{"id":15652,"date":"2016-10-28T07:00:14","date_gmt":"2016-10-28T06:00:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15652"},"modified":"2021-02-25T11:00:09","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:09","slug":"tri-glasa-promasena-reforma-i-uzmak-demokracije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15652","title":{"rendered":"Tri preferencijalna glasa: proma\u0161ena reforma i uzmak demokracije"},"content":{"rendered":"

Pomalo izvan sredi\u0161ta medijske pa\u017enje, u Hrvatskoj se odlu\u010duje o promjeni izbornog sustava. Na nepravilnosti dosada\u0161njeg modela \u010desto se upozoravalo, no do konkretnog napretka nije do\u0161lo. Dapa\u010de, \u010dini se da bi neki od prijedloga situaciju mogli znatno ote\u017eati \u2013 barem za one sklone doista demokratskoj politici.<\/strong><\/p>\n

Velika gu\u017eva i gungula do\u010dekuje nas 11. rujna u zgradi mjesnog odbora Samobor\u010dek u zagreba\u010dkom kvartu Tre\u0161njevka sjever. U Hrvatskoj se odr\u017eavaju parlamentarni izbori, a ovaj kvart spada me\u0111u bogatije, ali i najgu\u0161\u0107e naseljene dijelove Zagreba. \u010cak tri bira\u010dka mjesta nagurana su u malenu zgradu na \u010dijem ulazu \u010dlanovi bira\u010dkog odbora uz veliku muku usmjeravaju bira\u010de prema njihovom predvi\u0111enom mjestu. Ovisno o va\u0161oj ulici (ili \u010dak dijelu ulice), morate i\u0107i prema svojoj sobi: ravno, lijevo ili na kat. Jedna od tih soba je zapravo \u2013 kuhinja mjesnog odbora, kroz \u010dija se vrata guraju i mije\u0161aju oni koji su glasali, oni koji su tek pokupili svoje bira\u010dke listi\u0107e i oni koji jo\u0161 uvijek zbunjeno poku\u0161avaju saznati \u0161to sve trebaju u\u010diniti.<\/p>\n

Na jednom stolu, tri malene kartonske pregrade trebale bi osigurati privatnost glasovanja. No veli\u010dina listi\u0107a i nespretno instalirane pregrade onemogu\u0107uju bira\u010de da pa\u017eljivo pregledaju listi\u0107 i izaberu. Prema postoje\u0107em izbornom zakonu valja naime zaokru\u017eiti jedno od \u010dak 266 imena u ovoj izbornoj jedinici, pa \u010dak i oni koji su unaprijed odlu\u010dili imaju problema s pronala\u017eenjem svojih favorita. Onima koji su uspjeli do\u010dekati svojih nekoliko minuta u pregradi ne poma\u017ee ni to \u0161to im za vratom nestrpljivo pu\u0161u drugi bira\u010di koji se sa svojim listi\u0107ima ili bez njih gu\u017evaju u malenom prostoru oko stola. Neki od njih odlu\u010duju rastvoriti listi\u0107 iznad sudopera kako bi se \u0161to prije rije\u0161ili svoje “gra\u0111anske du\u017enosti” i napustili zagu\u0161enu i prenatrpanu prostoriju.<\/p>\n

“Kako da glasam za Pametno?”, jedna \u017eena glasno i nervozno ispituje druge bira\u010de, otkrivaju\u0107i svoje preferencije i proizvode\u0107i \u2013 osim dodatne nervoze \u2013 i negoduju\u0107e komentare u susjednoj pregradi. “Ja tu ni\u0161ta ne vidim”, upozorava jedan stariji gra\u0111anin, \u017eale\u0107i se sitni tisak 266 imena na jednom listu papira. \u010clanovi bira\u010dkog odbora ne dopu\u0161taju bira\u010dima da poma\u017eu jedni drugima jer to “ugro\u017eava pravo na izbor i tajnost glasovanja”. No ni oni sami nisu sasvim sigurni smiju li pomo\u0107i onima koji se ne snalaze. Na kraju se nekima poma\u017ee, a drugima ne. Sve skupa ostavlja dojam grani\u010dne regularnosti, no ovi su prijevremeni parlamentarni izbori naposljetku imali najmanje prigovora na regularnost Dr\u017eavnom izbornom povjerenstvu.<\/p>\n

Nefunkcionalni sustav<\/strong><\/p>\n

Smisao ove bira\u010dke anegdote nije u tome da se ospori ocjena regularnosti izbora, ve\u0107 da se upozori na neke elemente izbornih pravila koja se upravo \u2013 po hitnom postupku \u2013 mijenjaju u parlamentu. Naime, kao \u0161to je hrvatskoj javnosti uglavnom poznato, jedno od sedam “jamstava” (sic), odnosno uvjeta Mosta nezavisnih lista za ulazak u koalicijsku vladu s Hrvatskom demokratskom zajednicom jest i promjena izbornog zakonodavstva. Tijekom “prvog \u010ditanja” Mostovog prijedloga, koji je dobio potporu velike ve\u0107ine zastupnika, sva politi\u010dka pa\u017enja usmjerila se na njihov poku\u0161aj da iz izborne utakmice eliminiraju osobe osu\u0111ene za te\u0161ka kaznena djela \u0161to je, prema prigovorima opozicije, usmjereno specifi\u010dno na neke njihove \u010dlanove.<\/p>\n

Manje se komentirao Mostov prijedlog da se umjesto jednog kandidata ubudu\u0107e zaokru\u017euju \u010dak tri. Naime, tzv. preferencijalno glasovanje, odnosno mogu\u0107nost odabira ne samo strana\u010dke liste ve\u0107 i specifi\u010dnog kandidata na njoj, uvedeno je prvi puta za europske izbore 2013. godine u jeku \u017eestokih rasprava o funkcionalnosti izbornog sustava. Konkurentskim (ali ne i proturje\u010dnim) prijedlozima sukobljavale su se liberalne i ultrakonzervativne udruge “civilnog dru\u0161tva” \u2013 Gra\u0111ani organizirano nadgledaju izbore (GONG) i U ime obitelj (UIO) \u2013 upozoravaju\u0107i na sumnjivu legalnost va\u017ee\u0107e podjele izbornih jedinica i raspodjele mandata po njima. Aktualna izborna pravila u najve\u0107oj su mjeri odre\u0111ena jo\u0161 davne 1999. godine i tada su \u017eestoko kritizirana, no u me\u0111uvremenu gotovo da nije bilo ozbiljnijih poku\u0161aja njihove izmjene.<\/p>\n

Zemlja je prema tim pravilima podijeljena na deset izbornih jedinica od kojih svaka bira \u010detrnaest zastupnika u parlament unato\u010d \u010dinjenici da npr. najve\u0107e me\u0111u njima imaju gotovo 400, a najmanja manje od 300 tisu\u0107a bira\u010da. To me\u0111utim nije jedini problem. Ve\u0107ina njih sasvim je arbitrarno odre\u0111ena tako da namjerno dijeli ina\u010de usko povezana naselja, a ponekad \u010dak i dijelove istog naselja. Ako primjerice \u017eivite u novozagreba\u010dkom naselju Siget tada zastupnike birate zajedno sa stanovnicima Dvora na Uni na bosanskohercegova\u010dkoj granici. No ako se kojim slu\u010dajem preselite preko Parka mladenaca u 150 metara udaljeno Trnsko, tada zastupnike birate zajedno sa stanovnicima Bakra na jadranskoj obali, no ne i npr. Kraljevice, drugog grada u malenom Bakarskom zaljevu.<\/p>\n

Krivi prioriteti<\/strong><\/p>\n

Rije\u010d je tek o par me\u0111u brojnim primjerima koji ponekad izazivaju \u010du\u0111enje i nezadovoljstvo, ali slabo poti\u010du na promi\u0161ljanje mogu\u0107ih alternativa. Problem s arbitrarno odre\u0111enim jedinicama nije tek onaj neprakti\u010dnosti, ve\u0107 i znatnog utjecaja na politi\u010dku dinamiku. Postavlja se pitanje po kojoj logici stanovnici toliko udaljenih i razli\u010ditih naselja biraju svoje zastupnike. Svakako ne prema njihovoj predanosti ili odgovornosti prema lokalnoj zajednici. Ono \u0161to preostaje je dakle logika medijske prisutnosti pojedinog kandidata. “Preferencijalno glasovanje” to nije ubla\u017eilo, ve\u0107 dapa\u010de, zao\u0161trilo. Najbolje se to vidi po rekordno niskom izboru \u017eena u parlament na zadnjim izborima. Medijski potisnute od svojih ma\u010disti\u010dkih i laprdavih kolega, \u017eene su postale \u017ertve promjene koja je, umjesto da ga u\u010dini demokrati\u010dnijim, sustav u\u010dinila vi\u0161e seksisti\u010dkim.<\/p>\n

Kako \u0107e Mostov prijedlog tri preferencijalna glasa pomo\u0107i rje\u0161avanju ovih problema doma\u0107eg izbornog sustava? Odgovor je \u2013 nikako. Osim \u0161to \u0107e poja\u010dati ve\u0107 postoje\u0107e tendencije, ujedno bi mogao pove\u0107ati i kaos poput onog u kuhinji mjesnog odbora Samobor\u010dek. Sasvim analogno ideji da se javna televizija mo\u017ee popraviti tako da joj se simboli\u010dki oduzme dio sredstava, ili da se utjecaj stranaka mo\u017ee smanjiti tako da ih se u\u010dini ovisnijim o privatnim donatorima, i prijedlog “tri glasa” pokazuje uznemiruju\u0107u tendenciju Mosta da prili\u010dno blesave i nepromi\u0161ljene ideje predstavlja kao epohalne promjene i svoje herojske pobjede. Za razliku od ranijih GONG-ovih i prijedloga UIO, Mostov vi\u0161e ne uklju\u010duje nikakve promjene izbornih jedinica niti doprinosi boljoj reprezentativnosti.<\/p>\n

A upravo to su bili originalni prijedlozi Mosta. Naime, u trenutku kada je ta lista strahovala za svoju zastupljenost u parlamentu, bila je u prvim redovima borbe za “smanjenje praga”. Sada kada joj ankete naizgled garantiraju mjesto u parlamentu vi\u0161e se ne \u010duju prigovori d’Hondtovom sustavu izra\u010duna mandata niti malim izbornim jedinicama. Jo\u0161 gore, Most pokazuje interes da ista pravila preseli na lokalnu razinu, pri \u010demu bi bira\u010di, npr. u Zagrebu, bili prisiljeni birati tri kandidata me\u0111u 1224 (koliko ih je bilo na zadnjim lokalnim izborima). Problem se ve\u0107 na tiskarskoj razini \u010dini \u2013 nepremostivim<\/em>. U Mostovim reformama nema mjesta za promi\u0161ljanje onih fenomena koji stvarno presudno negativno odre\u0111uju parlamentarni sustav, poput utjecaja kapitala ili kroni\u010dne neodgovornosti “zastupnika” prema svojim bira\u010dima.<\/p>\n

Uzmak demokracije<\/strong><\/p>\n

A ove dileme nipo\u0161to nisu nove. Javno financiranje politi\u010dkih stranaka je originalno i osmi\u0161ljeno upravo zato da bi se izbjeglo da stranke osnivaju samo oni koji si ih mogu platiti. Tako\u0111er, problemi reprezentativnosti doveli su u razli\u010ditim zemljama do razli\u010ditih rje\u0161enja. Negdje zastupnici nisu gotovo uop\u0107e ovisni o svojim strankama, jer se biraju na to\u010dno odre\u0111enom podru\u010dju i odgovorni su lokalnoj zajednici koja ih u odre\u0111enim uvjetima mo\u017ee smijeniti. Drugdje pak postoji “savr\u0161ena proporcionalnost” pa u parlament ulaze sve stranke koje dobiju broj glasova koji postotkom odgovara barem jednom mjestu u nacionalnom parlamentu. Oba modela naravno imaju ozbiljnih ograni\u010denja.<\/p>\n

U prvom, tzv. ve\u0107inskom sustavu \u010desto se doga\u0111a da npr. stranka koja osvoji svega tre\u0107inu glasova ima apsolutnu ve\u0107inu u parlamentu. U drugom, tzv. proporcionalnom, ne postoji izravna odgovornost bira\u010dima na to\u010dno odre\u0111enom teritoriju. No problem je daleko od nerje\u0161ivog. Velik broj zemalja u svojem izbornom sustavu ima i izbor po kriteriju izravne odgovornosti bira\u010dkom tijelu u odre\u0111enoj zajednici i dopunske “kompenzacijske” mandate koji poma\u017eu da se smanji broj “propalih” glasova i da parlament okvirno odra\u017eava postotak glasova koje dobiva pojedina politi\u010dka opcija. Proporcionalnost, odgovornost i smjenjivost \u2013 sve su to principi koji bi doista mogli doprinijeti skromnoj demokratizaciji sustava, zajedno npr. s neposrednim odlu\u010divanjem na lokalnoj razini ili zabranom utjecaja privatnog kapitala na proces.<\/p>\n

No ni\u0161ta od toga ne zanima na\u0161e reformatore politi\u010dkog sustava. Kao i u svojim ostalim politikama, Most kao veliku promjenu zapravo nudi zao\u0161travanje svih postoje\u0107ih negativnih tendencija. Nemogu\u0107nost \u010dlanstva i bira\u010da da utje\u010du na kurs svoje stranke, sna\u017eno izra\u017eena u svim strankama, kod Mosta je dovedena do svojih krajnjih granica \u2013 Mostov predsjednik i rukovodstvo zapravo nisu izabrani ni odgovorni bilo kome, a to je (uz \u017divi zid) i jedina parlamentarna stranka koja nakon pro\u0161logodi\u0161njih izbora nije imala izbornu skup\u0161tinu. U kontekstu u kojem je briga za ispunjavanje “briselskih naputaka” sasvim istisnula posljednje ostatke brige za “volju bira\u010da” ovakvi formalni prigovori mogli bi se u\u010diniti banalnima. No nije li upravo na\u0161e odustajanje od toga da doista odlu\u010dujemo u na\u0161im lokalnim zajednicama, na\u0161im radnim mjestima, pa i \u2013 za\u0161to ne \u2013 politi\u010dkim strankama, upravo dovelo do ovog uzmaka demokracije i situacije u kojoj se nalazimo?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Velika gu\u017eva i gungula do\u010dekuje nas tog 11. rujna u zgradi mjesnog odbora Samobor\u010dek u zagreba\u010dkom kvartu Tre\u0161njevka sjever. U Hrvatskoj se odr\u017eavaju parlamentarni izbori, a ovaj kvart spada me\u0111u bogatije, ali i najgu\u0161\u0107e naseljene dijelove Zagreba…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":15653,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[26],"class_list":["post-15652","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15652","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15652"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15652\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24191,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15652\/revisions\/24191"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15653"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15652"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15652"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15652"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15652"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15652"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15652"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15652"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}