{"id":1560,"date":"2014-07-03T07:10:54","date_gmt":"2014-07-03T06:10:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1560"},"modified":"2021-02-25T11:06:32","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:32","slug":"mehanizmi-i-ucinci-industrijskog-lobija-za-originalne-lijekove-na-recept-u-rumunjskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1560","title":{"rendered":"Farmaceutski lobiji protiv interesa pacijenata"},"content":{"rendered":"

Farmaceutski lobiji u Rumunjskoj sve vi\u0161e <\/strong>ja\u010daju<\/strong> \u0161to su rezovi u javnom sektoru obuhvatniji. Lobiranja za skuplje originalne lijekove uklju\u010duju pritiske na lije\u010dnike da propi\u0161u odre\u0111eni lijek. Sve uobi\u010dajenije postaje i darivanje i sponzoriranje novinara i nevladinih udruga u svrhu zavaravanja gra\u0111ana kako jeftiniji generi\u010dki lijekovi nisu jednako djelotvorni kao skuplji originalni. Dok izdaci za originalne lijekove rastu, u Rumunjskoj se zatvaraju bolnice, dolazi do nedostatka opreme, a ishodi lije\u010denja sve su lo\u0161iji.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Skupina pacijenata oboljelih od raka nedavno je dobila tu\u017ebu kojom je prisilila rumunjsku vladu da im osigura 100% subvencionirane originalne lijekove na recept koji do sad nisu bili na vladinom popisu besplatnih lijekova. Sudska je presuda utemeljena na odredbi rumunjskog ustava koja bi se mogla interpretirati kao odgovornost dr\u017eave za brigu o zdravlju svojih gra\u0111ana. Vlada je u me\u0111uvremenu ulo\u017eila \u017ealbu na presudu. No u pozadini onoga \u0161to se \u010dini kao pobjeda gra\u0111ana ipak se nalazi kompliciranija pri\u010da: udruge oboljelih od raka primaju stotine tisu\u0107a eura od farmaceutskih tvrtki koje ujedno sponzoriraju i novinare i lije\u010dnike radi promoviranja skupljih originalnih lijekova.<\/p>\n

Rumunjska vlada financira lijekove na recept tako \u0161to prodava\u010dima upla\u0107uje sredstva iz nacionalnog fonda za zdravstveno osiguranje, koji se pak puni doprinosima koje izdvajaju i poslodavci i radnici. Institucija koja upravlja fondom, Nacionalni zavod za zdravstveno osiguranje<\/a>, zajedno sa Ministarstvom zdravstva utvr\u0111uje popis lijekova koji se izdaju na recept za koje vlada osigurava potpuno ili djelomi\u010dno financiranje. Osim ove subvencije, Ministarstvo zdravstva tako\u0111er vodi i Nacionalni program zdravstvene za\u0161tite koji mo\u017ee pokrivati dodatne farmaceutske tro\u0161kove za odre\u0111ene bolesti ili naru\u0161ena zdravstvena stanja.<\/p>\n

Vrsta i opseg Nacionalnog programa zdravstvene za\u0161tite i lijekovi koji mogu biti navedeni na popisu za potpuno ili djelomi\u010dno financiranje va\u017ene su politi\u010dke odluke s kojima se moraju suo\u010diti rumunjski zdravstveni radnici. Oni su tako\u0111er i jedna od glavnih stavki potro\u0161nje u zdravstvu, stoga i ne \u010dudi \u0161to je proces sastavljanja popisa pod budnim okom lobista farmaceutskih proizvo\u0111a\u010da i distributera.<\/p>\n

Darovi i povlastice<\/strong><\/p>\n

Nije tajna da se farmaceutska industrija, koja poku\u0161ava uvjeriti lije\u010dnike u kvalitetu novog, specifi\u010dnog, skupljeg originalnog lijeka, ulaguje rumunjskim lije\u010dnicima. Dnevne novine Ziarul Financiar provele su anketu me\u0111u deset farmaceutskih kompanija s podru\u010dja Rumunjske pitaju\u0107i ih koliko tro\u0161e na darove i povlastice za lije\u010dnike: u GlaxoSmithKlineu su priznali da su u samo jednoj godini platili putne tro\u0161kove na lije\u010dni\u010dke konferencije za 200 lije\u010dnika. Ve\u0107ina drugih kompanija nije odgovarala na pitanja, no vjeruje se da je praksa koju provodi GlaxoSmithKline jednako rasprostranjena i me\u0111u drugim kompanijama.<\/p>\n

Proizvo\u0111a\u010di lijekova tako\u0111er aktivno sponzoriraju novinare i udruge pacijenata, poku\u0161avaju\u0107i tako promovirati uporabu odre\u0111enih cjepiva ili lijekova. Ta sponzorstva dolaze u obliku osiguravanja sredstava za pojedinu organizaciju ili pokrivanja tro\u0161kova konferencija, seminara i susreta, zatim kupovanja uredskog materijala, tiskanja bro\u0161ura i edukativnih materijala te ostalih tipova potpore za lobiranje ili zagovara\u010dke akcije, uklju\u010duju\u0107i i prosvjede ispred Ministarstva zdravstva, specijalizirane internetske stranice i press-konferencije. Pregled sponzorstva dostupan je na stranici Udruge me\u0111unarodnih proizvo\u0111a\u010da lijekova u Rumunjskoj<\/a>.<\/p>\n

Farmaceutski lobi ula\u017ee mnogo energije u promociju originalnih lijekova, putem pritiska na lije\u010dnike koji izdaju recepte, ali i pritiska na pacijente da tra\u017ee odre\u0111eni lijek. Tako\u0111er, aktivno se bave pitanjem koji \u0107e se lijekovi biti uvr\u0161teni na popis onih koje pla\u0107a Nacionalni zavod za zdravstveno osiguranje.<\/p>\n

Mogli bismo postaviti pitanje utje\u010du li te lobisti\u010dke aktivnosti pozitivno na zdravstveni status pacijenata ako primoravaju rumunjsku vladu da pla\u0107a nove i mo\u017eda bolje lijekove?<\/p>\n

Rast tro\u0161kova za lijekove<\/strong><\/p>\n

Pozitivni zdravstveni u\u010dinci upotrebe skupih originalnih lijekova bili bi jasniji da vlada nije srezala druge tro\u0161kove u zdravstvu kako bi se nosila s pove\u0107anim tro\u0161kovima za ove lijekove. To \u0161to se zapravo dogodilo, osobito tijekom posljednje recesije, jest da su se sredstva za ulaganja, odr\u017eavanje i pla\u0107e medicinskog osoblja preusmjerila u izdavanja za lijekove. Prema savjetima MMF-a koji je zahtijevao smanjenje deficita, vlada je zatvorila oko 60 malih ruralnih bolnica (od ukupnih 420 u dr\u017eavi) koje su smatrali \u201cneu\u010dinkovitima\u201d ili kojima su bila potrebna ve\u0107a ulaganja (a koja vlada nije bila spremna potro\u0161iti na siroma\u0161ne stanovnike ruralnih podru\u010dja). Vlada je 2010. godine srezala pla\u0107e u javnom sektoru za 25% \u010dime su tako\u0111er smanjene i pla\u0107e lije\u010dnika. Farmaceutski tro\u0161kovi i profiti su se pove\u0107ali, dok su pla\u0107e lije\u010dnika znatno srezane. Istovremeno, farmaceutske kompanije mogle su iskoristiti pove\u0107anje profita kako bi vi\u0161e tro\u0161ile na lobiranje potpla\u0107enih lije\u010dnika.<\/p>\n

Tro\u0161kovi lijekova koje pla\u0107a rumunjska vlada pove\u0107ao se za \u0161okantnih 150% od 2006. do 2012. godine i to unato\u010d tome \u0161to je 2009. godine uvedena porezna mjera (clawback tax<\/em>) kojom se trebao ograni\u010diti tro\u0161ak time \u0161to se proizvo\u0111a\u010de primoralo da vrate dr\u017eavi razliku izme\u0111u stvarnog tro\u0161ka na lijekove na recept i dodijeljenih prora\u010dunskih sredstava. Farmaceutska industrija se naravno pobunila protiv ove mjere, a podneseno je i 120 tu\u017ebi (u Rumunjskoj je 184 proizvo\u0111a\u010da, a mjera je utjecala i na desetke distributera). No, taj porez nije sprije\u010dio drasti\u010dan rast tro\u0161kova. \u0160tovi\u0161e, izdavanja za lijekove pove\u0107avala su iz godine u godinu, a rezultati ove porezne mjere \u010diji je cilj bio smanjenje tro\u0161kova poprili\u010dno su skromni. Farmaceutski uvoznici rado posluju u Rumunjskoj unato\u010d toj mjeri jer mogu uvoziti lijekove po cijeni koja je me\u0111u najni\u017eima u EU (zbog niske kupovne mo\u0107i rumunjskog stanovni\u0161tva) te ih ponovno izvoziti drugim europskim tr\u017ei\u0161tima po vi\u0161im cijenama (ta se praksa naziva \u201cparalelnim izvozom\u201d).<\/p>\n

Iako industrija trenutno pla\u0107a dio pove\u0107anja tro\u0161kova za lijekove putem poreznih nameta, \u017eeljno i\u0161\u010dekuje novi popis besplatnih i djelomi\u010dno subvencioniranih lijekova. Izravno i neizravno tako\u0111er intenzivno lobira pla\u0107aju\u0107i lije\u010dnike, novinare i udruge pacijenata da javno zahtijevaju novije i skuplje lijekove.<\/p>\n

Klju\u010dna odluka koja \u010deka rumunjsku vladu je ona ho\u0107e li favorizirati proizvo\u0111a\u010de generi\u010dkih lijekova promjenom porezne politike i izradom novog popisa besplatnih i djelomi\u010dno subvencioniranih lijekova. Rumunjska je vlada jo\u0161 uvijek ve\u0107inski vlasnik dionica nekoliko farmaceutskih kompanija, a ve\u0107ina proizvo\u0111a\u010da u Rumunjskoj proizvodi generi\u010dke lijekove. No unato\u010d tome \u0161to proizvode u Rumunjskoj, lobisti\u010dka snaga tih proizvo\u0111a\u010da slabija je od one multinacionalnih kompanija koje uvoze i distribuiraju originalne lijekove u Rumunjskoj, a kao multinacionalne kompanije imaju dobro organizirane odjele za korporativne i dr\u017eavne poslove. Prema Europskoj federaciji farmaceutskih industrija i udruga, generi\u010dki lijekovi \u010dine 29% tr\u017ei\u0161ne prodaje u Rumunjskoj, \u0161to je ni\u017ee nego u Bugarskoj (42%), Hrvatskoj (43,2%), Njema\u010dkoj (30,2%), Slova\u010dkoj (49%) ili Poljskoj (56,4%). \u010cini se da rumunjska vlada ima dosta razloga za pove\u0107avanje postotka generi\u010dkih lijekova na popisu besplatnih i djelomi\u010dno subvencioniranih lijekova, uzimaju\u0107i u obzir to da su druge zemlje u srednjoj i isto\u010dnoj Europi uspjele kontrolirati tro\u0161kove daju\u0107i prednost generi\u010dkim lijekovima i jo\u0161 uvijek zadr\u017eati bolje zdravstvene ishode.<\/p>\n

Farmaceutika u fiskalnoj jednad\u017ebi<\/strong><\/p>\n

U idealnoj bi situaciji rumunjska vlada imaju\u0107i jasnu predod\u017ebu o tome koji bi lijekovi trebali u\u0107i na nacionalni popis besplatnih lijekova (i onih za koje se pokrivaju tro\u0161kovi) odluku zasnovala\u00a0trade off-u<\/em> izme\u0111u\u00a0pravednosti i u\u010dinkovitosti, te bi popis trebao biti a\u017euriran s jasnim ciljem popravljanja rezultata u zdravstvu uz istovremeno smanjivanje neposrednih tro\u0161kova za skupe originalne lijekove. To bi uklju\u010divalo i smanjivanje koruptivnog utjecaja na regulativu i ne popu\u0161tanje lobisti\u010dkom pritisku. Taj je zadatak te\u017eak u situaciji u kojoj bi bilo koji zdravstveni ekspert koji radi za vladu u multinacionalnoj kompaniji lako mogao zara\u0111ivati \u010detiri do pet puta vi\u0161e, \u0161to je u kona\u010dnici i izbor mnogih.<\/p>\n

Iako postoji mogu\u0107nost ograni\u010davanja uzleta skupih originalnih lijekova pod utjecajem lobija, stvarna kriza sustava rumunjske zdravstvene skrbi le\u017ei u tome \u0161to vlada nije spremna pove\u0107ati sveukupni tro\u0161ak, ve\u0107 pove\u0107anje farmaceutskih tro\u0161kova kompenzira smanjuju\u0107i druge tro\u0161kove lije\u010denja. Unato\u010d tome \u0161to su ishodi lije\u010denja u Rumunjskoj me\u0111u najgorima u Europi i usprkos \u0161okantno lo\u0161im uvjetima i nedostatku opreme, ograni\u010denom pristupu zdravstvu, sveprisutnoj korupciji i lije\u010dni\u010dkom nemaru, trenutna socijaldemokratska vlada nije spremna pove\u0107ati izdvajanja za zdravstvo. Umjesto toga nastavila je neoliberalnim putem prethodnih desnih vlada smanjuju\u0107i javnu potro\u0161nju za zdravstvo i poti\u010du\u0107i privatnu.<\/p>\n

Vlada je nedavno uvela djelomi\u010dno pla\u0107anje zdravstvenih usluga i \u201cpaket minimalnog jamstva\u201d, koji odre\u0111uje i implicitno ograni\u010dava iznos besplatnih usluga na koje osiguranik ima pravo. U poku\u0161aju da jo\u0161 pobolj\u0161a ekonomske uvjete investitorima, vlada je nedavno objavila smanjivanje doprinosa socijalnog osiguranja koja pla\u0107aju poslodavci. Ta \u0107e mjera smanjiti tro\u0161kove rada i stvoriti dodatni pritisak na prora\u010dunske stavke za socijalno osiguranje.<\/p>\n

Napori lobija farmaceutske industrije poklapaju se s onima vlade koja je spremna favorizirati investitore i dalje rezati javni sektor. \u010cinjenica da vladu ne zabrinjava niska potro\u0161nja za zdravstvo zna\u010di da je preraspodjela kojom je prevelika potro\u0161nja za originalne lijekove zamijenila osnovne zdravstvene tro\u0161kove u velikoj mjeri pro\u0161la nesmetano.<\/p>\n

S engleskog prevela: Dorotea-Dora Held<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Skupina pacijenata oboljelih od raka nedavno je dobila tu\u017ebu kojom je prisilila rumunjsku vladu da im omogu\u0107i 100% besplatne originalne lijekove…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1569,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[133],"class_list":["post-1560","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1560","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1560"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1560\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36868,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1560\/revisions\/36868"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1569"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1560"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1560"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1560"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1560"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1560"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1560"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1560"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}