{"id":15472,"date":"2016-10-17T07:00:20","date_gmt":"2016-10-17T06:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15472"},"modified":"2021-02-25T11:00:13","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:13","slug":"oporavak-hrvatske-ekonomije-under-construction","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15472","title":{"rendered":"Oporavak hrvatske ekonomije?"},"content":{"rendered":"

Kontinuiran rast hrvatske ekonomije posljednjih sedam kvartala pro\u0161ao je relativno politi\u010dki nezapa\u017eeno. Jedan razlog tome su politi\u010dke turbulencije posljednjih godinu dana, a drugi je taj da rast nije pratilo i pobolj\u0161anje \u017eivotnog standarda. Po tome, Hrvatska dijeli sudbinu ostalih zemalja Isto\u010dne Evrope koje ostvaruju vi\u0161e stope rasta u odnosu na zemlje Zapadne Evrope: taj rast je zasnovan prvenstveno na rastu produktivnosti omogu\u0107enom pove\u0107anom stopom eksploatacije.<\/strong><\/p>\n

Ekonomija daje najbolje rezultate kada svi na nju zaborave. Tako bi se otprilike moglo opisati prevladavaju\u0107e reakcije medijskih komentatora i ekonomskih analiti\u010dara nakon \u0161to su ih zadnje brojke o rastu BDP-a uglavnom iznenadile. Josip Tica, profesor s Ekonomskog fakulteta, objasnio\u00a0je<\/a> da u situaciji bez vlade nema ni zastra\u0161ivanja rezovima pa ljudi prilagode o\u010dekivanja, opuste se i malo komotnije tro\u0161e. Ivanka Mili\u0107, \u010dlanica uprave PBZ investa, dodala je da ovakav rast doprinosi smanjivanju bud\u017eetskog deficita \u0161to onda utje\u010de stabilnost ekonomije, a Zdravko Mari\u0107, tehni\u010dki ministar financija, ponosno i odva\u017eno kao da ga je sam vagao, istaknuo da je bud\u017eet u prvih pola godine skoro pa uravnote\u017een.<\/p>\n

Kandidati u predizbornoj kampanji bili su ne\u0161to manje iznena\u0111eni, ili su barem tako nastupili, uvjereni da su pozitivne brojke nepobitni dokaz upravo njihovog neumornog politi\u010dkog zalaganja. Zoran Milanovi\u0107, biv\u0161i politi\u010dar, zasluge je pripisao poreznom rastere\u0107enju pla\u0107a<\/a>\u00a0u svojem mandatu, naglasiv\u0161i da se rast vi\u0161e ne mo\u017ee zaustaviti, dok je Andrej Plenkovi\u0107, trenutni mandatar, samo rijetke mogao iznenaditi pripisav\u0161i zasluge HDZ-u. Najto\u010dniju ocjenu ipak je dao Tihomir Ore\u0161kovi\u0107 kazav\u0161i da \u0107e ova godina biti sjajna godina za ekonomske indikatore. I to je zapravo sva istina u susretu s nepredvidivim brojkama, da su ekonomski indikatori jedini koji mogu odu\u0161evljeno priznati da \u017eive puno bolje nego prija\u0161njih godina. Za debelu ve\u0107inu dru\u0161tva postalo je potpuno neva\u017eno raste li ekonomija ili pada.<\/p>\n

Rezultati strukturnih reformi<\/strong><\/p>\n

Vi\u0161e od godine dana kontinuiranih politi\u010dkih turbulencija zaklonilo je fokus na ekonomske pokazatelje, pa nije neobi\u010dno da mediji tek sada otkrivaju kako BDP raste sedmi uzastopni kvartal. Postavljaju se pitanja jesmo li napokon iza\u0161li iz krize, \u017eivimo li bolje, odr\u017eava li na\u0161a egzistencijalna svakodnevica optimizam izra\u017een u euforiji politi\u010dara, analiti\u010dara i investitora. Zadnji podaci<\/a>\u00a0pokazuju da je BDP u drugom tromjese\u010dju 2016. godine porastao 2,8 posto, nakon \u0161to je u prvom tromjese\u010dju ove godine rast iznosio 2,3 posto. Hrvatska narodna banka procjenjuje<\/a>\u00a0godi\u0161nji rast za 2016. godinu na 2,3 posto i nastavak pozitivnog trenda.<\/p>\n

Pogledamo li komponente koje \u010dine BDP, primjetan je zna\u010dajan kvartalni rast kona\u010dne potro\u0161nje i investicija u kapital (gra\u0111evinarstvo bilje\u017ei rast, kao i proizvodnja kapitalnih proizvoda). Pogotovo je porasla dr\u017eavna potro\u0161nja (aktiviran je kolektivni ugovor u javnim slu\u017ebama i ispla\u0107eni su regresi), a sna\u017ean rast prisutan je i kod privatne potro\u0161nje. U pozadini ovog rasta privatne potro\u0161nje krije se sna\u017ean rast zaposlenosti u 2016. godini. Prosje\u010dan mjese\u010dni broj ukupno zaposlenih u prvih osam mjeseci iznosi 1,371 milijuna u odnosu na 1,328 milijuna, koliko je bilo prosje\u010dno zaposlenih od sije\u010dnja do kolovoza pro\u0161le godine. Stoga se ne radi toliko o tome da je porasla potro\u0161nja postoje\u0107ih radnika (ili da inozemni turisti vi\u0161e tro\u0161e) nego je sama masa radnika pove\u0107ana za vi\u0161e od 40 hiljada, \u0161to je automatski dovelo i do pove\u0107anja potro\u0161nje u oba kvartala ove godine.<\/p>\n

Razlog pove\u0107anju broja zaposlenih nakon sedmogodi\u0161njeg pada od 2009. godine do 2015. godine treba prije svega tra\u017eiti u provo\u0111enju nemilosrdnih strukturnih reformi tokom vlade Zorana Milanovi\u0107a. Dono\u0161enjem Zakona o poticanju zapo\u0161ljavanja 2012. godine, \u010dime je uvedeno stru\u010dno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, promoviran je rad za 1.600 kuna. Cilj dono\u0161enja tog zakona nije bilo nikakvo poticanje osposobljavanja, a ponajmanje stru\u010dnog, nego ru\u0161enje cijene rada. Jo\u0161 \u0161iri zahvat u radne odnose i jo\u0161 nepovoljniji uvjeti za radnike u\u010dvr\u0161\u0107eni su dono\u0161enjem novog zakana o radu 2014. godine. Ovim zakonom promovirani su nesigurni oblici rada, pove\u0107anje opsega radnog vremena i smanjenje sindikalne za\u0161tite. Dodatni udarci na socijalni standard tokom SDP-ove vlade nisu dolazili samo iz Ministarstva rada ve\u0107 i iz Ministarstva socijalne skrbi u obliku rezanja ili ukidanja naknada nezaposlenima i socijalno ugro\u017eenima, kao i promicanjem workfarea. <\/b><\/em>1<\/a><\/sup> Zato podatke o usporavanju pada zaposlenih u 2015. godini i rastu zaposlenosti u 2016. godini trebamo prije svega \u010ditati kao rezultat institucionalnih reformi u smjeru osiguravanja jeftine radne snage kapitalu kako bi odgovorio ja\u010dim zapo\u0161ljavanjem. Posljedica je ve\u0107i broj zaposlenih, ali i sve ni\u017ee nadnice koju radnici mogu tra\u017eiti i sve ve\u0107a eksploatacija koju ne mogu izbje\u0107i.<\/p>\n

Komparativna perspektiva europske isto\u010dne periferije<\/strong><\/p>\n

Podatke o kvartalnom rastu BDP-a zanimljivo je uokviriti u komparativnu perspektivu \u010ditave Isto\u010dne Europe, gdje su nakon izbijanja krize i drasti\u010dnog pada u pojedinim zemljama tako\u0111er provedene brutalne mjere \u0161tednje (tj. fiskalna konsolidacija) i strukturne reforme tr\u017ei\u0161ta rada. Sve te zemlje unazad nekoliko godina bilje\u017ee godi\u0161nji rast BDP-a izme\u0111u 2 i 5 posto, nasuprot zapadnoeuropskim zemljama gdje se godi\u0161nji rast BDP-a kre\u0107e do najvi\u0161e 2 posto. Prednja\u010de Rumunjska i Slova\u010dka s godi\u0161njim rastom BDP-a u 2015. godini preko 3,5 posto, zatim Ma\u0111arska s godi\u0161njim rastom 3 posto u 2015. godini, a ne zaostaju ni Crna Gora i Makedonija \u010diji se pro\u0161logodi\u0161nji rast kretao oko 3,5 posto. S obzirom na ovogodi\u0161nje kvartalne podatke, rast \u0107e biti jo\u0161 izra\u017eeniji u 2016. godini.<\/p>\n

Da je ovakav sna\u017ean rast BDP-a upravo posljedica ogromnog intenziviranja radnog procesa (nakon tzv. fleksibilizacije radnog zakonodavstva), pokazuju i podaci o realnom rastu produktivnosti rada u isto\u010dnoeuropskim zemljama u odnosu na baznu 2010. godinu. Ve\u0107ina zemalja ima ve\u0107i rast produktivnosti rada nego Njema\u010dka. Ako znamo da isto\u010dnoeuropske zemlje tehnolo\u0161ki nisu na razini Njema\u010dke, ovakav rast produktivnosti rada mo\u017ee se objasniti samo prebacivanjem golemog proizvodnog tereta na le\u0111a radnika. Stoga nije nimalo iznena\u0111uju\u0107e da najvi\u0161e stope rasta BDP-a ostvaruje Rumunjska, ujedno i zemlja s najsna\u017enijim rastom produktivnosti u zadnjih \u0161est godina. Rast produktivnosti rada primjetan je i u Bugarskoj, Latviji i Litvi, zemljama koje su sna\u017eno bile pogo\u0111ene izbijanjem krize, nakon \u010dega su financijsku pomo\u0107 Europske komisije otplatile provedbom jake fiskalne \u0161tednje i tr\u017ei\u0161nog restrukturiranja. I dok je produktivnost rada porasla, ukupni tro\u0161kovi rada po satu u isto\u010dnoeuropskim zemljama zadnje \u010detiri godine ostali su isti \u0161to upu\u0107uje na rast profita poslovnih jedinica u isto\u010dnoeuropskim ekonomijama.<\/p>\n

No iako bilje\u017ee visoke stope rasta BDP-a i produktivnosti rada, socijalna devastacija u Isto\u010dnoj Europi evidentna je u svim pokazateljima dru\u0161tvene jednakosti i \u017eivotnog standarda. Mjere \u0161to izra\u017eavaju raspodjelu dohotka u dru\u0161tvu ukazuju na ogromne nejednakosti. Rumunjska prednja\u010di i ovim pokazateljima. Ukupni dohodak 20 posto najbolje pla\u0107enih u Rumunjskoj u 2015. godini je 8,5 puta ve\u0107i u odnosu na ukupni dohodak 20 posto najlo\u0161ije pla\u0107enih. U Litvi taj omjer najbolje i najlo\u0161ije pla\u0107ene petine iznosi 7,5 puta, u Bugarskoj 7 puta, u Estoniji i Litvi 6,5 puta, u Hrvatskoj vi\u0161e od 5 puta (sjetimo se SDP-ovih dohodovnih reformi u korist “malo stabilnijeg srednjeg sloja”), u Poljskoj oko 5 puta, u Ma\u0111arskoj blizu 4,5 puta. U Srbiji taj omjer pokazuje da 20 posto s najboljim dohotkom zara\u0111uje \u010dak 10 puta vi\u0161e od 20 posto onih s najlo\u0161ijim.<\/p>\n

Podaci o udjelu populacije izlo\u017eene riziku siroma\u0161tva i socijalnoj isklju\u010denosti pokazuju da se na isto\u010dnoeuropskoj periferiji unazad zadnjih sedam godina taj broj kretao izme\u0111u 20 i 50 posto, ovisno o zemlji. Zadnji podaci pokazuju da prednja\u010di Bugarska gdje taj segment populacije iznosi vi\u0161e od 41 posto, zatim Rumunjska gdje iznosi 37,5 posto, Latvija vi\u0161e od 30 posto, a Litva i Hrvatska blizu 30 posto, Ma\u0111arska vi\u0161e od 27,5 posto, a Estonija blizu 20 posto.<\/p>\n

Rast u korist kapitala<\/strong><\/p>\n

Glavni statisti\u010dki pokazatelji hrvatske ekonomije definitivno su se oporavili i u narednom razdobljima mogu se o\u010dekivati njihove pozitivne vrijednosti. Tihomir Ore\u0161kovi\u0107 barem je utoliko u pravu. Svojoj vladi ipak ne\u0107e mo\u0107i pripisati zasluge za takvo stanje, iako je u svojim prezentacijama najavljivao ambiciozne tehnokratske planove restrukturiranja i stjecanje povjerenja investitora.<\/p>\n

Njegove \u0107e neostvarene vizije mogu\u0107e nastaviti Andrej Plenkovi\u0107 s obzirom da je Europska komisija u svojim zadnjim preporukama<\/a>\u00a0o\u010dekuje dodatne strukturne reforme, spominju\u0107i i privatizacije kao na\u010din pove\u0107anja profitabilnosti javnih poduze\u0107a. Herojski podvizi socijaldemokrata u razaranju radni\u010dkog i socijalnog standarda ostat \u0107e na kraju zaboravljeni i neopjevani, a Zoran Milanovi\u0107 okon\u010dati karijeru bez da si javno pripisuje priznanja za val reformi kojima su povratili profitabilnost kapitalu. Ni\u0161ta od toga ne treba \u010duditi jer socijaldemokracija ve\u0107 odavno ne \u0161titi interes radnika.<\/p>\n

Profitabilnost je na prostoru Isto\u010dne Europe nedvojbeno obnovljena. Nakon prvih nekoliko godina o\u0161tre krize, sve su zemlje pod pritiskom me\u0111unarodnih politi\u010dkih (Europska komisija) i financijskih (Europska centralna banka, Me\u0111unarodni monetarni fond) aktera po\u010dele provodit i fiskalne rezove i strukturne reforme. Naglasak je bio na reformama tr\u017ei\u0161ta rada \u0161to su omogu\u0107ile lak\u0161e otpu\u0161tanje, du\u017ee radno vrijeme, smanjivanje cijene prekovremenog rada i op\u0107enito smanjivanje nadnica. Novi ciklus reprodukcije kapitala time je ponovno zapo\u010deo, ali na ni\u017eoj razini.<\/p>\n

  1. Oblik radne obveze ako se \u017eeli ostvariti pravo na socijalnu pomo\u0107.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Ekonomija daje najbolje rezultate kada svi na nju zaborave. Tako bi se otprilike moglo opisati prevladavaju\u0107e reakcije medijskih komentatora i ekonomskih analiti\u010dara…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":15476,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-15472","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15472","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15472"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15472\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36718,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15472\/revisions\/36718"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15472"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15472"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15472"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15472"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15472"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15472"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15472"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}