{"id":15502,"date":"2016-10-18T08:51:11","date_gmt":"2016-10-18T07:51:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15502"},"modified":"2016-10-18T09:19:12","modified_gmt":"2016-10-18T08:19:12","slug":"mapa-pustosenja-statistika-nejednakog-razvoja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15502","title":{"rendered":"Mapa pusto\u0161enja: statistika nejednakog razvoja"},"content":{"rendered":"<p>Ju\u010der su objavljeni <a href=\"http:\/\/www.dzs.hr\/Hrv\/important\/PressCorner\/Mapiranje%20i%20procjena%20geografske%20raspodjele%20rizika%20od%20siromastva%20i%20socijalne%20iskljucenosti%20za%20mala%20podrucja%20Republike%20Hrvatske.pdf\" target=\"_blank\">rezultati istra\u017eivanja<\/a> pod nazivom &#8220;Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti za mala podru\u010dja Republike Hrvatske&#8221; koje je Dr\u017eavni zavod za statistiku proveo u suradnji sa Svjetskom bankom. Ovo je prvi put da se kao dio slu\u017ebene statistike primjenjivala metoda procjene za mala podru\u010dja. Ona se zasniva na kombiniranju podataka iz anketnih istra\u017eivanja s podacima iz Popisa stanovni\u0161tva, ku\u0107anstava i stanova iz 2011. godine.<\/p>\n<p>Podaci o procjeni rizika siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti izra\u010dunani su prema dvije metode: dohodovnoj i potro\u0161noj. Kako napominju u Zavodu, te dvije metode treba tretirati kao alternativne, a ne komplementarne. U dohodovnoj metodi kao granica rizika od siroma\u0161tva postavljena je na 60% medijana nacionalnog ekvivalenta dohotka, dok je u onoj potro\u0161noj postavljena 60% medijana nacionalnog ekvivalenta potro\u0161nje. Va\u017eno je istaknuti da se zbog razlika u metodi ovi rezultati ne mogu uspore\u0111ivati s rezultatima drugih istra\u017eivanja o siroma\u0161tva, premda me\u0111u njima nema zna\u010dajnih razlika.<\/p>\n<p><strong>Politi\u010dke implikacije<\/strong><\/p>\n<p>Rezultati, tako\u0111er, ne odudaraju ni od dojma bilo koga tko je upoznat s ekonomsko-socijalnom situacijom u hrvatskim \u017eupanijama. Prema dohodovnoj metodi procijenjena stopa rizika od siroma\u0161tva iznosila je 19,2% za 2011. godinu, \u0161to zna\u010di da je 803 tisu\u0107e osoba raspolagalo godi\u0161njim dohotkom ni\u017eim od 24.000kn. Procijenjena stopa rizika je ne\u0161to ni\u017ea po potro\u0161noj metodi i iznosi 17,1%. \u0160to se ti\u010de dohodovne metode, geografska raspodjela stope rizika izgleda ovako: najni\u017ea je u Gradu Zagrebu (9,8%) i u Primorsko-goranskoj \u017eupaniji (11,9%), dok je najvi\u0161a u Brodsko-posavskoj (35,9%) i u Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji (33,4%). Sli\u010dne rezultate polu\u010dila je potro\u0161na metoda: najni\u017eim stopama tako\u0111er se isti\u010du Grad Zagreb (5,9%) i Primorsko-goranska \u017eupanija (9,1%), dok se na za\u010delju Brodsko-posavskoj \u017eupaniji (33,9%) priklju\u010dila Karlova\u010dka \u017eupanija (34,3%).<\/p>\n<p>Kao \u0161to je <a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/pogledajte-kartu-siromastva-u-hrvatskoj-izraden-detaljan-prikaz-podrucja-u-kojima-postoji-najveci-rizik-od-neimastine\/5149436\/\" target=\"_blank\">istaknuto<\/a> na predstavljanju istra\u017eivanja, nominalna namjera predo\u010denih rezultata jest u pru\u017eanju empirijskog temelja za\u00a0<em>policy<\/em> poteze u suzbijanju siroma\u0161tva. No, ovi rezultati nisu ishod institucionalnog nemara ili manjka podataka, ve\u0107 izravan u\u010dinak razvojnog modela proteklih 25 godina. Proces deindustrijalizacije i centralizacije, diktiran privatizacijskim procesima i integracijom u globalne ekonomske tokove, stoji u pozadini ekonomski i socijalno devastirane provincije, pogotovo kontinentalne \u010diji se strukturni ekonomski nedostaci ne mogu kompenzirati turisti\u010dkom sezonom. Nikakvi\u00a0<em>policy\u00a0<\/em>prijedlozi tu situaciju ne mogu promijeniti. Potrebni su ozbiljniji politi\u010dko-ekonomski zahvati koje nijedna od trenutno relevantnih politi\u010dkih opcija ne planira niti mo\u017ee provoditi.<\/p>\n<p>Valja na kraju naglasiti da ovo iznimno korisno istra\u017eivanje mo\u017ee itekako poslu\u017eiti za daljnja politi\u010dka istra\u017eivanja. Ukoliko usporedimo ove rezultate s izbornim preferencama bira\u010da u pojedinim \u017eupanijama nadaju se prili\u010dno zanimljivi zaklju\u010dci. Pogotovo za, na primjer, Socijaldemokratsku partiju Hrvatske koja se nalazi pred <a href=\"http:\/\/lemondediplomatique.hr\/ima-li-mjesta-za-ljevicu\/\" target=\"_blank\">unutarstrana\u010dkim izborima<\/a>, a upori\u0161na baza su joj, o\u010dito, najbogatiji krajevi zemlje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ju\u010der su objavljeni rezultati istra\u017eivanja pod nazivom &#8220;Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti za mala podru\u010dja Republike Hrvatske&#8221; koje je Dr\u017eavni zavod za statistiku proveo u suradnji sa Svjetskom bankom. Ovo je prvi put da se kao dio slu\u017ebene statistike primjenjivala metoda procjene za mala podru\u010dja. Ona se zasniva na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":15506,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-15502","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15502","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15502"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15502\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15512,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15502\/revisions\/15512"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15506"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15502"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15502"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15502"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15502"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15502"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15502"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15502"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}