{"id":15604,"date":"2016-10-25T07:00:46","date_gmt":"2016-10-25T06:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15604"},"modified":"2021-02-25T11:00:10","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:10","slug":"n-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15604","title":{"rendered":"Neuralgi\u010dne to\u010dke obnovljivih izvora energije"},"content":{"rendered":"

Sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj jo\u0161 nije ostvario svoje pune potencijale, niti je ovo pitanje do\u0161lo na dnevni red rasprava o javnim politikama. Usprkos tome, uobi\u010dajeni konflikti javnog i privatnog daleko su odmakli. Energija iz obnovljivih izvora nekad se smatrala prirodnim monopolom dr\u017eave u svrhu ravnomjernije dostupnosti, da bi sada postala oslonac komercijalizirane djelatnosti na sjeci\u0161tu mutnih javno-privatnih odnosa.<\/strong><\/p>\n

Energetski sektor u Hrvatskoj producira u posljednje vrijeme sve vi\u0161e afera, pri \u010demu se lako dade uo\u010diti jedan njihov veoma intrigantan zajedni\u010dki nazivnik. Bez obzira \u2013 ili mo\u017eda ba\u0161 zato \u2013 \u0161to ga se u javnosti upadljivo pre\u0161u\u0107uje: sve te dubioze tehni\u010dki spadaju u podru\u010dje energetike vezane uz tzv. obnovljive izvore, a oni se poti\u010du za\u0161ti\u0107enom, povla\u0161tenom cijenom na tr\u017ei\u0161tu. I to interesantno zami\u0161ljenom tr\u017ei\u0161tu, dakle, zaredom liberaliziranom pa specifi\u010dno reguliranom.<\/p>\n

Sve doju\u010der, privatni ulaga\u010di u Hrvatskoj gotovo uop\u0107e da nisu obra\u0107ali pa\u017enju na taj sektor, s pokojim izuzetkom. Zatim je energetika komercijalizirana, no s posebnom mjerom za br\u017ei razvoj eksploatacije obnovljivih izvora. Za ljubav prirode, struju dobivenu iz vodnih tokova, snage vjetra, biomase ili od sun\u010deve svjetlosti, pla\u0107amo ne\u0161to skuplje. Ekolo\u0161ki teret je obavezan za sve potro\u0161a\u010de iz javnog sustava; raspore\u0111en je proporcionalno te podlo\u017ean godi\u0161njim proizvodnim kvotama. Javni sustav du\u017ean je preuzeti i odaslati svu privatnu struju u okviru tih kvota, uz efekte o kojima \u0107e jo\u0161 biti rije\u010di.<\/p>\n

Sezonski obra\u010dunski izvje\u0161taj svakom potro\u0161a\u010du uklju\u010duje tako i podatak o udjelu energije iz Obnovljivih izvora energije i kogeneracije (OIEiK), isporu\u010dene kupcima. Pridodana je ukupna cijena udjela i jedini\u010dna cijena, kao i ostale informacije o tome plemenitom aran\u017emanu. Osim \u0161to ni tamo ne pi\u0161e koje sve daljnje financijske i politi\u010dke posljedice za sobom povla\u010di \u010ditav novouvedeni i poticani mehanizam dobivanja \u010diste struje.<\/p>\n

Mutne vode hidroelektrana i…<\/strong><\/p>\n

Pri\u010du o tome podijelit \u0107emo, radi bolje preglednosti, na tri kratka osvrta bazirana na tipu izvora energije. Prvi neka bude snaga vodotoka, jer to i jest najzastupljenije porijeklo elektri\u010dne energije u Hrvatskoj. Ve\u0107e hidroelektrane su odreda u javnom vlasni\u0161tvu, dok nam je slabije poznata perspektiva s onima malenim koje su postale istinski hit me\u0111u privatnicima. Da pro\u0161irimo sliku: na \u010ditavom Balkanu, prema uvidu ekolo\u0161ko-aktivisti\u010dke mre\u017ee Save the Blue Heart of Europe<\/a>, planira se gradnja preko 2700 takvih energana. Od toga bi na stotine njih bile u Hrvatskoj, \u010demu prostorni planovi ve\u0107 izlaze ususret.<\/p>\n

Popis rijeka i potoka na kojima bi niknule tolike turbine je impresivan, od Save, Drave i Kupe, do Krupe, Bednje i Kr\u010di\u0107a. Medijski napisi o tome<\/a> su tek sporadi\u010dni, a i ne uklju\u010duju ba\u0161 jasne zaklju\u010dke o vi\u0161e nego o\u010ditoj neuralgi\u010dnoj to\u010dki ove sve obimnije problematike. Najednom komercijalizirana djelatnost koja je ranije bila za\u0161ti\u0107ena kao dr\u017eavni ili tzv. prirodni monopol, a radi bolje i ravnomjernije dostupnosti svima, bez imalo sumnje postaje stjeci\u0161tem mutnih javno-privatnih odnosa.<\/p>\n

Kako se to\u010dno mute vode Hrvatske, pa i ostatka Balkana, bistro nam predo\u010dava slu\u010daj Karlovca i njegove di\u010dne \u010detiri rijeke. \u010cim je propisana kobna mogu\u0107nost privatne gradnje na brzacima Kupe, Korane, Mre\u017enice i Dobre, lokalna uprava iskazala se hrljenjem ususret investitorima. Ekolo\u0161ki aktivisti mogu se samo nadati kako \u0107e njihovo javno prokazivanje \u0161teto\u010dina dati nekog rezultata. Najlu\u0111e je to \u0161to se hidroelektrane i dalje zakonski uzimaju kao eko-prihvatljive, iako ugro\u017eavaju rijeke i njihov okoli\u0161, reljefno i biolo\u0161ki. A kumulativni efekt nekoliko manjih hidroelektrana isti je kao onaj jedne velike.<\/p>\n

…i nelojalne koalicije<\/strong><\/p>\n

Financijske posljedice neprincipijelnog i nelojalnog odnosa privatnika spram javnog interesa idu pod ruku s ekolo\u0161kima. Gradovi koji su se navrijeme odlu\u010dili na javnu gradnju manjih hidroelektrana ostvaruju s njima i dvoznamenkast broj puta ve\u0107i prihod nego oni koji samo ubiru naknadu od privatnika. Ve\u0107 uobi\u010dajeni primjer za usporedbu, me\u0111u hrvatskim ekolo\u0161kim aktivistima, jesu Pleternica i Ozalj. Pa, tako dolazimo i do politi\u010dkog odmicanja javnog sektora iz ekolo\u0161ke produkcije.<\/p>\n

Kao \u0161to smo ovdje ve\u0107 pisali<\/a> Hrvatskoj elektroprivredi je onemogu\u0107eno da se upusti u razvoj svojih vjetroelektrana. Taj sigurni biznis s brzim povratom ulaganja \u2013 a koji se ne mo\u017ee pozvati na kult otvaranja novih radnih mjesta – ostavljen je privatnicima me\u0111u kojima je prvi ve\u0107i u Hrvatskoj doslovno i ukrao javne, HEP-ove komparativne podatke o potencijalnim vjetropoljima. Za to vrijeme, javni sektor preuzima golemi tro\u0161ak uravnote\u017eenja ukupnog sustava<\/a>. Nepredvidivi ulasci struje iz vjetroelektrana u nj, naime, uzrokuju naponski stres koji zahtijeva velike kapacitete za odr\u017eanje nu\u017enog balansa.<\/p>\n

Ako bismo bili samo malo cini\u010dni, mogli bismo ustanoviti da \u0107e u dogledno vrijeme, uz takav razvoj kori\u0161tenja OIEiK-a, \u010ditav HEP slu\u017eiti samo kao servis za potrebe amortiziranja privatnog udjela u sektoru. No, bez ikakvog odmaka, rije\u010d je zapravo o trivijalnoj, \u0161kolski plo\u0161noj metafori koja generalno odra\u017eava stanje relacije javno-privatno. Barem kad je posrijedi pitanje eksploatacije prirodnih resursa na liberaliziranom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Kako pu\u0161e vjetar<\/strong><\/p>\n

Nisu te zakonitosti karakteristi\u010dne samo za Balkan, dakako; veliki energetski privatni eksploatatori uni\u0161tavaju prirodu i u Americi ili po zapadu Europe. Ovdje, pak, dobro bi bilo ne ostavljati mjesta \u010du\u0111enju kad na sve re\u010deno izbije jo\u0161 i neki skandal poput onog koji posljednjih tjedana drma<\/a> zonu hrvatske dr\u017eavne regulacije vjetroenergetskog biznisa. Mada je, rekli smo ve\u0107, u biti rije\u010d o pojavi istog porijekla kao u primjeru gradnje na rijekama o kojoj odlu\u010duju predvidivo korumpirane lokalne samouprave. Indirektno, puna cijena takve politike oko energije vjetra ipak su i \u2013 ugro\u017eeni \u010ditavi rije\u010dni slivovi.<\/p>\n

Ukratko re\u010deno, nekada\u0161nji se bliski politi\u010dki suradnici danas me\u0111usobno optu\u017euju za nevjerojatno pogodovanje investitorima. Sumnje su usmjerene na pretpro\u0161lu vladu i dijelom su vi\u0161e nego vidljivo motivirane osvetom za stanovite interne sukobe u HNS-u, ali ujedno su dosta uvjerljive kad je posrijedi na\u0161a tema. Po svoj prilici se zaista radi o milijardama kuna zarade za pojedince kojima se i\u0161lo ususret zakonodavnim forsiranjem i sli\u010dnim potezima. A nau\u0161trb potro\u0161a\u010da \u2013 naj\u0161irih slojeva \u2013 koji pla\u0107aju razliku, kao i javnog sustava, iz navedenih razloga.<\/p>\n

Biomasa: prilika za javnu plja\u010dku<\/strong><\/p>\n

Kona\u010dno, tre\u0107e podru\u010dje kojeg \u0107emo se ovdje samo dotaknuti, nakon hidroenergetskog i vjetroenergetskog, ti\u010de se upotrebe biomase. Ona je u nekom trenutku, nakon ulaska Hrvatske u EU kojim je diktirano pove\u0107anje udjela struje iz OIEiK-a, tako\u0111er bila hit me\u0111u privatnim ulaga\u010dima. Pokazat \u0107e se ubrzo i tu<\/a> da igrom upravlja prvenstveno \u0161pekulativni interes, zavu\u010den me\u0111u dr\u017eavno-regulatorne strukture, dok javna korist \u010dami u sjeni.<\/p>\n

Uz takve spoznaje, nema svrhe pitati se za\u0161to bi dr\u017eava uop\u0107e napu\u0161tala djelatnost koju sama mo\u017ee razviti bolje i jeftinije po gra\u0111ane. Odgovor se sam name\u0107e: ba\u0161 zato \u0161to privatnici to mogu skuplje, e da bi si prisvojili tako stvoreni vi\u0161ak. Ne\u0161to manju zaradu bi javna elektroprivreda prepustila dr\u017eavi za razne druge potrebe, me\u0111utim, a s izostankom takvih prihoda ostaju bud\u017eetskim korisnicima na raspolaganju tek \u2013 rezovi. I sve u ime ekologije koja u politi\u010dki tragi\u010dnom obratu postaje ni\u0161ta doli izlika za providnu javnu plja\u010dku. Pa, nije zgoreg ni da upremo prstom na jedno od rodnih mjesta takvog modela.<\/p>\n

Uz uobi\u010dajene sumnjivce kao \u0161to su MMF ili Svjetska banka, po istim se sklonostima iskazala i sama centrala Europske unije. I malo gdje se tako dobro vidi razlika izme\u0111u njezina sjajnog marketinga i realiziranih poslova kao u energetskom sektoru. Jer, iza pustih pri\u010da o ekolo\u0161kim prioritetima, u Bruxellesu sve \u010de\u0161\u0107e na vidjelo izviruje nemogu\u0107nost hvatanja uko\u0161tac sa ekonomskim isku\u0161enjima<\/a> koja ne daju mjesta za sentimente. A pogotovo kad mu se nasuprot, u svojstvu globalne konkurencije, zatekne jedna Kina, ina\u010de jo\u0161 dosta neoptere\u0107ena visokoparnim ekolo\u0161kim imperativima i drugim pravima novije generacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Energetski sektor u Hrvatskoj producira u posljednje vrijeme sve vi\u0161e afera, pri \u010demu se lako dade uo\u010diti jedan njihov veoma intrigantan zajedni\u010dki nazivnik…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":15608,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-15604","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15604","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15604"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15604\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36713,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15604\/revisions\/36713"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15608"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15604"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15604"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15604"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15604"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15604"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15604"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15604"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}