p>\n

Progresivni dru\u0161tveni pokreti su u pravu kada isti\u010du da su prava uvijek izborena, nikada poklonjena. Kontrarevolucije i regresije u povijesti \u010dovje\u010danstva, pak, pokazuju da je sasvim mogu\u0107e i izboriti njihovo ukidanje. To\u010dno to se u Sloveniji posljednjih mjeseci doga\u0111a s pravima \u017eena. Formalno gledano ona jo\u0161 nisu izgubljena, ali je alarmantno ve\u0107 \u0161to se kompletni politi\u010dki prostor tako izrazito pomjerio u desno da se o njima uop\u0107e po\u010dinje raspravljati i preispitivati ih. I to ne zato \u0161to bismo ih \u017eeljeli oja\u010dati i produbiti, ve\u0107 zato \u0161to njihovi protivnici sve glasnije zahtijevaju njihovo ukidanje.<\/p>\n

Socijalna kohezija nau\u0161trb prava<\/strong><\/p>\n

U osnovi se radi o ideolo\u0161koj taktici sli\u010dnoj poznatoj kineskoj tehnici mu\u010denja kapima vode. Glava osobe je fiksirana, a na nju u pravilnim razmacima, uvijek na isto mjesto, padaju kapljice vode. Na prvi pogled smije\u0161an, ovaj oblik mu\u010denja kod osobe s vremenom uzrokuje stra\u0161ne psiholo\u0161ke muke i potpuno pomra\u010denje uma. Konzervativna renesansa, kojoj svjedo\u010dimo u Sloveniji, \u010dak u ve\u0107oj mjeri nego u ostatku isto\u010dne i ju\u017ene Europe, s jedne je strane plod upravo takvog djelovanja: kapilarni, gotovo nevidljivo prodiranje u javni prostor, uspostavljanje \u0161iroke fronte razli\u010ditih organizacija i inicijativa i niz intervencija u javni prostor poput projekcije filma o \u010dudu \u017eivota te molitve za \u017eivot pred ginekolo\u0161kim klinikama.<\/p>\n

O svemu tome smo na Biltenu ve\u0107 pisali, no postoji i jedna druga dimenzija, koju neokonzervativni pokreti, vi\u0161e ili manje svjesno, iskori\u0161tavaju. Oni nude socijalnu koheziju, sigurnost, osje\u0107aj pripadnosti, identitet, snagu kolektiva i smisao. Sve to, naravno, u svrhu ukidanja odre\u0111enih prava, naprimjer, prava na poba\u010daj. Organizacija \u017divim! odli\u010dan je primjer budu\u0107i da trudnice ne bombardira osudama poba\u010daja kao nedopustivog zla, ve\u0107 se fokusira prvenstveno na nevolju pojedinke, nudi joj toplo okru\u017eenje, vrijeme za promi\u0161ljanje, priliku za terapeutski razgovor, pomo\u0107 zajednice, itd. Ukratko, odgovara na vrlo konkretne tegobe pojedinke koje se\u017eu onkraj toga da ona ima ustavno pravo na poba\u010daj.<\/p>\n

Zapravo se pri toj jednakosti pred zakonom radi o problematici sli\u010dnoj jednakosti svih gra\u0111ana i gra\u0111anki “na papiru”. Ta prava uistinu postoje u apstrakciji, ali je konkretna \u017eivotna situacija pojedinca (prvenstveno financijske mogu\u0107nosti, socijalna mre\u017ea, obrazovanje, itd.) ta koja odre\u0111uje u kojoj \u0107e mjeri on ili ona uop\u0107e biti u stanju ta prava ostvariti. Drugim rije\u010dima, iako mo\u017eda stoji da smo pred zakonom svi ravnopravni, razlika nastaje kada se postavi pitanje koliko smo ravnopravni u mogu\u0107nostima ostvarivanja na\u0161ih zakonskih prava i obveza. Neoliberalno nagrizanje institucija socijalne dr\u017eave stoga uspostavlja ni\u0161u na politi\u010dkom tr\u017ei\u0161tu za privatne neokonzervativne organizacije i inicijative koje takvu pomo\u0107 ljudima u stisci, recimo u trenutku odlu\u010divanja o poba\u010daju, uistinu nude, ali nju pla\u0107amo svojim politi\u010dkim uvjerenjima i pravima.<\/p>\n

S engleskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednja ofenziva neokonzervativnih pokreta u Sloveniji po\u010dela je projekcijom kratkog “pro-life” filma “\u010cudo \u017eivota” na pro\u010delju franjeva\u010dke crkve na Pre\u0161ernovom trgu…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":15713,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[161],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-15711","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ljudska-prava","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15711","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15711"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15711\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15717,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15711\/revisions\/15717"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15713"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15711"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15711"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15711"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15711"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15711"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15711"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}