{"id":15521,"date":"2016-10-19T07:00:25","date_gmt":"2016-10-19T06:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15521"},"modified":"2021-02-25T11:00:12","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:12","slug":"15521","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15521","title":{"rendered":"Ud\u017ebenici: popri\u0161te politi\u010dkih sukoba"},"content":{"rendered":"

Premda se godinama planira uklanjanje diskriminiraju\u0107eg sadr\u017eaja iz hrvatskih ud\u017ebenika, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u mandatu pretpro\u0161le, liberalnije vlade nije provelo \u017eeljene promjene. Situacija se od tada dodatno pogor\u0161ala zahvaljuju\u0107i ja\u010danju konzervativnih struja te su \u0161anse sve manje da \u0107e se promjene na kojima se godinama radilo uop\u0107e dogoditi u dogledno vrijeme.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Seksisti\u010dki sadr\u017eaji u ud\u017ebenicima u fokus javnosti ove su godine do\u0161li u dva navrata: prvi skandal, u velja\u010di, izazvao je ud\u017ebenik engleskog jezika koji je od u\u010denika tra\u017eio da na slici prepoznaju “lijepu” i “ru\u017enu” djevojku, dok je drugi, relativno nedavno, izbio oko ud\u017ebenika glazbenog odgoja, a uklju\u010divao je seksualizirani prikaz “\u017eene” nasuprot prikazu “mamice” u ulozi doma\u0107ice koja brine za ku\u0107anstvo.<\/p>\n

Oba primjera pripadaju tzv. “novoj generaciji” ud\u017ebenika koja se s \u010detverogodi\u0161njim rokom trajanja tiskala 2014. godine, a u opticaj ju je pustio tada\u0161nji SDP-ov ministar znanosti obrazovanja i sporta \u017deljko Jovanovi\u0107. Ne, dodu\u0161e, bez otpora dijela javnosti, budu\u0107i da je i tada bilo jasno da dugospominjana kurikularna reforma, pa tako ni novi predmetni kurikulumi, nisu ni pribli\u017eno gotovi. Nije bilo jasnom ni kome osim izdava\u010dkim ku\u0107ama takvo obnavljanje ud\u017ebenika odgovara.<\/p>\n

Tada je Jovanovi\u0107 obe\u0107avao nove, metodi\u010dki suvremene ud\u017ebenike koji \u0107e ujedno biti li\u0161eni diskriminacijskih sadr\u017eaja, pri \u010demu se pa\u017enja trebala posvetiti i rodnoj ravnopravnosti. U to ime donosili su se standardi, procedure i imenovala povjerenstva, a nekoliko godina kasnije, na ovom polju se, makar sude\u0107i po medijskim aferama, i dalje ne vide jasni pomaci. U tom smislu, perpetuacija ovog problema ne mo\u017ee se shvatiti odvojeno od \u0161ireg politi\u010dkog sukoba koji se u polju obrazovanja vodi izme\u0111u konzervativnih i (lijevo)liberalnih snaga, pri \u010demu je jasno da nijedna strana zasad ne odnosi pobjedu.<\/p>\n

Bitke na institucionalnom planu<\/strong><\/p>\n

Prethodnih godina, prije no \u0161to \u0107e novi ud\u017ebenici u\u0107i u \u010detverogodi\u0161nji ciklus, proizvodnje analize ud\u017ebenika, svake sa svojom metodologijom, nije nedostajalo. Poticaj je uglavnom u sklopu vi\u0161egodi\u0161njih kampanja za reformom obrazovanja dolazio od ljudskoprava\u0161kih udruga, pa onda i pojedinih institucija, a analize nisu uklju\u010divale ve\u0107e intervencije u ud\u017ebeni\u010dku materiju ve\u0107 se u okviru diskursa o ljudskim pravima te institucionalnim taktikom, pogotovo tra\u017ee\u0107i upori\u0161te u antidiskriminacijskim propisima, radilo o realno skromnom poku\u0161aju da se tekstualni i grafi\u010dki sadr\u017eaji ud\u017ebenika urede na na\u010din da odra\u017eavaju jednaku zastupljenost spolova, ravnomjernu raspodjelu zanimanja i ku\u0107anskih poslova, odnosno da se u njima izbjegnu rodni stereotipi i rodna podjela rada.<\/p>\n

Primjerice, jednu takvu analizu, sadr\u017eajno mo\u017eda najtemeljitiju, radio je i ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koji je u nekoliko navrata, od 2007.-2013. godine, analizirao rodne aspekte u ud\u017ebenicima za nekolicinu predmeta. Tako se pokazalo da je u analizi za ud\u017ebenike prirode i dru\u0161tva iz 2013. godine, od ukupnog broja osoba ilustriranih na slikama, broj \u017eena iznosio otprilike jednu tre\u0107inu, a tek su se u jednoj \u010detvrtini primjera one prikazivale u okviru nekog zanimanja. Ni\u0161ta druga\u010dija situacija nije bila ni s tekstovima unutar ud\u017ebenika gdje je vi\u0161e od 90% osoba koje su predstavljale neko zanimanje bilo mu\u0161kog spola, a nije bio neuobi\u010dajen ni prikazivanje djevoj\u010dica kao pretjerano optere\u0107enih brigom o vanjskom izgledu, dok spolna orijentacija ni na koji na\u010din nije bila zastupljena. Sli\u010dne ili lo\u0161ije rezultate pokazivale su i druge studije u polju.<\/p>\n

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je stoga obe\u0107avalo da \u0107e sadr\u017eaje ud\u017ebenika “pro\u010distiti” od diskriminiraju\u0107ih sadr\u017eaja, a u to ime je osnovano i povjerenstvo na \u010dijem se \u010delu nalazila Vedrana Spaji\u0107 Vrka\u0161, dugogodi\u0161nja profesorica pedagogije i istra\u017eiva\u010dica u polju gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja. Povjerenstvo je izme\u0111u ostalog trebalo izraditi instrument na temelju kojeg bi se jednostavno i uniformirano, prema setu zadanih kriterija, obavila analiza ud\u017ebenika, no raspu\u0161teno je prije nego \u0161to je uop\u0107e stiglo do analize. Tako su novi ud\u017ebenici u\u0161li u uporabu, ali bez adekvatne analize kojom bi se mogli testirati i na vrijeme izmijeniti primjeri rodne neravnopravnosti. Dodu\u0161e, za postupak odobravanja ud\u017ebenika bila su zadu\u017eena tro\u010dlana stru\u010dna povjerenstva koja su pored ostalih zahtjeva (didakti\u010dko-metodi\u010dkih ili jezi\u010dnih) trebala provjeriti i udovoljava li ud\u017ebenik eti\u010dkim zahtjevima, me\u0111u kojima se u okvirnim crtama navodi i nu\u017enost ravnomjernog omjera ilustracija likova oba spola te, kako ka\u017eu, priprema oba spola za ravnopravno sudjelovanje u svim podru\u010djima \u017eivota. Me\u0111utim, van op\u0107ih opisa i jednako tako \u0161turih obrazaca za procjenu, jasan instrument koji bi kontrolirao sadr\u017eaj izdava\u010da nije nazna\u010den.<\/p>\n

Pedago\u0161ki status quo<\/strong><\/p>\n

U me\u0111uvremenu novi ud\u017ebenici ulaze u svoju tre\u0107u godinu upotrebe, a dok se ve\u0107 razmi\u0161lja o novima, nije jasno ho\u0107e li se i na koji \u0107e se na\u010din pratiti i evaluirati u\u010dinak ovih u upotrebi, zbog \u010dega je te\u0161ko i predvidjeti u kojoj mjeri su problemati\u010dni sadr\u017eaji u njima i dalje prisutni. Da ne dolazi do napretka po ovom pitanju govori i jedan od posljednjih istupa udruge U ime obitelji koja kritiziraju\u0107i (u lipnju ove godine) prijedlog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije kao jedan od klju\u010dnih problema spominje upravo analizu novih ud\u017ebenika po pitanju diskriminacije \u0161to ju je taj plan predvi\u0111ao, navode\u0107i kao razlog mogu\u0107u cenzuru svjetonazorski razli\u010ditog sadr\u017eaja. Navedeni plan je ina\u010de trebao biti usvojen jo\u0161 2015. godine, ali se do danas ni\u0161ta nije dogodilo po tom pitanju.<\/p>\n

I upravo u spektru politi\u010dkog le\u017ei problem sa sadr\u017eajem ud\u017ebenika. Iako je jasno da bi se tehni\u010dki ovo pitanje moglo relativno brzo rije\u0161iti, jednako tako je jasno da je cijela pri\u010da na mikrorazini odraz vi\u0161egodi\u0161njih borbi koje se u polju obrazovanja, od pravilnika pa \u010dak i nakon masovnih prosvjeda natrag do procedura, vode izme\u0111u uglavnom (lijevo)liberalnog dijela civilnog dru\u0161tva i konzervativnih snaga, pri \u010demu je pitanje “rodne ideologije”, kako su rodnu ravnopravnost krstili klerikalni krugovi, jedna od vru\u0107ih tema. Ne treba stoga gajiti iluziju da \u0107e se bez politi\u010dkih pomaka doga\u0111ati zna\u010dajne ili barem trajnije promjene u sustavu, pa tako ni u slu\u010daju ud\u017ebenika.<\/p>\n

Sli\u010dno tome, te\u0161ko je vjerovati da \u0107e u postoje\u0107em sukobu jedna strana u skorijem vremenu iza\u0107i kao pobjednik, a u prilog tome da se sprema nova runda konfrontacija govori primjerice \u010dinjenica da se nedavno me\u0111u ozbiljnim kandidatima za novog ministra obrazovanja spominjao i Damir Jeli\u0107, po svom radu blizak klerikalnoj misli, ili recimo to da udruga U ime obitelji uskoro nastavlja organiziranjem edukativnih skupova<\/a> na temu obiteljskih vrijednosti u \u0161kolama, gdje se pored bizarnih prijedloga o uvo\u0111enju jednospolnog odgoja u \u0161kole tematizira naravno i “opasnost uvo\u0111enja rodne ideologije u \u0161kole”.<\/p>\n

No, pitanje koje ostaje jest postoji li u cijeloj pri\u010di mjesta ili, jo\u0161 va\u017enije, kapaciteta za izra\u017eeniju kritiku, pa i organizacijski doprinos ljevice, koja bi pitanje obrazovne reforme i svih njenih dijelova, mogla politi\u010dki reartikulirati van postoje\u0107ih liberalnih strategija i tako je u\u010diniti otpornijom na napade klerikalne desnice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Seksisti\u010dki sadr\u017eaji u ud\u017ebenicima u fokus javnosti ove su godine do\u0161li u dva navrata: prvi skandal, u velja\u010di, izazvao je ud\u017ebenik engleskog jezika koji je od u\u010denika tra\u017eio da na slici prepoznaju “lijepu” i “ru\u017enu” djevojku, dok je drugi, relativno nedavno, izbio oko ud\u017ebenika glazbenog odgoja…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":15525,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[18],"class_list":["post-15521","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15521","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15521"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15521\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36717,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15521\/revisions\/36717"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15525"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15521"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15521"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15521"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15521"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15521"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15521"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15521"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}