{"id":15341,"date":"2016-10-11T07:00:11","date_gmt":"2016-10-11T06:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15341"},"modified":"2021-02-25T11:00:15","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:15","slug":"albanski-otpor-uvozu-otpada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15341","title":{"rendered":"Albanski otpor uvozu otpada"},"content":{"rendered":"

Suprotno svojim ranijim obe\u0107anjima, albanska je vlada nedavno odlu\u010dila dopustiti uvoz stranog otpada namijenjenog za recikliranje. Odluka je izazvala sna\u017ean otpor i potaknula ja\u010danje pokreta za za\u0161titu okoli\u0161a. No njegov uspjeh naposljetku ovisi o razumijevanju dubljih implikacija ovog vladinog plana.<\/strong><\/p>\n

Prvog dana ovog mjeseca, tisu\u0107e ljudi okupile su se ispred ureda premijera u Tirani na jednom od najve\u0107ih prosvjeda u novijoj povijesti Albanije koji nije bio izravno vezan ni uz jednu politi\u010dku stranku. Prosvjed je izazvala odluka vlade da dozvolu uvoz industrijskog otpada za albansku industriju recikliranja. Dan ranije, ameri\u010dka je ambasada izdala upozorenje svojim dr\u017eavljanima da izbjegavaju velike trgove jer bi prosvjedi (koje su oni nazvali “opozicijskim”) mogli postati nasilni. No unato\u010d simboli\u010dnoj potpori opozicijske Demokratske stranke okupljanju (njezin je vo\u0111a Lulzim Basha prosvjed pozdravio na svom Facebook ra\u010dunu), nema nikakvih indicija da je opozicija doista sudjelovala u organizaciji. Dapa\u010de, govornici su jasno prozivali obje stranke za lo\u0161u socijalnu i ekonomsku situaciju u Albaniji, a nije bilo nikakvih tragova ni zazivanog nasilja.<\/p>\n

Paradoksalno, iako ne i neuobi\u010dajeno za Albaniju, novi zakon zapravo predstavlja drugi poku\u0161aj vlade da se dozvoli uvoz otpada u Albaniju. Prvi je bio onaj upravo Demokratske stranke 2011. godine. Tada opozicijska, a danas vladaju\u0107a Socijalisti\u010dka stranka sna\u017eno se usprotivila ovim planovima, a aktualni premijer Edi Rama najavljivao je kako \u0107e socijalisti sprije\u010diti takve planove, barem dok se ne osmisli na\u010din na koji takvo recikliranje ne\u0107e stvarati dodatni otpad u Albaniji. I doista, Rama je nakon dolaska na vlast 2013. godine doista zabranio uvoz otpada i tako u osnovi sprije\u010dio odr\u017eavanje referenduma o ovom pitanju za koji je potpise skupljalo nekoliko razli\u010ditih udruga.<\/p>\n

Nakon energi\u010dnog lobiranja privatnih tvrtki koje se bave recikliranjem, Ramina je vlada napravila potpuni zaokret, uz sasvim neuvjerljivu tvrdnju kako Albanija sada ima administrativne kapacitete da sprije\u010di uvoz ilegalnog i toksi\u010dnog otpada. Malo tko me\u0111utim sumnja da je rije\u010d o popu\u0161tanju privatnom sektoru. Tvrtke naime tvrde kako danas mogu raditi sa svega 25% svojih kapaciteta zbog \u010dega je ve\u0107ina “na rubu zatvaranja”. Ovo su neobi\u010dne tvrdnje ako znamo da se svega 17% doma\u0107eg otpada reciklira, a ve\u0107ina op\u0107ina nije uspostavila sistem diferenciranja prilikom prikupljanja. Za tvrtke, uvoz otpada je zapravo jeftinije rje\u0161enje od npr. s pomaganja lokalnim vlastima da organiziraju prikupljanje na na\u010din koji bi omogu\u0107io recikliranje. No ako je logika privatnih tvrtki bar jasna, ostaje sasvim nejasno koji je interes dr\u017eave da osigurava sirovine za privatne aktere umjesto da rje\u0161ava vlastiti problem s otpadom.<\/p>\n

Dvostruki prigovori<\/strong><\/p>\n

Rije\u010d je o politikama koje su osobito zanimljive ako uzmemo u obzir da ih provodi vlada koja neprestano obja\u0161njava siroma\u0161nima da se moraju sami pobrinuti za sebe. Isto o\u010dito ne vrijedi za velike tvrtke \u010diji pad profita izaziva hitnu dr\u017eavnu intervenciju. Sli\u010dno se uostalom ve\u0107 du\u017ee doga\u0111a u visokom obrazovanju, gdje dr\u017eava vlastita sveu\u010dili\u0161ta neprestano proziva kao financijski teret, a onda izda\u0161no subvencionira privatne obrazovne institucije. To je neka vrsta kapitalizma za siroma\u0161ne, a socijalizma za bogate. Prigovori protivnika uvoza sme\u0107a nisu se striktno bavili ovih stvarima ve\u0107 su otvorila dva druga pitanja. Jedno se ti\u010de nedostatka zakonskih ograni\u010denja, odnosno kvota za uvoz otpada, \u0161to bi moglo dovesti do gomilanja neiskoristivog sme\u0107a u Albaniji. Drugi, jo\u0161 va\u017eniji, ti\u010de se onog \u0161to zakon uop\u0107e ne spominje: \u0161to \u0107e sprije\u010diti uvoz toksi\u010dnog otpada koji ju\u017enotalijanska mafija sve \u010de\u0161\u0107e nastoji deponirati po okolnim zemljama?<\/p>\n

Uvoz toksi\u010dnog otpada ostaje naravno ilegalan i po novom zakonu, no mehanizmi koji bi to trebali sprije\u010diti su izrazito slabi. Naime, kazna za takav uvoz iznosi svega trideset tisu\u0107a eura. Kada tome dodamo skromne administrativne kapacitete albanske dr\u017eave da kontrolira uvoz postaje o\u010dito da bi svako dozvoljavanje legalnog uvoza otpada vi\u0161estruko pove\u0107avalo opasnosti i onog ilegalnog. Osim ovih strahova, cijela situacija mo\u017ee nam ne\u0161to re\u0107i i o efektima globalnog kapitalizma u Albaniji. Naime, s obzirom na svoju perifernu poziciju, ova zemlja mo\u017ee biti idealan izbor za ulogu “smetli\u0161ta Europe”. Sna\u017ena depopulacija i dezindustrijalizacija nakon pada socijalizma uparena sa slabom i korumpiranom dr\u017eavom pru\u017eaju sjajnu priliku ne samo mafiji ve\u0107 i velikim privatnim tvrtkama za brzu zaradu.<\/p>\n

\u0160ira pitanja<\/strong><\/p>\n

\u010cak i ako ne do\u0111e do najgoreg scenarija uvoza toksi\u010dnog otpada, slaba za\u0161tita radnika, niske pla\u0107e i gotovo nikakva regulacija radne i okoli\u0161ne sigurnosti mogli bi ja\u010danjem sektora zbrinjavanja uvoznog otpada imati katastrofalne dru\u0161tvene i ekolo\u0161ke posljedice. Zanimljivo je u tom smislu kako nedavni prosvjed, na koji s pravom mo\u017eemo gledati kao na tra\u010dak nade, nije u nekoj znatnijoj mjeri privukao one koji bi vrlo skoro mogli postati prve \u017ertve planova o uvozu otpada. Na njemu su u najve\u0107oj mjeri sudjelovala “srednje klase”, obrazovani kadrovi dr\u017eavnih i privatnih tvrtki, studenti, u\u010ditelji, doktori, in\u017eenjeri i \u2013 prije svega \u2013 zaposlenici razli\u010ditih nevladinih organizacija. Siroma\u0161ni iz radni\u010dke klase nisu se pojavili. I to je ne\u0161to \u0161to svakako vrijedi razumjeti. Naime, nekome tko je socijalno i prostorno ve\u0107 sasvim isklju\u010den, perspektiva daljnjeg zaga\u0111enja ne \u010dini se toliko stra\u0161nom.<\/p>\n

Osim toga, radni\u010dka klasa jo\u0161 uvijek ima jedan “ispu\u0161ni ventil” \u2013 mogu\u0107nost radne emigracije. Za njih iseljavanje jo\u0161 uvijek predstavlja mogu\u0107nost za odre\u0111eno socijalno napredovanje. Nasuprot njima, “srednje klase” emigraciju zbog manualnih poslova, \u010dak i kad su bolje pla\u0107eni, do\u017eivljavaju kao socijalnu degradaciju. Stoga za njih ekolo\u0161ka pitanja postaju va\u017ean problem. Rije\u010d je gotovo o posljednjem poku\u0161aju spasa sve slabijih liberalnih nada u po\u0161teni kapitalizam i “pravnu dr\u017eavu”. Sve to poti\u010de ih da sada budu u prvoj crti borbe protiv ovog opasnog plana vlade. To ne zna\u010di da otpor uvozu otpada ne treba shvatiti ozbiljno. Unato\u010d tome \u0161to je artikulirana kroz liberalne zahtjeve, ova borba doista mo\u017ee ugroziti razvojni model albanskog kapitalizma.<\/p>\n

Korupcija i ignoriranje javnog interesa ovdje nije subjektivna devijacija ve\u0107 strukturalna posljedica sudjelovanja u svjetskom kapitalisti\u010dkom sistemu s periferne pozicije. Kao \u0161to naposljetku pokazuje i pretjerani strah ameri\u010dke ambasade, \u010dak i zahtjev za po\u0161tovanjem ekolo\u0161kih standarda mo\u017ee ugroziti reprodukciju neoliberalnog kapitalizma u Albaniji. Unato\u010d tome, ako \u017eele imati minimalnu nadu u uspjeh, “srednje klase” moraju uklju\u010diti i druge u svoju borbu. U suprotnom bi ono \u0161to se danas \u010dini kao tra\u010dak nade lako moglo postati samo kratki jesenski karneval.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvog dana ovog mjeseca, tisu\u0107e ljudi okupile su se ispred ureda premijera u Tirani na jednom od najve\u0107ih prosvjeda u novijoj povijesti Albanije koji nije bio izravno vezan ni uz jednu politi\u010dku stranku. Prosvjed je izazvala odluka vlade da dozvolu uvoz industrijskog otpada za albansku industriju recikliranja…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":15342,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[182],"theme":[457],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-15341","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-okolis","theme-klima","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15341"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15341\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15345,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15341\/revisions\/15345"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15342"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15341"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15341"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15341"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15341"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}