{"id":15706,"date":"2016-11-15T08:00:16","date_gmt":"2016-11-15T07:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15706"},"modified":"2021-02-25T11:00:04","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:04","slug":"odrast-novi-pojmovnik-pred-izazovom-opstanka-planeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15706","title":{"rendered":"“Odrast”: novi pojmovnik pred izazovom opstanka planeta"},"content":{"rendered":"

U zemljama regije, kao i ostatku europske periferije, prevladavaju\u0107i koncept razvoja temelji se na brzom rastu koji bi omogu\u0107io dostizanje Zapada. No osim \u0161to se pokazao sasvim neuspje\u0161nim, razvoj temeljen na ubrzavanju rasta donosi i nove probleme, za \u010dije \u0107e prevladavanje biti potrebno razmi\u0161ljati onkraj navodne opreke ekonomskog razvoja i za\u0161tite okoli\u0161a.<\/strong><\/p>\n

Dogodine \u0107e biti 45 godina otkako su u studiji<\/a> Limits to Growth objavljene procjene granica mogu\u0107eg privrednog rasta s obzirom na pet osnovnih faktora: napu\u010denost Zemlje, poljoprivrednu proizvodnju, prirodne resurse, industrijsku proizvodnju i zaga\u0111enje. U vrijeme kada je studija objavljena, \u010dovje\u010danstvo je iza sebe imalo iskustvo masovnog uni\u0161tenja u Drugom svjetskom ratu, a neposredno se suo\u010davalo s “ubrzanom industrijalizacijom, rapidnim pove\u0107anjem stanovni\u0161tva, \u0161iroko rasprostranjenom pothranjeno\u0161\u0107u, potro\u0161njom neobnovljivih resursa i zaga\u0111ivanjem okoli\u0161a”. Istovremeno, suprotstavljeni geopoliti\u010dki blokovi utrkivali su se u naoru\u017eavanju, a svjetska privreda po\u010divala je na pretpostavci da je neograni\u010den privredni rast mogu\u0107. Meadowsova istra\u017eiva\u010dka grupa u navedenoj studiji upozorila je da \u0107e tada\u0161nje stope rasta dovesti do op\u0107e degradacije kvalitete \u017eivota i uni\u0161tenja okoli\u0161a, te da je iz tog razloga potrebno otvoriti diskusiju o na\u010dinima obrtanja stopa rasta i njihovoj stabilizaciji zarad “uspostavljanja stanja ekolo\u0161ke i ekonomske stabilnosti koja \u0107e biti odr\u017eiva daleko u budu\u0107nost”.<\/p>\n

Iste, dakle 1972. godine, francuski teoreti\u010dar Andr\u00e9 Gorz upotrijebio je pojam d\u00e9croissance postavljaju\u0107i pitanje o tome je li planetarna ekolo\u0161ka ravnote\u017ea \u2013 za koju je nu\u017eno zaustavljanje postoje\u0107eg rasta pa \u010dak i njegovo preokretanje u negativnom smjeru \u2013 spojiva s kapitalizmom. U Jugoslaviji, samo godinu dana kasnije, zagreba\u010dki praksisovac Rudi Supek, “povodom prve konferencije Ujedinjenih naroda posve\u0107ene pitanjima ljudskog okoli\u0161a i odr\u017eane u Stockholmu od 6. do 16. juna 1972. godine”, objavio je knjigu<\/a> Ova jedina Zemlja: Idemo li u katastrofu ili u Tre\u0107u revoluciju? Razmatraju\u0107i isti set problema kao i Meadowsova istra\u017eiva\u010dka grupa te Gorz, Supek pi\u0161e da za prijete\u0107u ekolo\u0161ku katastrofu zasad nema tehni\u010dkih, ali da postoje socijalna rje\u0161enja “koja zna\u010de radikalne promjene u ljudskom odnosu prema proizvodnji, na\u010dinu \u017eivota, odr\u017eavanju biolo\u0161ke egzistencije i reprodukcije, sistemu dru\u0161tvenih vrednota i, kona\u010dno, prema dru\u0161tvenoj organizaciji.” Za razliku od apstraktne uvodne formulacije, zaklju\u010duju\u0107i svoja razmatranja bio je decidiran u tome da je rje\u0161enje za “bezobzirno rasipanje dobara […] i krajnj[u] oskudic[u]”, koji karakteriziraju polo\u017eaje privilegiranih i deprivilegiranih u kapitalisti\u010dki industrijaliziranom svijetu, mogu\u0107e na\u0107i samo u okviru socijalisti\u010dkog internacionalnog ure\u0111enja koje \u0107e adresirati \u017eivotne uvjete svih pojedinaca i procese reprodukcije na planetarnoj razini, uzimaju\u0107i u obzir biolo\u0161ko-ekolo\u0161ke uvjete mogu\u0107nosti i ograni\u010denja te reprodukcije.<\/p>\n

Kritika rasta<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom novog milenija, 2004. godine, objavljena je studija<\/a> Limits to Growth: The 30-Year Update 1<\/a><\/sup> koja pokazuje da je ekolo\u0161ki otisak \u010dovje\u010danstva prema\u0161io regenerativni kapacitet planete. Meadows i suradnici tada su upozorili da je prethodnih trideset godina proteklo u “uzaludnim debatama i dobronamjernim, ali neodlu\u010dnim, odgovorima na globalne ekolo\u0161ke izazove” te da planeta nema jo\u0161 trideset godina na raspolaganju za postizanje dogovora o tome \u0161to i kako u\u010diniti da bi rije\u0161ili problem ekolo\u0161ke krize.<\/p>\n

Jedan od “dobronamjernih, ali neodlu\u010dnih” poku\u0161aja odgovora na izazove ekolo\u0161ke krize bio je koncept odr\u017eivog rasta. Me\u0111utim, kao \u0161to mo\u017eemo vidjeti iz svakodnevnog politi\u010dkog \u017eivota u kojemu je rast izra\u017een BDP-om jedan od najvrednovanijih kriterija uspje\u0161nosti obna\u0161atelja politi\u010dke vlasti, odr\u017eivi rast pokazuje se kao neadekvatna strategija apeliranja na ekolo\u0161ku odr\u017eivost na\u0161ih dru\u0161tava. No unazad petnaestak godina pojavio se “odrast” (eng. Degrowth), isprva kao aktivisti\u010dki slogan, a zatim i kao teorijska platforma. Kao pojam, usvojen na prvoj<\/a> Degrowth konferenciji u Parizu 2008. godine, odrast ozna\u010dava napore za razumijevanje brojnih dimenzija ekolo\u0161ke krize, promjenu konceptualnog okvira debate u oblasti socijalne i politi\u010dke ekologije te politi\u010dki pokret usmjeren na vra\u0107anje ekolo\u0161kog otiska \u010dovje\u010danstva u planetarno odr\u017eive okvire.<\/p>\n

Uz redovito odr\u017eavanje konferencija koje kombiniraju aktivisti\u010dki i teorijski diskurs \u2013 u koje treba ubrojati i modul posve\u0107en odrastu na ljeto\u0161njoj<\/a> Zelenoj akademiji \u2013 ova teorija svoju va\u017enu infrastrukturu dobila je u obliku knjige<\/a> Degrowth: Vocabulary for a New Era u \u010dija su 52 poglavlja podijeljena u \u010detiri dijela (Pristupi prou\u010davanju odrasta; Jezgra; Djelovanje; Savezi), razlo\u017eeni temeljni koncepti odrasta. U uvodnom poglavlju te knjige njezini urednici \u2013 Giorgos Kallis, Federico Demaria i Giacomo D’Alisa \u2013 navode da “[o]drast ponajprije ozna\u010duje kritiku rasta” i to takvu koja zahtijeva “dekolonizaciju javne rasprave od idioma ekonomizma i napu\u0161tanje ekonomskog rasta kao dru\u0161tvenog cilja.” Pritom, on je eklekti\u010dan okvir unutar kojega identificiraju dva “gravitacijska sredi\u0161ta”: kritiku rasta i kritiku kapitalizma, koji razumiju kao dru\u0161tveni sustav koji “iziskuje rast i odr\u017eava njegov kontinuitet”. Uz to, va\u017enim teorijskim strujama smatraju kritiku BDP-a i komodifikacije, kao va\u017enih prepreka mogu\u0107nosti konstruiranja odr\u017eivog dru\u0161tvenog sustava.<\/p>\n

“Subverzivna utopija”<\/strong><\/p>\n

Va\u017enu karakteristiku odrasta izrekli su, pi\u0161u\u0107i predgovor hrvatskom izdanju<\/a> njegova pojmovnika Mladen Domazet i Danijela Dolenec, okrstiv\u0161i ga ve\u0107 u naslovu obnovom utopijskih energija. Naime, pi\u0161u Domazet i Dolenec, u odrastu “ne postoji ve\u0107 odre\u0111ena i nadalje nepromjenjiva utopija postavljena u dalju ili bli\u017eu budu\u0107nost”. Zato se mo\u017ee re\u0107i da on stvara potencijal teorijske i politi\u010dke imaginacije koji \u0107e anga\u017eirati raznorodne kreativne kapacitete, onkraj ograni\u010davaju\u0107ih okvira afirmiranih (para)akademskih diskursa i historije politi\u010dkih (ne)uspjeha. Njihovim rije\u010dima: “odrast je subverzivna utopija koja ne polazi od definiranja predodre\u0111enog cilja, nego od postupnog ocrtavanja putanje promjene hegemonijskog svjetonazora kroz novi pojmovni okvir.”<\/p>\n

Sumiraju\u0107i raznorodne konceptualizacije odrasta koje se pojavljuju, mogli bismo ih svesti na popularnu metaforu “pretvaranja slona u pu\u017ea”. Ona nasuprot pukom smanjivanju dru\u0161tvenog metabolizma, takozvanoj koncepciji “mr\u0161avljenja slona”, upu\u0107uje na obuhvatnu transformaciju na\u010dina organizacije \u017eivota. Na globalnoj razini, ekolo\u0161ko-politi\u010dke probleme mo\u017eemo locirati ne samo u nejednakostima ekolo\u0161kog otiska per capita ve\u0107 i na okoli\u0161nim sukobima<\/a>, to jest u deficitima okoli\u0161ne pravde. U smislu prvoga, izuzmemo li pustinjske zemlje Sjeverne Afrike s prirodno niskim biokapacitetom, podaci iz 2012. godine govore o tome da zemlje globalnog Sjevera imaju najve\u0107i ekolo\u0161ki otisak i proizvode deficit biokapaciteta. Uz to, primjetan je i pad biokapaciteta u zemljama globalnog Juga, a istovremeno je u tim zemljama zabilje\u017een relativno velik broj okoli\u0161nih sukoba. Isabell Angulovski u poglavlju o okoli\u0161noj pravednosti pojmovnika tako primje\u0107uje da ekolo\u0161ke nejednakosti, osim geopoliti\u010dke, imaju i klasnu dimenziju koja se o\u010dituje u pristupa\u010dnosti ekolo\u0161kim proizvodima i uslugama \u2013 primjerice zelenim prostorima, odr\u017eivim sustavima gospodarenja otpadom ili ekolo\u0161ki prihvatljivom javnom prijevozu \u2013 koji su pristupa\u010dniji bogatom gradskom stanovni\u0161tvu nego siroma\u0161nom gradskom stanovni\u0161tvu i, u pravilu, seoskom stanovni\u0161tvu.<\/p>\n

Emancipatorni kapacitet<\/strong><\/p>\n

Profitni imperativ kapitalisti\u010dke privrede, kao i njegova usmjerenost na razmjenu dobara, nasuprot odr\u017eivijoj usmjerenosti na upotrebu, prije\u010di se pred mogu\u0107no\u0161\u0107u stavljanja eksploatacije prirodnih resursa pod kontrolu. 2<\/a><\/sup> Uvjerenost u regulativne mehanizme “nevidljive ruke tr\u017ei\u0161ta” zato proizvodi fantazme poput one o “odr\u017eivom potro\u0161a\u010du” koji bi, hipotetski, informiran o okoli\u0161nim u\u010dincima svake robno-nov\u010dane transakcije, uro\u0111enom matematskom racionalno\u0161\u0107u odabrao izvr\u0161iti onu transakciju koja \u0107e minimalizirati nepovoljne i maksimizirati povoljne okoli\u0161ne posljedice. Nasuprot tome, \u010dini se da se pred odrastom sada nalazi izazov pronalaska modela koji \u0107e regulaciju potro\u0161nje dobara bazirati na principima pove\u0107ane demokratske participacije na lokalnoj razini, ali i uravnote\u017eenja mo\u0107i na globalnoj razini.<\/p>\n

S obzirom na to, moglo bi se re\u0107i da se pred ovom teorijom i praksom nalazi prilika sklapanja novih saveza \u2013 najprije onih s marksisti\u010dkom politi\u010dkom teorijom i teorijom me\u0111unarodnih odnosa. S druge strane, pred razli\u010ditim oblicima lijevih teorijskih i politi\u010dko-organizacijskih praksi nalazi se izazov inkorporiranja uvida koje nudi odrast u svoje sustave. Da bi takav model uistinu, osim transformativnog, nosio i emancipatorni kapacitet, nu\u017eno je da adresira cjelinu nejednakosti u kapitalizmu. U tom smislu, ne\u0107e biti dovoljno da rje\u0161enja koja \u0107e odrast ponuditi stave pod kontrolu samo bio-fizi\u010dke pokazatelje neodr\u017eivosti kao ni da ljevica uzme u obzir potencijalne ekolo\u0161ke posljedice propagiranih emancipatornih rje\u0161enja. S obje strane nu\u017eno je uzeti u obzir sve strukturne nejednakosti koje kapitalizam proizvodi te, ve\u0107 od organizacijske razine, na njih nuditi ekolo\u0161ki odr\u017eiva emancipatorna rje\u0161enja. Zato pred daljnje konceptualizacije odrasta moramo postaviti zahtjev da “utopijski subverzivno” adresiraju probleme svih marginaliziranih dru\u0161tvenih skupina u globalnoj perspektivi te da, povrh toga, konstruiraju ekolo\u0161ki odr\u017eivu emancipatornu pedagogiju koja \u0107e na op\u0107em planu omogu\u0107iti osporavanje dominantne pedagogije, nesenzibilizirane za probleme kapitalisti\u010dke eksploatacije koliko i za probleme ekolo\u0161ke odr\u017eivosti, dok \u0107e na planu politi\u010dkih praksi omogu\u0107iti reprodukciju adekvatnih teorijskih i aktivisti\u010dkih kadrova za organizacije nositeljice emancipatornih politika.<\/p>\n

  1. I u ovoj studiji vode\u0107i su istra\u017eiva\u010di bili Dennis i Donella Meadows. Njihova istra\u017eiva\u010dka grupa napravila je i apdejt nakon 20 godina, objavljen 1992. godine pod naslovom Beyond the Limits. Zbog ograni\u010denja prostora, u ovom tekstu ne referiram na taj me\u0111uizvje\u0161taj nego samo na krajnje. Naime, u studiji iz 1972. godine iznesene su pretpostavke o probijanju granice ekolo\u0161ke odr\u017eivosti rasta, a studija iz 2004. godine pokazuje na koji na\u010din su granice rasta prema\u0161ene i koje to posljedice ima.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. O tome u poglavlju “Kapitalizam” pojmovnika odrasta pi\u0161u Diego Andreucci i Terrence McDonough. Problem je, u poglavlju “Komodifikacija” dodatno zao\u0161trio Erik G\u00f3moez-Baggethun.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Dogodine \u0107e biti 45 godina otkako su u studiji Limits to Growth objavljene procjene granica mogu\u0107eg rasta \u010dovje\u010danstva s obzirom na pet osnovnih faktora: napu\u010denost Zemlje, poljoprivrednu proizvodnju, prirodne resurse, industrijsku proizvodnju i zaga\u0111enje…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":15708,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,182],"theme":[457,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[211],"class_list":["post-15706","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-okolis","theme-klima","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15706","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15706"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15706\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36705,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15706\/revisions\/36705"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15708"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15706"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15706"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15706"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15706"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}