{"id":15245,"date":"2016-10-04T07:00:32","date_gmt":"2016-10-04T06:00:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15245"},"modified":"2021-02-25T11:00:17","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:17","slug":"novi-napad-na-prava-zena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15245","title":{"rendered":"Novi napad na prava \u017eena"},"content":{"rendered":"<p><strong>Prema novom prijedlogu slovenskog Zavoda za zdravstveno osiguranje kontracepcijske pilule bi se trebale izuzeti iz univerzalnog zdravstvenog osiguranja. Prijedlog je nai\u0161ao na o\u0161tre reakcije, kako stru\u010dne, tako i \u0161ire javnosti. No, donio je sa sobom i formiranje zanimljive koalicije: podr\u017eavaju ga zagovornici mjera \u0161tednje i uvo\u0111enja tr\u017ei\u0161ne konkurencije, kao i neokonzervativni krugovi koji nastoje redefinirati ulogu \u017eene i obitelji u dru\u0161tvenom \u017eivotu.<\/strong><\/p>\n<p>Slovenski Zavod za zdravstveno osiguranje (Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije) domislio se novog na\u010dina \u0161tednje. Od sada pa nadalje sve vrste hormonske terapije za spre\u010davanje trudno\u0107e, poznatije kao kontracepcijske pilule, vi\u0161e ne\u0107e biti besplatne. To\u010dnije, besplatne nisu niti sada, ve\u0107 su financirane iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Promjena se sastoji u tome da vi\u0161e ne bi bile sastavni dio univerzalnog zdravstvenog osiguranja, nego bi se morale dodatno pla\u0107ati. Jedan od argumenata glasi kako postoje i druge, jednako u\u010dinkovite vrste lijekova koje pripadaju istoj terapeutskoj skupini.<\/p>\n<p>\u017dene koje \u017eele, odnosno trebaju to\u010dno odre\u0111ene kontracepcijske pilule koje im propi\u0161e lije\u010dnik, a prema Zavodu za zdravstveno osiguranje jednostavno \u010dine &#8220;nadstandard&#8221;, morale bi ih dodatno pla\u0107ati. I tako se radi o minornim iznosima, gotovo nevrijednim spomena, i svatko si ih mo\u017ee priu\u0161titi, samo kada bi se odrekao jedne ili dvije kavice. Ostavimo li za trenutak po strani \u010dinjenicu da to potkopava temeljni motiv navodne \u0161tednje te se pretvaramo da se ve\u0107ina stanovni\u0161tva &#8220;kavica&#8221; nije odrekla jo\u0161 odavno, postavlja se pitanje &#8211; \u010demu \u0161tednja ba\u0161 na tom podru\u010dju?<\/p>\n<p>Poku\u0161aj \u0161tednje na kontracepciji je ideolo\u0161ki simptom \u0161ireg neokonzervativnog zaokreta, koji se na\u0161ao u neprincipijelnom, ali interesno uvjetovanom partnerstvu s neoliberalnim blokom. Ne radi se o trendu ograni\u010denom na Sloveniju, istom fenomenu svjedo\u010dimo u cijeloj Europi, u \u010dak zao\u0161trenijim oblicima. Takvi su posljednji trendovi i u, recimo, Poljskoj, gdje se \u010dak poku\u0161ava zabraniti pravo na poba\u010daj. No smjer je jednak. \u0160tednja na pravima \u017eena stoga nije toliko ekonomska, koliko ideolo\u0161ka kategorija, radi se o agresivnom poku\u0161aju redefiniranja polo\u017eaja \u017eena.<\/p>\n<p><strong>Pla\u0107anje vlastitim zdravljem<\/strong><\/p>\n<p>Neoliberalizam s jedne strane kre\u0107e iz uvjerenja kako sve \u0161to ne donosi dobit ustvari neminovno stvara gubitak. Interesi farmaceutske industrije, u na\u0161em konkretnom slu\u010daju, igraju va\u017enu ulogu, budu\u0107i da deregulacija odre\u0111enog sektora prethodno od strane dr\u017eave reguliranih dobara, otvara vrata konkurenciji te stvara nove tr\u017ei\u0161ne ni\u0161e tamo gdje ih ranije nije bilo. Kontracepcijske tablete bi djelomi\u010dnim izuze\u0107em iz univerzalnog zdravstvenog osiguranja bile stavljene na slobodno tr\u017ei\u0161te, odnosno znatno deregulirane.<\/p>\n<p>S medicinskog aspekta mjera takve vrste nije niti pribli\u017eno toliko bezazlena kakvom je poku\u0161avaju predstaviti u Zavodu za zdravstveno osiguranje. Hormonska terapija je, jasno, ve\u0107 u samim osnovama delikatna i posebno prilago\u0111ena svakoj pojedinki. Bilo kakve nepromi\u0161ljene i nagle promjene, poput promjene tablete, recimo, mo\u017ee sna\u017eno utjecati na kvalitetu \u017eivota. Pri prijedlogu Zavoda se ne radi o klasi\u010dnom scenariju po kojem bi se ve\u0107 postoje\u0107i &#8220;originalni&#8221; lijek zamijenio jeftinijim generi\u010dkim lijekom. U tom bi slu\u010daju u\u010dinci prvoga i drugoga bili na\u010delno potpuno jednaki.<\/p>\n<p>Upravo je takvu mjeru usvojila vlada Alenke Bratu\u0161ek 2013. godine, kada je u sveop\u0107em stampedu mjera \u0161tednje uvela novu kategorizaciju lijekova poput lijekova za du\u0161evne bolesti. Ve\u0107 u takvom slu\u010daju mo\u017ee zamjena originala generi\u010dkim lijekom za pacijenta biti iznimno neugodna i prili\u010dno nepovoljno djelovati na tijek njegovog lije\u010denja. Dodatno pla\u0107anje cjenovne razlike si mnogi ne mogu priu\u0161titi te su tako prisiljeni da razliku &#8220;plate&#8221; vlastitim zdravljem. Navedena promjena provedena je u ti\u0161ini, ali planirane promjene na podru\u010dju kontracepcije su znatno gore te su, na sre\u0107u, dosada izazvale buran odaziv stru\u010dne i \u0161ire javnosti.<\/p>\n<p>Tehni\u010dki gledano, u ovom slu\u010daju dogodit \u0107e se da se odre\u0111eni lijek zamijeni jeftinijim iz usporedive terapeutske kategorije. Ne bi se, dakle, radilo niti o generi\u010dkoj ina\u010dici istog lijeka, s jednakim sastavom, ve\u0107 o lijeku s na\u010delno istim u\u010dinkom i druga\u010dijim sastavom. Upravo je taj druga\u010diji sastav u cijeloj pri\u010di kriti\u010dna to\u010dka koja \u0107e, bez sumnje, brojnim \u017eenama uzrokovati nepotrebne komplikacije te im umanjiti kvalitetu \u017eivota. \u017dene koje \u0107e si mo\u0107i priu\u0161titi kontracepciju kakva im je uistinu potrebna, one \u0107e je pla\u0107ati, one koje to ne\u0107e mo\u0107i &#8211; ne\u0107e. Za usporedbu, situacija je analogna onoj u kojoj bi osoba koja je do sada imala pravo na punu subvenciju \u017eeljezni\u010dke karte, zaprimila odluku kojom joj se ta subvencija ukida, a preporu\u010da joj se da vlak zamijeni sredstvom iz usporedive kategorije transporta &#8211; pje\u0161a\u010denjem.<\/p>\n<p><strong>\u017dena kao u\u010dinak tr\u017ei\u0161ne konkurencije<\/strong><\/p>\n<p>Vratimo se ideolo\u0161kim razlozima i neprincipijelnom savezu neoliberalizma i neokonzervatizma. Iako iz razli\u010ditih polazi\u0161ta, obje se ideologije susre\u0107u u poziciji kako se (i) na pravima \u017eena mo\u017ee \u0161tedjeti te da je ulogu \u017eene u suvremenom svijetu potrebno redefinirati. Neoliberalna agenda s jedne strane zagovara potpuno ukidanje kompletne socijalne dr\u017eave i zamjenu sustavava univerzalnog socijalnog, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja tr\u017ei\u0161nom utakmicom. Po tom pitanju neoliberalna ideologija \u010dak i nije toliko usmjerena protiv samog sadr\u017eaja navedenih prava, koliko protiv njihove forme.<\/p>\n<p>Ne radi se, naime, o tome da se neoliberali u tolikoj mjeri zala\u017eu za ograni\u010davanje prava kao takvih, ve\u0107 se pozivanjem na svoje sveto trojstvo &#8211; liberalizaciju, privatizaciju i deregulaciju &#8211; u biti zala\u017eu za ograni\u010davanje njihove dostupnosti. Prava bi ostala, uslijed konkurencije na tr\u017ei\u0161tu bi njihov provedba bila i kvalitetnija, jedino si ih vi\u0161e ne bi ba\u0161 svi mogli priu\u0161titi. Iz perspektive &#8220;pozitivne&#8221; slike, koju neoliberalna agenda pridaje \u017eeni, radi se o klasi\u010dnoj seksualnoj objektivaciji.<\/p>\n<p>\u017dena, u to nas uvjeravaju &#8220;specijalizirani&#8221; \u017eenski \u010dasopisi, kozmeti\u010dka, farmaceutska, prehrambena i druge industrije, mora biti zdrava, zavodljiva, dotjerana. Svakako, nabrojanome su podlo\u017eni i mu\u0161karci, no u neusporedivo manjoj mjeri. Svi atributi i predznaci, koje suvremena \u017eena mora posjedovati, vezani su, naravno, uz specifi\u010dne \u017eivotne stilove. Zadnja karika u lancu su razli\u010diti proizvodi i usluge, koje treba platiti i u zamjenu dobiti, da, pogodili ste &#8211; zdravlje, zavodljivost, dotjeranost.<\/p>\n<p><strong>Sadr\u017eajna podr\u0161ka neokonzervativaca<\/strong><\/p>\n<p>Neokonzervativnu agendu u Sloveniji, politi\u010dki gledano, dijele Slovenska demokratska stranka (SDS) i Nova Slovenija (NSi), a me\u0111u glavnim je atributima i stranke u nastajanju Ale\u0161a Primca. Istog onog Primca koji se u decembru pro\u0161le godine proslavio kampanjom protiv zakona o univerzalnim pravima istospolnih parova te ga na referendumu i uspio sru\u0161iti pod sloganom &#8220;O djeci se radi&#8221; (&#8220;Za otroke gre&#8221;). Suvi\u0161no je istaknuti kako ovaj cijeli tabor djeluje tijesno povezan sa slovenskom rimokatoli\u010dkom crkvom, kao i da ona upravo u nabrojanim snagama vidi zastupnike svojih politi\u010dkih ideja.<\/p>\n<p>Za razliku od neoliberalnog, ovaj tabor se pravima \u017eena protivi i na sadr\u017eajnoj razini. Ne radi se samo o tome da bi ih \u017eeljeli ograni\u010diti, ve\u0107 se u kona\u010dnici zala\u017eu i za njihovo potpuno ukidanje. Pravo na poba\u010daj ili oplodnju uz biomedicinsku pomo\u0107 su prava koja ova strana \u017eeli znatno reducirati ili \u010dak ukinuti. &#8220;Pozitivna&#8221; agenda koju \u017eenama nude jest lik i djelo \u017eene kao majke i doma\u0107ice, povratak njenoj, po njihovom uvjerenju, prirodnoj ulozi. Radi se, zna\u010di, o procesu kojega slovenska teoreti\u010darka, Lilijana Burcar, autorica nedavno izdane knjige &#8220;Restauracija kapitalizma&#8221;, naziva procesom ponovnog pretvaranja \u017eene u doma\u0107icu.<\/p>\n<p>Prema tome, radi se o napadu na prethodno izborena prava, napadu koji je integralni dio op\u0107e restauracije kapitalizma. Svi ti procesi su, naravno, me\u0111usobno sna\u017eno povezani i pretpostavka su jedan drugome. \u017dena koja nema pravo na kontracepciju, a ukoliko si je ne mo\u017ee priu\u0161titi onda joj je ono <em>de facto<\/em> oduzeto, predodre\u0111ena je da bude majka i doma\u0107ica. Majka, zato \u0161to takvom, tvrdi neokonzervativni tabor, \u017eena prirodno jest i mora biti. Doma\u0107ica, pak zato \u0161to institucije socijalne dr\u017eave, vrti\u0107, produ\u017eeni boravak u osnovnim \u0161kolama, postaju financijski sve nedostupniji.<\/p>\n<p><strong>Nerazdvojni tabori<\/strong><\/p>\n<p>Umjesto socijalne dr\u017eave, unutar dru\u0161tvene jedinice \u017eena je prisljena na strukturnu ulogu koja od nje zahtijeva da sve one ranije univerzalno dostupne i socijalizirane funkcije obavlja sama, odnosno unutar okvira pro\u0161irene obitelji, npr. ra\u010dunaju\u0107i bake i djedove. Osnovna, kao i pro\u0161irena reprodukcija koja je kroz povijest radni\u010dkih borbi bila izborena kao civilizacijsko pravo i privilegija te kao takva provo\u0111ena kroz institucije socijalne dr\u017eave, sada bi ponovno trebala pasti na le\u0111a radni\u010dke klase, to\u010dnije, njegovog \u017eenskog dijela.<\/p>\n<p>Promjene takve vrste nisu, naravno, tek stvar promjene objektivnih uvjeta i dru\u0161tvenih funkcija, ve\u0107 \u017eenu stavljaju u strukturno podre\u0111en polo\u017eaj. Ekonomski ovisnom od mu\u0161karca, \u010dine je neravnopravnom sli\u010dno kao \u0161to je ve\u0107 bila u vremenima prije socijalne dr\u017eave. Iz te perspektive postaje jasno koliko su kapitalizam i patrijarhat nerazdvojni te za\u0161to su &#8211; i u slu\u010daju ograni\u010davanja dostupnosti kontracepcijskih pilula &#8211; neoliberalni i neokonzervativni tabor tako lako stali rame uz rame.<\/p>\n<p>Takvim tendencijama se suprotstavljaju progresivne dru\u0161tvene snage, kako organizacije civilnog dru\u0161tva, tako i politi\u010dke organizacije, u prvome redu Ujedinjena ljevica (Zdru\u017eena levica). Ona je nedavno, na\u017ealost bez uspjeha, u parlamentu predlagala da se, umjesto ograni\u010davanja \u017eenskih prava, ona pro\u0161ire, odnosno da higijenski proizvodi koje \u017eene trebaju u mjese\u010dnim menstrualnim ciklusima postanu besplatno dostupni i dio univerzalnog zdravstvenog osiguranja.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slovenski Zavod za zdravstveno osiguranje (Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije) domislio se novog na\u010dina \u0161tednje. Od sada pa nadalje sve vrste hormonske terapije&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":15249,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-15245","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15245","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15245"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15245\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15254,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15245\/revisions\/15254"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15249"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15245"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15245"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15245"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15245"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15245"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15245"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15245"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}