U vje\u010dnoj klackalici bliskoisto\u010dne politike ju\u010der je do\u0161lo do jo\u0161 jednog \u2013 gotovo pa o\u010dekivanog \u2013 senzacionalnog preokreta. Naime, ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Recep Tayyip Erdo\u011fan sastali su se u Istanbulu gdje su, izme\u0111u ostalog, potpisali jo\u0161 jedan protokol o nastavku projekta “Turski tok”. To nipo\u0161to nije prvo uzajamno obe\u0107anje dvaju \u010delnika da \u0107e se posvetiti izgradnji zajedni\u010dkog plinovoda za izvoz ruskog plina u Europu, ali i (po jeftinijoj cijenu) u Tursku. Njihovo plinsko-vanjskopoliti\u010dko zbli\u017eavanje svoj je vrhunac do\u017eivjelo pred ne\u0161to vi\u0161e od godine dana kada su zajedno otvorili novu d\u017eamiju u Moskvi, kako se tada prigodno govorilo, “jednu od najve\u0107ih u Europi”.<\/p>\n
Sve je me\u0111utim palo u vodu kada su dvije zemlje gotovo zaratile i time nas odvele u globalni rat dviju najve\u0107ih svjetskih vojnih sila (NATO-a i Rusije), nakon \u0161to je Turska krajem novembra pro\u0161le godine sru\u0161ila ruskim bombarder u Siriji. Unato\u010d ceremonijalnim zajedni\u010dkim otvaranjima d\u017eamija, pitanje sirijskog rata je zapravo cijelo vrijeme optere\u0107ivalo odnose dviju sila. Zanimljivo je u tom smislu da se ponovno zbli\u017eavanje doga\u0111a sada, kada ne samo da pitanje Sirije nije razrije\u0161eno, ve\u0107 se ono dapa\u010de dodatno zao\u0161trilo. Turska i Rusija naime od po\u010detka u tom ratu podr\u017eavaju suprotstavljene strane, a kako nas posljednjih dana u\u010destalo izvje\u0161tavaju zapadni mediji, rusko je sudjelovanje trenutno u \u017ei\u017ei interesa zapadne diplomacije.<\/p>\n
Prema novim problemima<\/strong><\/p>\n Naime, predvi\u0111a se kako bi ruski saveznik Ba\u0161ar al-Asad uskoro mogao osvojiti cijeli Alep, nekada najve\u0107i sirijski grad, koji je ve\u0107 godinama podijeljen na vladin i opozicijski dio. Ta pobjeda, omogu\u0107ena ruskom zra\u010dnom potporom, lako bi mogla ozna\u010diti po\u010detak kraja rata. Takav rasplet doga\u0111aja, koji bi ujedno zna\u010dio i potpunu rusku dominaciju u Siriji, je ne\u0161to \u0161to Zapad pod svaku cijenu \u017eeli sprije\u010diti. Zapad se dakle trenutno vi\u0161e boji pobjede Rusije nego statusa quo, \u010dak i ako on zna\u010di pre\u017eivljavanje sirijskih islamisti\u010dkih grupa. Jer snage koje trenutno dr\u017ee opozicijski isto\u010dni dio Alepa nisu zapadni saveznici, ve\u0107 dapa\u010de, dvije frakcije biv\u0161e sirijske al-Kaide koje su i zapadni avioni bombardirali kada god su stigli.<\/p>\n Tu situacija dobiva bizarne konture sada ve\u0107 karakteristi\u010dne za sirijski rat. Zapad je trenutno zao\u0161trio svoje odnose s Rusijom do krajnjih razina kako bi od Rusa spasio svoje neprijatelje u Siriji, Turska je, s druge strane, svoje odnose s Rusijom dovela do novog povijesnog vrhunca unato\u010d tome \u0161to je ta zemlja anga\u017eirana u bombardiranju turskih islamisti\u010dkih saveznika u Siriji. Upravo kao i prije godinu dana, situacija se \u010dini neodr\u017eivom. Jedino \u0161to se u ovom trenutku \u010dini sigurnim su novi preokreti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U vje\u010dnoj klackalici bliskoisto\u010dne politike ju\u010der je do\u0161lo do jo\u0161 jednog \u2013 gotovo pa o\u010dekivanog \u2013 senzacionalnog preokreta. Naime, ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Recep Tayyip Erdo\u011fan sastali su se u Istanbulu gdje su, izme\u0111u ostalog, potpisali jo\u0161 jedan protokol o nastavku projekta “Turski tok”…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":15373,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[137,234],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-15372","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-rat","tag-turska","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15372"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15372\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15375,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15372\/revisions\/15375"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15372"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15372"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15372"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15372"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}