Vi\u0161e tisu\u0107a ljudi okupilo se sino\u0107 ispred zgrade ma\u0111arskog parlamenta na budimpe\u0161tanskom trgu Lajosa Kossutha. Povod prosvjedu bilo je najavljeno ga\u0161enje dnevnih novina N\u00e9pszabads\u00e1g (Narodna sloboda), koje su od 1956. godine do kraja socijalisti\u010dkog perioda slu\u017eile kao organ vladaju\u0107e Ma\u0111arske socijalisti\u010dke radni\u010dke partije. Ju\u010dera\u0161nji prosvjednici implicitno su optu\u017eivali vladu Viktora Orb\u00e1na za ga\u0161enje N\u00e9pszabads\u00e1ga. Te su novine naime jedan od rijetkih medija koji je redovito i otvoreno kritizirao konzervativnu vladu Fidesza. Uz to, N\u00e9pszabads\u00e1g je ostao jedna od najprodavanijih novina u zemlji sve do svojeg ga\u0161enja. Njegova opozicijska orijentacija nije slu\u010dajna. Iako su novine 1990. godine pro\u0161le kroz privatizaciju, njihov 26-postotni vlasnik ostala je Zaklada za slobodne medije, povezana s Ma\u0111arskom socijalisti\u010dkom strankom, pravnom sljednicom biv\u0161e partije.<\/p>\n
List nije oklijevao povremeno kritizirati i socijaliste, no ipak je cijelo vrijeme ostao \u010dvrsto vezan uz politi\u010dku liniju te stranke, uklju\u010duju\u0107i njezine unutarnjopoliti\u010dke i vanjskopoliti\u010dke agende te \u2013 ekonomske strategije. Spomenute su novine tako \u010dvrsto branile “paket Bokros”, politiku o\u0161trih mjera \u0161tednje i privatizacija, nazvanu po biv\u0161em ministru financija Lajosu Bokrosu, a provedenu za vrijeme socijalisti\u010dkog premijera Gyule Horna 1995. godine. Paket je, izme\u0111u ostalog, uklju\u010divao ukidanje besplatne dentalne za\u0161tite i visokog obrazovanja te uskra\u0107ivanje dje\u010djeg doplatka i socijalne pomo\u0107i, privatizaciju mirovinskog sustava kao i opse\u017ene subvencije investitorima. Unato\u010d svojem imenu, upravo su to politike po kojima su ma\u0111arski socijalisti ostali prepoznatljivi, pa su “o\u0161tre mjere” bile osnovna karakteristika i njihovog drugog i tre\u0107eg mandata na vlasti (2002.-2010.).<\/p>\n
Kada je taj model “razvoja privla\u010denjem investicija” kona\u010dno krahirao po\u010detkom krize 2007.\/2008. godine, socijalisti su do\u017eivjeli dramati\u010dni pad svoje popularnosti i utjecaja. Trenutno su jedva tre\u0107a politi\u010dka opcija u zemlji, iza dvije stranke krajnje desnice koje su svoju popularnost stekle upravo organiziranjem prosvjeda protiv politika socijalista i objavom nu\u017enog “kraja liberalnih politika”. Pad utjecaja naposljetku je prisilio socijaliste da pro\u0161le godine prodaju i posljednji udio u N\u00e9pszabads\u00e1gu. Ju\u010dera\u0161nja odluka novih vlasnika o ga\u0161enju u tom je smislu indikativna: “Unato\u010d rastu prihoda i rezanjima koje je provela uprava, N\u00e9pszabads\u00e1g jo\u0161 uvijek ostvaruje slabe ekonomske rezultate […] time N\u00e9pszabads\u00e1g ugro\u017eava pozitivne rezultate cijele kompanije.” Izdava\u010d \u0107e se stoga orijentirati lokalnim medijima bez kriti\u010dke o\u0161trice prema nacionalnoj politici.<\/p>\n
Kritika autoritarne vlade je dakle naprosto krahirala na tr\u017ei\u0161tu. Ima li bolje ilustracije bankrota isto\u010dnoeuropskih liberalnih tranzicijskih nada?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vi\u0161e tisu\u0107a ljudi okupilo se sino\u0107 ispred zgrade ma\u0111arskog parlamenta na budimpe\u0161tanskom trgu Lajosa Kossutha. Povod prosvjedu bilo je najavljeno ga\u0161enje dnevnih novina N\u00e9pszabads\u00e1g (Narodna sloboda), koje su od 1956. godine do kraja socijalisti\u010dkog perioda slu\u017eile kao organ vladaju\u0107e Ma\u0111arske socijalisti\u010dke radni\u010dke partije…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":15353,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[287,34],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-15351","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-madarska","tag-tranzicija","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15351","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15351"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15351\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15352,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15351\/revisions\/15352"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15353"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15351"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15351"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15351"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15351"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15351"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15351"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15351"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}