{"id":15226,"date":"2016-10-03T07:00:42","date_gmt":"2016-10-03T06:00:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15226"},"modified":"2021-02-25T11:00:17","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:17","slug":"sto-sa-srpskom-crkvom-u-pristini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15226","title":{"rendered":"\u0160to sa “srpskom crkvom” u Pri\u0161tini?"},"content":{"rendered":"

Sedamnaest godina nakon rata na Kosovu, politi\u010dki sukobi u toj zemlji i dalje se uglavnom vode oko odnosa sa Srbijom te sudbine institucija i objekata srpske manjine. Jedan od posljednjih primjera je nikad dovr\u0161eni Saborni hram Hrista Spasa koji je 1990-ih provokativno gra\u0111en na zemlji\u0161tu Pri\u0161tinskog univerziteta.<\/strong><\/p>\n

Gradnja Sabornog hrama Hrista Spasa u Pri\u0161tini osmi\u0161ljena je jo\u0161 ranih 1990-ih, a njezini temelji postavljeni su u najgore vrijeme “izvanredne uprave” na Kosovu, kada je, unato\u010d otporu lokalnog stanovni\u0161tva, re\u017eim Slobodana Milo\u0161evi\u0107a uveo svojevrsnu policijsku administraciju nad tada\u0161njom pokrajinom. Zavr\u0161etak hrama, predvi\u0111en za 1999. godinu, onemogu\u0107io je rat zbog kojeg je Milo\u0161evi\u0107 naposljetku zavr\u0161io pred me\u0111unarodnim sudom u Haagu, pod optu\u017ebom za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti, izme\u0111u ostalog i na Kosovu. Od tada, ovaj hram u neposrednoj blizini zgrada Pri\u0161tinskog univerziteta stoji kao poluzavr\u0161ena gra\u0111evina prepoznatljiva po svojoj crvenoj cigli bez fasade, cementnim kupolama i ogromnom zlatnom kri\u017eu na vrhu.<\/p>\n

S obzirom na doga\u0111aje 1990-ih, za mnoge je kosovske Albance ova crkva trn u oku i spomenik poku\u0161aju Beograda da bezuspje\u0161no uspostavi kontrolu nad pokrajinom suprotno \u017eeljama ve\u0107ine stanovni\u0161tva. No posljednjih godina, debata oko budu\u0107nosti crkve ipak se u velikoj mjeri smirila, postala manje strastvena i preuzela oblik pravnog spora oko vlasni\u0161tva izme\u0111u Srpske pravoslavne crkve i Pri\u0161tinskog univerziteta. Naime, kako tvrdi Univerzitet, zemlji\u0161te na kojem se nalazi hram formalno je u njegovom vlasni\u0161tvu ve\u0107 pola stolje\u0107a. Ova tvrdnja nedavno je ponovno privukla ve\u0107u pa\u017enju javnosti i obnovila zahtjeve da se crkva ili sru\u0161i ili pretvori u muzej, dok neki ipak smatraju da bi mjesto molitve trebalo sa\u010duvati, odnosno crkvu dovr\u0161iti.<\/p>\n

Vrlo je vjerojatno da bi hram Hrista Spasa ostao sasvim izvan fokusa javnosti da monasi iz manastira Gra\u010danica, potpomognuti volonterima, nisu pro\u0161log mjeseca po\u010deli ure\u0111ivati prostor nakon \u0161to je ranije u njega provaljeno prilikom \u010dega je zapaljena vatra. Naime, prazna zgrada crkve ve\u0107 je du\u017ee vrijeme zaklju\u010dana, ali nije rijetko da se u nju provaljuje. S obzirom na nezadovoljstvo koje je me\u0111u Srbima izazvala ova posljednja provala, akcija monaha bila je i svojevrstan protest protiv nemogu\u0107nosti i nevoljkosti kosovskih vlasti da za\u0161tite objekt. No akcija \u010di\u0161\u0107enja istodobno nije dobila potrebne dozvole bilo od op\u0107ine Pri\u0161tina, bilo od Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a.<\/p>\n

Historijske ironije<\/strong><\/p>\n

Na njoj je ipak sudjelovao i Branimir Stojanovi\u0107, zamjenik kosovskog premijera i predstavnik Srpske liste. On je ustvrdio da je akcija rezultat napada na crkvu i nedostatka reakcije kosovskih vlasti \u010diji je i on dio, nagla\u0161avaju\u0107i da “u potpunosti podr\u017eava ovu legalnu i humanisti\u010dku inicijativu”. S obzirom na svoju poziciju, Stojanovi\u0107 je tako\u0111er poku\u0161ao argumentirati kako spor oko crkve “nije politi\u010dki, iako ga neki poku\u0161avaju politizovati”. Osobito je o\u0161tar u odgovorima Stojanovi\u0107u bio Shpend Ahmeti, aktualni gradona\u010delnik Pri\u0161tine, \u010dlan najve\u0107e opozicijske stranke Samoopredjeljenje (Vet\u00ebvendosje) i nekada\u0161nji lider liberalne Stranke novog duha.<\/p>\n

On je, u skladu sa svojim politi\u010dkim koncepcijama, spor predstavio kao obi\u010dan administrativni problem. Naime, u “pravnoj dr\u017eavi”, svatko tko \u017eeli podi\u0107i ili koristiti odre\u0111eni objekt, bilo da je rije\u010d o privatnoj ili o pravnoj osobi, mora za to dobiti dozvole nadle\u017ene op\u0107ine. No s prebacivanjem diskusije na tu ravan stvar se samo dodatno zakomplicirala. Naime, kao \u0161to je za “Radio Slobodna Evropa” ustvrdio Sava Janji\u0107, iguman manastira Visoki De\u010dani, Srpska pravoslavna crkva zapravo ima dozvolu za gradnju hrama i pripadaju\u0107ih objekata na prostoru Pri\u0161tinskog univerziteta koja dodu\u0161e datira iz 1990. godine, a potpisao ju je Hamdi Vraniqi, tada\u0161nji predsjednik izvr\u0161nog vije\u0107a Skup\u0161tine op\u0107ine Pri\u0161tina.<\/p>\n

Historijskom ironijom, pokojni Hamdi Vraniqi je ujedno otac aktualnog glasnogovornika op\u0107ine Pri\u0161tina Erzena Vraniqija i dugogodi\u0161njeg glasnogovornika Samoopredjeljenja. Ne \u010dudi stoga \u0161to je hram izazvao sukobe izme\u0111u pri\u0161tinskih vlasti i vladaju\u0107e koalicije na nacionalnoj razini koja uklju\u010duje dvije najve\u0107e albanske politi\u010dke stranke i u\u017eiva potporu srpske manjine. Predsjednik Kosova Hashim Tha\u00e7i i premijer Isa Mustafa otvoreno se protive ru\u0161enju hrama, a Tha\u00e7i je takav stav obrazlo\u017eio i tvrdnjom kako “Kosovo ne mo\u017ee u Europu ako \u0107e ru\u0161iti crkve i d\u017eamije”. Kao aktualni miljenik me\u0111unarodne zajednice, Tha\u00e7i svim silama nastoji normalizirati odnose sa Srbijom i Srbima na Kosovu, a pritom se poziva i na svoju povijesnu ulogu jednog od zapovjednika Oslobodila\u010dke vojske Kosova (U\u00c7K).<\/p>\n

Pro\u0161lo vrijeme osvete<\/strong><\/p>\n

Upravo ti njegovi poku\u0161aji su (zajedno s korupcijom) naj\u010de\u0161\u0107e mjesto kritika koje vladi upu\u0107uje opozicija predvo\u0111ena Samoopredjeljenjem. S obzirom da je ta opozicija na vlasti u glavnom gradu, puno \u0161iri politi\u010dki sukobi su se s nacionalne razine spustili na gradsku razinu i pitanje “srpske crkve”. Dok Tha\u00e7i zagovara da se problem rije\u0161i dijalogom i pravnim sredstvima, Samoopredjeljenje tvrdi da je hram ilegalan i predstavlja njegovo ru\u0161enje kao obi\u010dni urbanisti\u010dki zahvat, dodu\u0161e sa \u0161irim implikacijama. Tako je parlamentarna predstavnica Samoopredjeljenja Aira D\u00ebrguti nedavno izjavila kako Saborni hram Hrista Spasa “treba tretirati kao ono \u0161to zapravo jest \u2013 zgrada bez dozvole, koja je ujedno i simbol Milo\u0161evi\u0107evog genocida, koja budi kolektivnu traumu Albanaca kad god je vide”.<\/p>\n

Zajedno s opozicijom, i brojne studentske organizacije protive se dovr\u0161etku i otvaranju crkve koja se formalno nalazi na prostoru Pri\u0161tinskog univerziteta. Sredinom pro\u0161log mjeseca jedna od njih poku\u0161ala je na objektu izvjesiti transparent, pri \u010demu je nekoliko \u010dlanova uhi\u0107eno. Druga je organizirala protest kolektivnim \u010ditanjem ispred zgrade, da bi ih pritom policija okru\u017eila kordonom. Tre\u0107a je zatra\u017eila da se hram pretvori u “muzej ratnih zlo\u010dina”. Sve su na\u010delno svoje protivljenje nastojale predstaviti kao borbu protiv vjerskog objekta na prostoru javnog univerziteta, a sli\u010dno je postupila i uprava koja je vi\u0161e puta istaknula zahtjev da se zemlji\u0161te univerziteta vrati u njegov posjed.<\/p>\n

Opozicija objektima Srpske pravoslavne crkve zapravo nije ne\u0161to novo. Ona je bila osobito izra\u017eena neposredno nakon rata, no i otada se periodi\u010dno obnavlja. Ako je u periodu neposredno nakon rata bila opravdavana \u017eeljom za osvetom ili bijesom zbog odnosa Milo\u0161evi\u0107a prema Kosovu, sedamnaest godina nakon rata i u trenutku kada se postepeno normalizira i status Kosova i odnosi sa Srbijom, \u010dini se neobi\u010dnom. Iako je njezina gradnja 1990-ih bez sumnje bila politi\u010dka provokacija, sigurno je da se jedna politi\u010dka gre\u0161ka iz pro\u0161losti danas ne mo\u017ee jednostavno rije\u0161iti drugom koja bi izazvala nove etni\u010dke tenzije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gradnja Sabornog hrama Hrista Spasa u Pri\u0161tini osmi\u0161ljena je jo\u0161 ranih 1990-ih, a njezini temelji postavljeni su u najgore vrijeme “izvanredne uprave” na Kosovu, kada je unato\u010d otporu lokalnog stanovni\u0161tva re\u017eim Slobodana Milo\u0161evi\u0107a uveo svojevrsnu policijsku administraciju nad tada\u0161njom pokrajinom…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":15227,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[25],"theme":[456],"country":[124],"articleformat":[450],"coauthors":[262],"class_list":["post-15226","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-nacionalizam","theme-politika","country-kosovo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15226","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15226"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15226\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15235,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15226\/revisions\/15235"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15227"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15226"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15226"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15226"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15226"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15226"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15226"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15226"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}